Javna nabava

Pojašnjenje i upotpunjavanje ponude tijekom pregleda i ocjene ponuda u postupcima javne nabave
omogućava naručitelju da od ponuditelja zahtijeva dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavu
nužnih informacija ili dokumentacije koje su ponuditelji trebali dostaviti u ponudi ili tijekom postupka
pregleda i ocjene ponuda. Predmetni institut uređen je odredbama članaka 263. i 293. Zakona o
javnoj nabavi i Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave. Autor u
članku obrađuje predmetni institut kroz noviju praksu DKOM-a i Visokoga upravnoga suda.

Elektroničke alate za javnu nabavu mogli bismo definirati kao elektronička sredstva i instrumente
kojima se podržavaju aktivnosti u području javne nabave, promiču i ostvaruju načela javne nabave te
ostvaruju ciljevi zadani Direktivom. Naglasak u javnoj nabavi je usmjeren na suradnju, digitalizaciju,
profesionalizaciju, transparentniju i učinkovitiju javnu nabavu. Upravo radi njihova ostvarenja,
uvedeni su elektronički alati javne nabave, kao što su: e-nabava (Elektronički oglasnik javne nabave
RH i Službeni list EU – Tenders electronic daily (TED)), Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi
(e-ESPD obrazac) i e-Certis. Međutim, postoje i alati koji nisu uspostavljeni u području javne nabave,
već u svrhu suradnje između država članica, kao što su Europski informacijski sustav o kaznenim
evidencijama (ECRIS) i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)

Postupak javne nabave provodi se s namjerom sklapanja ugovora o nabavi roba, usluga ili radova,
ali ne završava svaki postupak donošenjem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Zakonom
su propisane okolnosti u kojim slučajevima se donosi odluka o poništenju pa postupak javne nabave
završava izvršnošću takve odluke. U nastavku teksta se na primjerima presuda Visokog upravnog
suda pojašnjava poništenje postupka javne nabave, jer su nastale okolnosti zbog kojih ne bi došlo do
njegova pokretanja.

PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.

Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.

Obveze za isključenje se dijele na obvezne osnove za isključenje i fakultativne osnove za isključenje.
Kroz fakultativne osnove za isključenje uključeno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije
načelo javne nabave, načelo tržišnog natjecanja. One ostavljaju mogućnost izbora naručiteljima
da dokumentacijom o nabavi propišu koje će osnove provjeravati kod ponuditelja. Za svaku od
propisanih fakultativnih osnova za isključenje propisan je način dokazivanja te u slučaju njihova
postojanja postoji i mogućnost poduzimanja „mjera samokorigiranja“.

U smislu prikupljanja informacija i spoznaja o trenutnim i mogućim budućim kretanjima sirovina
i gotovih materijala pa i ljudske radne snage, dobro je provesti jednokratno istraživanje, a nakon
toga ponovno provoditi kontinuirana istraživanja. Provedenom analizom tržišta naručitelj ovladava
informacijama koje su neophodne za izradu valjane dokumentacije o nabavi, na što ukazuje i ex ante
kontrola. Hoće li se provoditi ex ante kontrola određuju kontrolna ili provedbena tijela, sukladno
propisanim zajedničkim nacionalnim pravilima (ZNP), koji su vezani za poziv za dostavu projektne
prijave pa time i Projektnog plana nabave (PPN). Sukladno ZNP utvrđuje se razina rizika za pojedini
postupak nabave, koji se provodi u okviru projekta, procjenjuje se rizik za svaku stavku plana nabave
te dobivene vrijednosti određuju koji postupak nabave podliježe obvezi ex ante kontrole.

Sukladno ZJN 2016, obvezne osnove za isključenje mogle bi se podijeliti na dvije okolnosti i to,
„kažnjavanost“ i „nepodmirena porezna i socijalna davanja“. U odnosu na prijašnje zakonodavno
uređenje, propisivanje obveznih osnova za isključenje donosi značajne promjene te ono što
pridonosi dodatnim promjenama u postupanju su uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o
nabavi, vrijeme dostave dokaza o nepostojanju obveznih osnova za isključenje, institut pojašnjenja
i/ili upotpunjavanja ponuda i same mogućnosti pojašnjavanja dokaza, uspostavljanje e-Certisa,
dostava ažuriranih popratnih dokumenata te sudjelovanje sve većeg broja stranih ponuditelja.
Otvorenost tržišta te širenje jedinstvenog tržišta Europske unije, pridonosi sve većem sudjelovanju
stranih ponuditelja u postupcima javne nabave. Upravo promjene u dokazivanju obveznih osnova
za isključenje i uvođenje novih instituta, dolaze posebno do izražaja u slučaju sudjelovanja stranih
ponuditelja u postupcima javne nabave.

Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2022. godinu svi javni i sektorski naručitelji trebaju izraditi do
31. 3. 2023. godine. Izvješće se izrađuje putem Elektroničkog oglasnika javne nabave generiranjem
podataka o objavama sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ručnim upisivanjem podataka o
jednostavnoj nabavi bez PDV-a. Posebno treba pripremiti podatke o jednostavnim nabavama koje
su financirane sredstvima Europske unije i nabave koje su naručitelji proveli u postupku obnove u
skladu sa Zakonom o obnovi objekata oštećenih potresom. Važno je pridržavati se navedenog roka
jer se nakon isteka roka zaključavaju podaci te se naknadno ne mogu upisivati.

Sredstvima Europske unije pokrenut je niz projekata iz raznih područja. Financijska sredstva o kojima
se govori uz obilježje „bespovratna“ moraju biti plasirana, uložena na transparentan način, bez
ograničavanja tržišnog nadmetanja i nekolicine drugih uvjeta propisanih od strane Europske unije.
Stečeno iskustvo u radu na projektima sufinanciranim sredstvima EU odnosno praćenja i provedbe
aktivnosti propisanih od strane Europske komisije, a u području javne nabave, tema je ovoga
rada. Ovaj rad predstavlja prvi od tri rada kojim će se obuhvatiti provedba aktivnosti kontrolnog
tijela u postupcima javne nabave sufinanciranih sredstvima Europske unije koja su osigurana
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Tema ovoga rada je pojasniti instituciju sufinanciranja
putem fondova Europske unije, najvažnije karakteristike Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava,
obveze iz navedenog ugovora, kao što je izrada Projektnog plana nabave te se ukazuje na prednosti
sufinanciranja europskim sredstvima, ali i na oprez pri izradi projektne prijave, poglavito u smislu
vremenskog izvršenja projektnih aktivnosti.