Narodne novine rujan 2025
EU bespovratna sredstva za poduzeća koja ulažu u recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada
Do 23. rujna, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. financiranog sredstvima
Europske unije, za prijave je otvoren poziv na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u učinkovitu
upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo – biootpad“. Na poziv se mogu prijaviti
mikro, mala, srednja i velika poduzeća, a ulaganja trebaju biti realizirana na području Republike
Hrvatske. Cilj je Poziva dodjelom potpora podržati ulaganja u recikliranje odvojeno sakupljenog
biootpada. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava na Pozivu iznosi 12.000.000,00 eura. Pojedinačni
projekt može ostvariti potporu u minimalnom iznosu od 70.000 eura i maksimalnom iznosu od 1,8
milijuna eura.
Zabrana otkaza trudnoj radnici i radnicima koji koriste prava sosnova roditeljstva
Zakon o radu sadrži jedan dio, Glavu, Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja. Zakon predviđa zaštitu
trudnica, roditelja i posvojitelja i već godinama ne doživljava bitne izmjene. Čini se da se smisao i cilj
zakona postigao, što ne znači da nam se i nadalje ne javljaju pitanja.
Institut nejednakog postupanja prema toj osjetljivoj grupaciji radnika ustalio se i trudnice i korisnici
navedenih prava su zaštićeni pri zasnivanju radnog odnosa, tijekom rada, kao i kod prestanka
ugovora o radu. No kako postupiti kad se radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme, kako u postupku
likvidacije društva i u ostalim dvojbenim situacijama.
Ništetnost i pobojnost ugovora
Temeljno obilježje ugovornih odnosa je dispozitivnost stranaka da dobrovoljno i samostalno uređuju i
utvrđuju sadržaj međusobnih pravnih odnosa. Međutim, ugovorne strane prilikom sklapanja ugovora
nisu bez ograničenja. Tako prema čl. 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. – 155/23.),
ugovorne strane u pravnom prometu slobodno uređuju obvezne odnose, ali ne mogu ih uređivati
suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. Upravo će ti kriteriji biti
mjerodavni kad se govori o nevaljanim ugovorima. Zakon o obveznim odnosima predviđa dvije vrste
nevaljanosti ugovora odnosno ništetnost i pobojnost ugovora.
Ništetnost i pobojnost ugovora, kao i njihovi učinci, propisani su u odredbama čl. 322. do čl. 335.
Zakona o obveznim odnosima. Navedene odredbe imaju važnu funkciju u zaštiti ravnopravnosti
sudionika u pravnom prometu, osiguranju načela savjesnosti i poštenja, provedbi zabrane zlouporabe
prava, kao i zaštiti načela jednake vrijednosti činidaba.
Obveze posrednika u sektoru prometa nekretnina vezane uz Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina su, kao i
mnogi drugi, obveznici provođenja mjera koje su propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Ove pravne i fizičke osobe dužne su Zakon primjenjivati ne samo kod posredovanja u kupnji i prodaji
nekretnina, već i kad posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima
je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
Navedene osobe su dužne provoditi mjere, radnje i postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca
i financiranja terorizma koje su određene Zakonom, a obveznici su i kada se nalaze u stečaju ili je za
njih pokrenut postupak likvidacije.
Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i priprema za fiskalizaciju
Djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uređena je Zakonom o obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Sa stajališta poreza na dohodak ova se djelatnost oporezuje kao
djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema pravilima propisanim člankom 29. Zakona o porezu
na dohodak. Način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u
propisan je Pravilnikom o upisniku OPG-a. Radi se o evidenciji sa stanovišta praćenja poljoprivredne
proizvodnje dok je evidencija u porezne svrhe i u svrhe praćenja obavljanja djelatnosti propisana
poreznim propisima te propisima o trgovini. Ovisno o visini primitaka koje ostvaruje, OPG može biti
izvan sustava poreza na dohodak ili obveznik poreza na dohodak odnosno dobit. Kao obveznik poreza
na dohodak OPG isti može plaćati u paušalnom iznosu ili temeljem podataka iz poslovnih knjiga.
Autorica u članku piše o poreznom aspektu poslovanja OPG-a, obveznim evidencijama koje mora
voditi kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te o obvezama fiskalizacije nakon 1. siječnja
2026., kao i o statusu nositelja i člana OPG-a u odnosu na obvezna osiguranja.
Primjena nove 12. revidirane verzije USALI standarda u hotelijerstvu
Hotelijerstvo je djelatnost s međunarodnim karakterom poslovanja, što uvjetuje prihvaćanje čitavog
niza međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Uniform System of Accounts
for the Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja
u svjetskom hotelijerstvu koji je namijenjen menadžmentu, vlasnicima, investitorima te financijskim
institucijama, a čija primjena u hrvatskom hotelijerstvu omogućuje usporedbu rezultata s primjerice
prosječnim ili najboljim rezultatom u djelatnosti u zemlji i inozemstvu, kao i s rezultatima prošlog
obračunskog razdoblja i internim planom i budžetom. Kao temeljni okvir za uvođenje sustava
računovodstva odgovornosti u hotelijerstvu, USALI definira pokazatelje praćenja i izvještavanja svih
vrsta prihoda i troškova po pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanje ključnih pokazatelja poslovanja
pojedinih odjeljenja hotelskih objekata. Hospitality Financial and Technology Professionals (HFTP®)
i Global Finance Committee (GFC) u veljači 2025. g. je konačno objavio dugo očekivano izdanje nove
12. revidirane verzije USALI, s datumom primjene 1. siječnja 2026. g. Objavljivanje 12. revidiranog
izdanja označava značajnu prekretnicu, uvodeći poboljšanja koja su usklađena sa suvremenim
praksama u hotelskoj djelatnosti i rješavaju nove globalne izazove koje su dugo ignorirane. U članku se
navode najvažnije promjene kojima se temeljno poboljšava transparentnost financijskih i operativnih
aspekata u ugostiteljstvu.
Ulaganja i izuzimanja dugotrajne imovine kod obrta i ostalih samostalnih djelatnosti
U poslovanju obrtnika i ostalih samostalnih djelatnosti često se pojavljuju situacije unosa (ulaganja) ili
izuzimanja imovine. Riječ je o imovini koju porezni obveznik unosi radi obavljanja određene poslovne
aktivnosti ili, s druge strane, izuzima za privatne potrebe.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, ulaganjima se smatra sva osobna imovina koju porezni obveznik
unese u djelatnost, a koja ne potječe iz samog obavljanja djelatnosti. S druge strane, izuzimanjima
se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik povuče iz obrta, radnje ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za osobne potrebe, potrebe domaćinstva ili druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem
djelatnosti. Takva izuzimanja u trenutku povlačenja smatraju se poslovnim primicima.
U ovom članku obrađuje se porezni tretman navedene imovine te način njezina evidentiranja kod
obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti i to, kako kod obveznika poreza na dohodak, tako i kod
obveznika poreza na dobit.
Mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon prestanka obveznog osiguranja
Osoba kojoj je po bilo kojoj osnovi prestao status obveznog mirovinskog osiguranika može prijavom
na produženo mirovinsko osiguranje ostvariti mirovinski staž prema čl. 22. Zakona o mirovinskom
osiguranju. Rok za dobrovoljnu prijavu na produženo osiguranje je 12 mjeseci od isteka obveznog
osiguranja. Osiguranik dobrovoljnog produženog mirovinskog osiguranja sam plaća doprinose po
rješenju Porezne uprave, na najnižu mjesečnu osnovicu. Doprinosi dospijevaju do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi i osobe koje mogu prijavom
nadležnoj službi HZZO-a ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi, bez obveze plaćanja doprinosa. Rok za prijavu je 30 dana od prestanka obveznog
osiguranja odnosno 30 dana od prestanka okolnosti temeljem koje mogu koristiti ovo pravo. Za osobe
koje su zdravstveno osigurane po osnovi prijave HZZO-u podnesene u roku 30 dana, a ne vode se u
evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, propisana je obveza osobnog pristupa
nadležnoj službi HZZO-a, jednom u tri mjeseca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, koje su na snazi od 1. kolovoza 2025. godine, uvedene su iznimke od obveze osobnog
pristupa službi HZZO-a.
Nova pravila za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Od 1. rujna 2025. primjenjuju se nova pravila za dodjelu subvencija poslodavcima koji zapošljavaju
osobe s invaliditetom. Najvažnije novine odnose se na redefiniranje osnovica za subvencije plaća
i doprinosa, novo ograničenje za potpore male vrijednosti te uvođenje uvjeta minimalnog radnog
vremena za ostvarenje poticaja. U članku se daje pregled novina.