Računovodstveno evidentiranje jednogodišnje biljne proizvodnje –proizvodnja povrća
Računovodstveno evidentiranje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve uređeno
je zasebnim računovodstvenim standardom – MRS 41 Poljoprivreda odnosno HSFI 17 Poljoprivreda.
Ovi standardi zahtijevaju mjerenje biološke imovine po fer vrijednosti ako se njezina fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti. Relevantan standard za utvrđivanje fer vrijednosti je MSFI 13 Mjerenje fer
vrijednosti. U ovom članku autorica detaljno obrađuje najznačajnije odredbe MRS-a 41 Poljoprivreda,
fokusirajući se na priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve.
Osim teorijskog okvira, članak nudi konkretna rješenja iz prakse, prikazujući na konkretnim primjerima
iz prakse računovodstveno evidentiranje proizvodnje presadnica povrća (kupusa), proizvodnje
kratkotrajne biološke imovine (krumpira i kupusa) i računovodstveno evidentiranje državnih potpora
za proizvodnju povrća. Time se omogućuje sveobuhvatan uvid u primjenu standarda.
Amortizacijski fond i dugoročna održivost vodnog gospodarstva
Reforma vodnog sektora, potaknuta novim zakonskim okvirom i procesom okrupnjavanja, postavila je pred
javne isporučitelje vodnih usluga niz velikih izazova. Značajne investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu,
ostvarene putem EU fondova, utjecale su na vrijednost ukupne imovine i izvore financiranja javnih isporučitelja.
Jedan od ključnih alata novog regulatornog okvira jest Uredba o metodologiji određivanja cijene vodnih
usluga, čiji je cilj osigurati financijsku održivost sustava. Temelj te održivosti leži u efikasnom formiranju
amortizacijskog fonda. Sredstva od amortizacije, pogotovo one sučeljene s bespovratnim sredstvima potrebno
je akumulirati za buduće reinvesticije. Transparentno i efikasno upravljanje temeljni je cilj javnih isporučitelja
vodnih usluga. Postizanjem pune transparentnosti poslovanja i uspostavom optimalnog modela financiranja
stvaraju se preduvjeti za dugoročnu održivost i razvoj cijelog vodnog gospodarstva.
Uredsko poslovanje
Otpočela je transformacija državne uprave u modernu, funkcionalnu i ono što nas najviše zanima,
brzu upravu bez suvišnih papira.
Transformacija državne uprave nesumnjivo donosi uštede, ali i povećava transparentnost rada, jer je
sada moguće u svakom trenutku vidjeti gdje je pojedini predmet, koliko dugo i kod koje je službene
osobe neki dokument bio u obradi i kad je otpremljen stranci.
Ključne riječi: uredsko poslovanje, uredba, javnopravna tijela, poslovi državne uprave, informacijski
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti (Zakon o logopedskoj djelatnosti, Nar.
nov., br. 105/25., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025. godine, predstavlja
prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, čime se
stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete pružanja logopedske terapije te omogućuje maksimalna
zaštita pacijenata. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti,
standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu:
magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem
logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj ovoga članka je prikazati novine u obavljanju
logopedske djelatnosti, kao i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji takve usluge pružaju.
Povjerljiva osoba i osobaza nepravilnost prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrolau javnom sektoru
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola
u javnom sektoru, a koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025., aktualiziralo se pitanje imenovanja
osobe za nepravilnost te njeno razlikovanje od povjerljive osobe koja se imenuje sukladno Zakonu o
zviždačima. Tko su obveznici imenovanja povjerljive osobe, a tko osobe za nepravilnost, može li te
poslove obavljati ista osoba te koje se osnovne obveze i odgovornosti imenovanih osoba, pročitajte
u nastavku teksta.
Javna nabava inovativnih rješenja
Predmet ovoga članka je javna nabava inovativnih rješenja (PPI i PCP) koja predstavlja moćan alat
kojim javni sektor potiče razvoj i primjenu novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovitije odgovorio na
društvene, ekonomske i ekološke izazove. U Republici Hrvatskoj, iako postoji institucionalna podrška
i regulatorni okvir, primjena ove vrste nabave još uvijek je u razvoju. Članak daje pregled ključnih
elemenata inovativne javne nabave, uključujući pravne definicije, dostupne postupke, preporučene
korake za planiranje i provedbu, kao i mogućnosti financiranja putem europskih fondova.
Neprofitne organizacije kao obvezniciuvida/revizije financijskih izvještaja
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. S druge strane, Zakonom
o reviziji propisan je rok za odabir revizora. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji rok
za imenovanje revizora je izmijenjen te je 2025. godina specifična po tome što su obveznici revizije
dužni imenovati revizora za 2025. i 2026.
Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u financijske izvještaje, a koje
obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje revizije te su navedene vrste
mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka procesa uvida odnosno revizije.
Osnovica za naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad
Članak obrađuje pitanje utvrđivanja osnovice za naknadu plaće na teret HZZO-a tijekom privremene
nesposobnosti za rad. Naglasak je na razlikovanju redovne mjesečne plaće od drugih povremenih ili
prigodnih isplata koje se ne uračunavaju u osnovicu za naknadu plaće. Posebno se razmatra pitanje
razlike u naknadi plaće koju poslodavac isplaćuje temeljem kolektivnog ugovora. Zaključuje se da se u
osnovicu uračunavaju isključivo isplate koje se mogu iskazati u satima rada na teret poslodavca, dok
druge naknade – uključujući i razliku prema kolektivnom ugovoru isplaćenu za sate za koje se prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada isplaćuje na teret HZZO-a – ne ulaze u osnovicu.
Ustanove za trajnu naobrazbu ikulturu (pučka otvorena učilišta)kao obveznici obračuna PDV-a
Djelatnost pučkih otvorenih učilišta uređena je Zakonom o pučkim otvorenim učilištima, a osnivaju se
prema Zakonu o ustanovama. Osnivaju se radi obavljanja osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe
odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, djelatnosti javnog
prikazivanja filmova, novinsko nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja
djelatnosti stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije izvan sustava redovite naobrazbe, a mogu
obavljati i muzejsku, knjižničnu, kazališnu i scensko-glazbenu djelatnost. Navedene djelatnosti imaju
različiti porezni status u sustavu PDV-a, dio djelatnosti spada u javnu funkciju koja je prema članku
39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a dio djelatnosti podliježe
oporezivanju. Autorica u nastavku piše o specifičnom poreznom statusu u sustavu PDV-a ustanova za
trajnu naobrazbu i kulturu, tj. pučkih otvorenih učilišta.
Planiranje i evidencija prihoda irashoda EU projekata u JLP(R)Skao korisnika projekta
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila su se sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od
oko 14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su
nam ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizama. EU sredstva
postala su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave,
kao i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH
i JLP(R)S, što uvelike utječe na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i
unaprjeđenje kvalitete života građana.