Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Izmjena predujma porezana dohodak od samostalne djelatnosti u 2025. godini
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak
na temelju poslovnih knjiga i evidencija, dužne su tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja,
plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak. Mjesečni predujam poreza plaća se na temelju
podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje za što Porezna
uprava više ne donosi rješenje. Visina mjesečnog predujma izračunava se primjenom niže stope od
15 % i više stope od 25 %, na način da se porezna obveza utvrđena godišnjim obračunom, podijeli s
brojem mjeseci u kojemu se obavljala samostalna djelatnost.
Međutim, visina tako utvrđenog mjesečnog predujma može se i promijeniti tijekom poreznog
razdoblja, na temelju zahtjeva poreznog obveznika, koji treba sadržavati sve bitne sastojke iz porezne
prijave koji se odnose na prethodno razdoblje tekuće godine ili po službenoj dužnosti ako utvrđeni
predujmovi po godišnjoj poreznoj prijavi ne odgovaraju stvarnim podacima. Zahtjev se podnosi
elektroničkim putem preko sustava ePorezna.
Porezne obveze nasljednika plaće i drugog dohotka
Fizička osoba koja naslijedi primitke koji se isplaćuju nakon smrti radnika, porezni je obveznik za
naslijeđeni dohodak. Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja
i pripisuju mirovinskoj osnovici ostavitelja. Nasljedniku se isplaćeni primitak oporezuje kao dohodak
od nesamostalnog rada. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se
također isplaćuju kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
stekao pravo.
Korištenje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavanog studenta
Studenti su u pravilu punoljetne osobe, mnogi od njih ostvaruju vlastite primitke po raznim osnovama
pa su u praksi primjene propisa o porezu na dohodak i ostvarivanju prava poreznih obveznika na
uvećanje osobnog odbitka česta pitanja vezana uz mogućnost korištenja prava na osobni odbitak za
dijete ili člana obitelji koji kao student ostvaruje određene neoporezive i/ili oporezive primitke.
U članku se na nizu primjera iz prakse obrađuje pravo poreznih obveznika na korištenje osobnog odbitka
za uzdržavane studente te pravo samih studenata na vlastiti osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka.
Zašto su još lani stagnirala ulaganja i što nam donosi regulativa Stup II?
Članak analizira stagnaciju privatnih ulaganja u 2024. pripisujući problem visokim troškovima rada i
energije, kao i zastarjelom Zakonu o poticanju ulaganja (ZoPU). Ključni fokus je na učinku minimalnog
globalnog poreza na dobit (Stup II), koji prijeti poništiti svrhu postojećih hrvatskih poreznih olakšica
jer one nisu klasificirane kao kvalificirani povrativi porezni krediti. Autor predlaže hitnu reformu
ZoPU-a po uzoru na prakse drugih zemalja EU, poput Poljske, Mađarske, Belgije i Irske, kako bi se
poticaji preoblikovali u oblike koji su usklađeni s regulativom Stupa II.
Porezno neutralne statusne promjene
Porezno neutralne statusne promjene, poput pripajanja, spajanja, podjele i izdvajanja, predstavljaju
kompleksna pravna i porezno-računovodstvena pitanja koja zahtijevaju usklađeno postupanje
prema Zakonu o porezu na dobit (članci 20.a. – 20.r) i Pravilniku o porezu na dobit (članci 41.a. –
41.l.), uz istodobno poštivanje računovodstvenih standarda – bilo Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) ili Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI).
U praksi, svrha porezno neutralnog tretmana jest omogućiti reorganizaciju poduzetnika bez
trenutačnog poreznog učinka, pod uvjetom da transakcija nije usmjerena na izbjegavanje ili
smanjenje porezne obveze. Time se omogućuje kontinuitet poslovanja, zadržavanje porezne osnovice
i transparentnost izvještavanja.
Ovaj članak obrađuje ključne zakonske pretpostavke za primjenu porezne neutralnosti i daje pregled
najčešćih praktičnih nedoumica koje proizlaze iz statusnih promjena.
Fiskalizacija 1.0 i 2.0: usporedni prikaz i glavne razlike
Primjena novog Zakona o fi skalizaciji donosi značajne promjene u načinu izdavanja, razmjeni i
fi skalizaciji računa. Razlikuje se fi skalizacija računa u krajnjoj potrošnji (fi skalizacija 1.0) i fi skalizacija
eRačuna u poslovnim odnosima između poreznih obveznika i javnih ti jela (fi skalizacija 2.0). Dok se
u B2C segmentu i dalje izdaju računi u papirnatom obliku uz obvezu fi skalizacije samo na strani
izdavatelja računa, u B2B i B2G segmenti ma uvodi se strukturirani eRačun koji se razmjenjuje putem
informacijskih sustava i fi skalizira i na strani izdavatelja i na strani primatelja. Posebno je važno
naglasiti da se u provedbi treba jasno razlikovati sustav fi skalizacije 1.0 i 2.0. Odredbe Zakona koje se
odnose na fi skalizaciju računa u krajnjoj potrošnji ne primjenjuju se nužno na fi skalizaciju eRačuna u
poslovnim odnosima i obratno.
U članku se detaljno razrađuju najvažnije razlike između fi skalizacije 1.0 i 2.0, uključujući defi niciju
obveznika, predmet fi skalizacije, izuzeća, posebnosti izdavanja računa, obvezu prijave poslovnih
prostora, isti canje naljepnica, korištenje uvezane knjige računa, kao i postupanje u slučaju tehničkih
poteškoća. Posebna pozornost posvećena je eIzvještavanju, podacima o naplati i odbijanju računa
te pravilnoj primjeni KPD oznaka. Uz svaki od navedenih elemenata razrađuje se koji se od njih
primjenjuje u fi skalizaciji 1.0, a koji u fi skalizaciji 2.0, čime se čitatelju pruža jasan i pregledan uvid u
to koje se odredbe primjenjuju u kojem sustavu fi skalizacije.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a – specifičnosti proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2025. godine ostvarili vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu koji nije veći od 60.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz
sustava PDV-a. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2026. godine. Prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Neprofitne organizacije kao obveznici poreza na dobit
Neprofitne organizacije nemaju za cilj obavljanje gospodarske djelatnosti, no ono nije zabranjeno. I
neprofitnim organizacijama dozvoljeno je uključiti se u tržišnu utakmicu. Problemi u praksi nastaju
kada obavljanjem gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija stječe neopravdane povlastice na
tržištu. Takve organizacije trebale bi biti upisane u registar obveznika poreza na dobit i obračunavati
i plaćati porez na dobit.