Trgovina rabljenim vozilima i obračun PDV-a po posebnom postupku oporezivanja marže
Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže kod
prodaje rabljenih dobara. Obračun PDV-a na ostvarenu razliku između nabavne i prodajne vrijednosti
(ostvarenu maržu) primjenjuje se samo ako su rabljena dobra nabavljena od dobavljača koji nije
zaračunao PDV ili od dobavljača koji je također kod prodaje primijenio posebni postupak oporezivanja
marže. Posebni postupak primjenjuju samo trgovci rabljenim dobrima (preprodavatelji) i ne može
se primijeniti kada se prodaje rabljeno dobro koje je porezni obveznik koristio u obavljanju svoje
djelatnosti. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a primjenom posebnog postupka
oporezivanja marže kod prodaje rabljenih vozila.
Prigovor na privremeno porezno rješenje za 2024. godinu
Za ostvarene dohotke tijekom 2024. godine koji se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju
godišnjim, Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja
privremeno porezno rješenje. Već pri dostavi privremenih poreznih rješenja, a najkasnije do 30. lipnja
tekuće godine za prethodnu, Porezna uprava je negotovinski isplatila više plaćeni porez na dohodak,
na račune fizičkih osoba (tekući, žiroračun) ako je ostvareno pravo na povrat poreza, bez posebnog
pisanog zahtjeva.
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak za 2024. godinu, porezni obveznici
imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2025. godine podnijeti prigovor na zaprimljeno
privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom postupku bili
nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje zaprimiti nakon
31. srpnja 2025. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja privremenog
poreznog rješenja.
Uvođenje Fiskalizacije 1.0 za prodaju mobitela i laptopa zaposlenicima od 1. siječnja 2026.
Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o fiskalizaciji kojim se unose značajne novine u postojeći sustav
fiskalizacije. Osim uvođenja Fiskalizacije 2.0, zakon donosi i određene izmjene i u sustavu Fiskalizacije
1.0 odnosno u postupku fiskalizacije računa izdanih krajnjim potrošačima (engl. business to customer
– B2C). U odnosu na dosadašnje propise, koji su se prije svega odnosili na fiskalizaciju gotovinskih
računa, novi zakon propisuje obvezu fiskalizacije svih računa u B2C segmentu, neovisno o načinu
plaćanja. Time se postupak fiskalizacije u B2C segmentu, osim plaćanja gotovinom i karticama,
proširuje i na naplatu putem transakcijskog računa, kao i na ostale načine plaćanja.
Budući da se prodaja dobara zaposlenicima, poput mobitela i laptopa, smatra prometom u krajnjoj
potrošnji, od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskalizacije 1.0 i u slučajevima naplate putem
transakcijskog računa. Tako će za navedenu prodaju svi obveznici fiskalizacije koji inače posluju
isključivo putem transakcijskog računa, poput računovodstvenih servisa i veleprodajnih trgovačkih
društava, trebati imati programsko rješenje za provedbu fiskalizacije u krajnjoj potrošnji odnosno
Fiskalizaciju 1.0.
U članku autorica prezentira specifičnosti fiskalizacije u krajnjoj potrošnji vezano za plaćanja putem
transakcijskog računa, a u kontekstu novih zakonskih promjena.
Donesen novi Zakon o fiskalizaciji
Novi Zakon o fiskalizaciji objavljen je u Nar. nov., br. 89. od 13. lipnja 2025., a na snagu stupa 1.
rujna 2025., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. odnosno 1. siječnja 2027.
sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Novi zakon propisuje fiskalizaciju svih računa u
krajnjoj potrošnji tzv. B2C segmentu (engl. business to customers), fiskalizaciju i izdavanje eRačuna
između poreznih obveznika tzv. B2B segment (engl. business to business) te fiskalizaciju računa
izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela tzv. B2G segment (engl. business to
government).
Koje su razlike između usvojenog Zakona o fiskalizaciji i prijedloga zakona, kada stupaju na snagu
pojedine odredbe zakona, kako funkcionira postupak fiskalizacije 2.0 te o specifičnostima, kao što je
informativno ispunjena prijava PDV-a i izuzeće od obveze izdavanja eRačuna kada je račun plaćen
karticom ili gotovinom – pročitajte u nastavku članka.
Obračun PDV-a u poslovanju turističkih agencija
Kada turistička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje
(smještaj ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku
PDV se obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj
postupak agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga
(kada prodaje usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu
za putovanje – usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom
primjenjuje redovni postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja
na području Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak
oporezivanja s obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak
oporezivanja na način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a
u poslovanju turističkih agencija autorica piše u nastavku članka.
Isplata stipendija u 2025. godini
Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.
Oporezivanje inozemnih mirovina prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
U članku se objašnjavaju različiti sustavi oporezivanja mirovina u međunarodnom okruženju i prema
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te primjena hrvatskih domaćih poreznih pravila
na oporezivanje inozemnih mirovina.
Sklapanje upravnog ugovora o namirenju poreznog duga
Radi namirenja dospjelog poreznog duga na rate, porezno tijelo i porezni obveznik mogu sklopiti
upravni ugovor u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe i građane odnosno sjedištu za pravne osobe,
a može se odnositi na namirenje dospjelog poreznog duga u cijelosti ili djelomično, za što porezni
obveznik treba priložiti sredstva osiguranja naplate.
Međutim, prema izmjenama Općeg poreznog zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine,
prijedlog za sklapanje upravnog ugovora može se podnijeti putem elektroničkog servisa ePorezna,
a koji ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate za porezni dug do visine 10.000,00
eura. Više o navedenom, može se pročitati u nastavku članka.
Organizacija kongresa i drugih stručnih i znanstvenih skupova s aspekta PDV-a
U okviru svoje djelatnosti, ako je to predviđeno njihovim statutima, znanstveni instituti, obrazovne
i druge ustanove te udruge mogu organizirati kongrese, konferencije, seminare i druge stručne i
znanstvene skupove u tuzemstvu ili inozemstvu s ili bez naplate kotizacije. S aspekta PDV-a organizacija
stručnih i znanstvenih skupova ako se za iste naplaćuje kotizacija predstavlja oporezivu djelatnost
organizatora pa i u slučaju kada organizator obavlja djelatnost od javnog interesa koja je prema
čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a. Tako će obračun PDV-a u slučaju naplate kotizacije ovisiti
o tome je li organizator tzv. „mali porezni obveznik“ ili je u sustavu PDV-a. Organizaciju kongresa i
naplatu kotizacije organizator može povjeriti i turističkoj agenciji koja kotizaciju za kongres može
prodavati u paketu s uslugama smještaja i prijevoza prema odredbama Zakona o pružanju usluga
u turizmu. Autorica u nastavku članka piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije
kongresa, konferencija, seminara ili drugih edukacija odnosno događanja ovisno o tome prodaje li
se ova usluga izravno ili posredstvom turističke agencije u okviru kongresnog turizma.
Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.