Javna nabava

Naručitelj u postupku javne nabave može predmet nabave podijeliti na grupe. Kriteriji za to
su primjerice, prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju
određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih
gospodarskih subjekata u postupku javne nabave. Zakonom je propisano da ukoliko javni naručitelj
nije predmet nabave podijelio po grupama da je obvezan u dokumentaciji o nabavi i izvješću o javnoj
nabavi naznačiti glavne razloge za takvu odluku. U članku autor navodi primjere iz rješenja DKOM-a
i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojima je odlučeno o zakonitosti postupanja
naručitelja u vezi navedenih pitanja.

Procijenjena vrijednost u planu nabave za 2023. godinu iskazuje se u eurima. Propisano je da plan
nabave donosi čelnik javnog ili sektorskog naručitelja u roku 30 dana od donošenja proračuna ili
financijskog plana. Određivanje roka za njegovo donošenje značajno je promijenjeno odredbama
novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike. U nastavku članka
detaljnije se pojašnjava izrada, donošenje i objava plana nabave za 2023. godinu, ali i promjene
plana nabave za 2022. godinu za postupke javne nabave koji se provode do kraja ove godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi usvojen je na 12. sjednici Hrvatskoga sabora
dana 23. rujna 2022. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 114/22., od 3. listopada 2022. Stupio
je na snagu osmoga dana od dana objave. U tekstu se donose najznačajnije izmjene koje donosi
predmetna novela Zakona o javnoj nabavi.

Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave.
Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez PDV-a, uključujući
sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Način
izračunavanja procijenjene vrijednosti ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ZJN
2016 i provođenja jednostavne nabave, nabave male ili velike vrijednosti.

Pravo uvida u dokumentaciju postupka javne nabave je institut Zakona o javnoj nabavi koji obvezuje
naručitelje da nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, dakle u žalbenom
roku, na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogući uvid u cjelokupnu dokumentaciju određenog
konkretnog postupka javne nabave, uključujući zapisnike, ponude ili zahtjeve za sudjelovanje i dr.,
osim u one dokumente koji su na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta označeni tajnim.
Autor u članku obrađuje temu kroz primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne
nabave i Visokoga upravnoga suda Republike Hrvatske.

Ugovori o javnoj nabavi moraju biti sklopljeni u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi
i odabranom ponudom pa ukoliko je procijenjena vrijednost predmeta nabave u dokumentaciji o nabavi
i valuta ponude određena u kunama, ugovor o javnoj nabavi sklapa se također u kunama. Njegovo
izvršenje može biti i nakon 1. 1. 2023. godine kada će se ulazni računi ispostavljati i zaprimati u eurima.
Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata Zakona o uvođenju eura, postupak uvođenja eura
ne utječe na valjanost postojećih ugovora o javnoj nabavi u kojima je navedena kuna kao nacionalna
valuta. Svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen u kunama nije potrebno mijenjati već će nastaviti vrijediti,
kao i drugi pravni instrumenti poput primljenih jamstava za ozbiljnost ponude ili dobro izvršenje ugovora.

Javna nabava za izvođenje građevinskih radova najčešće se ugovara s fiksnim cijenama i bez kriterija
promjene cijena, a uslijed problema na tržištu uvjetovanih COVID-19, potresom, subvencijama,
ratom u Ukrajini, gospodarskim i svjetskim poremećajima u opskrbi energentima, rastućoj inflaciji i
sl., mnogi izvođači odustaju od ugovorenih poslova. Za ublažavanje poremećaja na tržištu, iznalaze
se rješenja za revidiranje ugovora i priznavanje stvarnih cijena.

Načelima javne nabave određeno je da naručitelji ne smiju u dokumentaciji o nabavi navoditi
određenu marku proizvoda ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža
određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili
proizvodnju. Ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, treba se navesti
izraz „ili jednakovrijedno“. Autor kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
obrađuje pitanja određivanja kriterija jednakovrijednosti predmeta nabave.

Postupak javne nabave završava izvrsnošću odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Jedan od razloga
za poništenje postupka predstavljaju okolnosti koje se prije pokretanja postupka javne nabave nisu
mogle predvidjeti ili bi dovele do sadržajno drugačije dokumentacije o nabavi odnosno obavijesti o
nadmetanju. Prilikom donošenja odluke o poništenju postupka javne nabave, potrebno je obrazložiti
razloge za njegovo poništenje. U članku se daju presude Visokog upravnog suda iz kojih su razvidni
stavovi i pravna shvaćanja postojanja razloga poništenja.

Okvirni sporazum se primjenjuje za uobičajene nabave roba/usluga/radova, koje se ponavljaju u
određenom razdoblju pa se tako kod javnih naručitelja okvirni sporazum smije sklopiti na rok do četiri
godine, a kod sektorskih čak i do osam godina. Može se sklopiti s jednim gospodarskim subjektom pa
tada obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma ili više gospodarskih subjekata kada nema
obveze za sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma. Članak se bavi primjenom instituta
okvirnog sporazuma u praksi, s naglaskom na postupke sklapanja ugovora na temelju okvirnog
sporazuma kroz noviju praksu naručitelja, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, praksu
DKOM-a i Visokog upravnog suda.