Novi propisi o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske
Novi propisi kojima će se urediti upravljanje pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske su Zakon
o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju.
Navedenim propisima će se u potpunosti zamijeniti Zakon o upravljanju državnom imovinom iz 2018.
godine. Zbog znatnog zanimanja koje je pokazano u vezi s navedenim zakonima, odlučeno je o istima
iznijeti najznačajnije novine i prije nego su zakoni usvojeni i objavljeni u Narodnim novinama.
O prijedlogu jednog i drugog zakona je provedeno glasovanje na 6. sjednici Hrvatskog sabora.
Jedna od značajnijih novina koje će biti uvedene novim propisima je neovisnost članova nadzornog
odbora. U pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske najmanje 33 % članova nadzornog
odbora morat će biti neovisni članovi.
Iznimne mjere kontrole cijena u trgovini na malo – objavljivanje cjenika i isticanje dodatne cijene
Za proizvode i usluge od značajnijeg društvenog interesa moguće je prema Zakonu o iznimnim
mjerama kontrole cijena propisati određene mjere društvene kontrole cijena koje se mogu propisati
samo iznimno, kada se drugim mjerama gospodarske politike ne mogu spriječiti negativni učinci
primjene cijena. Tako je Vlada Republike Hrvatske s primjenom od 15. svibnja 2025. u skladu sa
Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena uz ranije mjere propisala mjeru koja se sastoji u
obvezi objave važećih cijena na mrežnim stranicama trgovca, kao i obvezu isticanja dodatne cijene
u trgovini na malo. O važećim oblicima izravne kontrole cijena u trgovini na malo autorica piše u
nastavku članka.
Ozljeda na radu izaslanog radnika
Članak se bavi problematikom ozljeda na radu izaslanih radnika koji rade u inozemstvu. Objašnjava
pravne, administrativne i zdravstvene postupke koje radnik i poslodavac moraju slijediti kako bi
ostvarili prava iz sustava socijalne sigurnosti. Naglasak je na razlikama u nacionalnim zakonodavstvima
država članica EU te na važnosti pravovremene i ispravne prijave ozljede. Posebno su analizirani
postupci prijave ozljede kada se ona dogodi u državi članici EU, kao i u državama s kojima Hrvatska
ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju. Kroz korištenje elektroničke razmjene podataka,
osigurava se zaštita prava hrvatskih radnika koji su izaslanici u inozemstvu.
Stjecanje prava i korištenje plaćenog godišnjeg odmora za 2025. godinu
Pravo na plaćeni godišnji odmor je pravo koje radnik ostvaruje za svaku kalendarsku godinu. Većina
radnika ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, a radnici kojima radni odnos prestaje u toku godine
i radnici koji su u kalendarskoj godini kod poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio
jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Odluku o razdoblju
korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to moguće i
potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj želji, uz
obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca. U nekim kolektivnim ugovorima pravo na
korištenje godišnjeg odmora po želji radnika, uređeno je povoljnije.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.
Obračun PDV-a u poslovanju turističkih agencija
Kada turistička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje
(smještaj ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku
PDV se obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj
postupak agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga
(kada prodaje usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu
za putovanje – usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom
primjenjuje redovni postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja
na području Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak
oporezivanja s obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak
oporezivanja na način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a
u poslovanju turističkih agencija autorica piše u nastavku članka.
Isplata stipendija u 2025. godini
Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.
Oporezivanje inozemnih mirovina prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
U članku se objašnjavaju različiti sustavi oporezivanja mirovina u međunarodnom okruženju i prema
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te primjena hrvatskih domaćih poreznih pravila
na oporezivanje inozemnih mirovina.
Sklapanje upravnog ugovora o namirenju poreznog duga
Radi namirenja dospjelog poreznog duga na rate, porezno tijelo i porezni obveznik mogu sklopiti
upravni ugovor u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe i građane odnosno sjedištu za pravne osobe,
a može se odnositi na namirenje dospjelog poreznog duga u cijelosti ili djelomično, za što porezni
obveznik treba priložiti sredstva osiguranja naplate.
Međutim, prema izmjenama Općeg poreznog zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine,
prijedlog za sklapanje upravnog ugovora može se podnijeti putem elektroničkog servisa ePorezna,
a koji ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate za porezni dug do visine 10.000,00
eura. Više o navedenom, može se pročitati u nastavku članka.
Uloga revizije u postupku povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja predstavlja zakonsku obvezu propisanu Zakonom o reviziji
i Zakonom o računovodstvu. Osim obvezne godišnje revizije, trgovačka društva podliježu i reviziji u
slučaju statusnih promjena sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Takve statusne
promjene uključuju povećanje temeljnog kapitala, pripajanje, spajanje, priključenje, podjelu te
preoblikovanje trgovačkog društva. Sve navedene promjene unose se u temeljne akte društava
– izmjenama statuta kod dioničkih društava (d.d.) odnosno društvenog ugovora kod društava s
ograničenom odgovornošću (d.o.o.) – te se potom evidentiraju upisom u sudski registar. U nastavku
članka bit će obrađena potreba provedbe revizije u kontekstu povećanja temeljnog kapitala, kroz
prikaz relevantnih revizijskih i računovodstvenih standarda, kao i kroz analizu pravnih i poreznih
aspekata ove radnje.
Odgovornost i postupci revizora u reviziji subjekata koji koriste rad uslužnih organizacija – primjena MRevS-a 402
Mnogi subjekti vrlo često za obavljanje određenih aspekata svog poslovanja angažiraju vanjske
uslužne organizacije. Uslužna organizacija predstavlja organizaciju koja je treća stranka, a
korisničkim subjektima (subjektima koji koristi usluge uslužne organizacije i čiji se financijski izvještaji
revidiraju) pruža usluge koje su dio informacijskog sustava tih subjekata relevantan za financijsko
izvještavanje. Kada subjekt koristi rad uslužnih organizacija, revizor mora provesti odgovarajuće
postupke u skladu s odredbama MRevS-a 402 – Revizijska razmatranja u vezi sa subjektima koji
koriste rad uslužnih organizacija. U članku autorica razmatra vrste i opseg postupaka koje revizor
provodi u takvim okolnostima kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze, a njihov
izbor ovisi o vrsti i značajnosti usluga za subjekt, kao i značajnosti tih usluga za reviziju.