Ugostiteljska djelatnost s poreznog i računovodstvenog aspekta
Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanje usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka, što je uređeno
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Kod računovodstvenog praćenja i obračuna poreza posebnost
ove djelatnosti je u istovremenom obavljanju uslužne djelatnosti i svojevrsne proizvodnje vezano za
pripremanje jela i slastica te posluživanje hrane i pića. U nastavku članka autorica daje primjere
obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja
pojedinih poslovnih događaja karakterističnih za ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja
hrane i pića te pružanja usluga smještaja.
Prelazak s kalendarske na poslovnu godinu za potrebe financijskog izvještavanja
Globalizacija i međunarodno povezivanje poslovanja doveli su do sve većeg prisustva multinacionalnih
korporacija na hrvatskome tržištu. Strana poduzeća šire svoje poslovanje preuzimanjem postojećih
društava, osnivanje novih društava te drugim oblicima poslovnog povezivanja. U takvim grupacijama
nerijetko je slučaj da matično društvo izvještava prema poslovnoj godini koja se razlikuje od
kalendarske. Kako bi se osigurala usklađenost s matičnim društvom i olakšala konsolidacija financijskih
izvještaja na razini grupe te omogućila bolja usporedivost poslovnih rezultata, matična društva često
zahtijevaju od povezanih društava usklađivanje poslovne godine s grupnim standardima odnosno
prijelaz s kalendarske godine na poslovnu godinu za potrebe financijskog izvještavanja.
Autorica u članku obrazlaže postupak promjene kalendarske na poslovnu godinu kod Porezne uprave,
rokove i razdoblja izvještaja prema Poreznoj upravi i Financijskog agenciji, kao i prednosti i izazove
kod izvještavanja prema poslovnoj godini.
Kapitalizacija troškova posudbe
Troškovi posudbe obuhvaćaju kamate i druge troškove koji nastanu subjektu u vezi s posudbom
sredstava. Ipak, u našoj poslovnoj praksi najčešće se odnose na kamate s osnove primljenih kredita od
banaka te drugih trgovačkih društava. Tretman troškova posudbe ovisi o tome je li društvo obveznik
primjene MSFI-a ili HSFI-a. Naime, za obveznike primjene MSFI-a, priznavanje i računovodstveni
tretman troškova posudbe uređen je MRS-om 23 – Troškovi posudbe. MRS 23 propisuje da se troškovi
posudbe nastali tijekom razdoblja, a koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili
proizvodnjom kvalificirane imovine, moraju kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine, dok će
se ostali troškovi posudbe iskazati kao rashod razdoblja na koje se odnose. Međutim, za obveznike
primjene HSFI-a, u skladu s odredbama HSFI-a 16 – Rashodi, kapitalizacija troškova posudbe nije
obvezna, ali se može primijeniti, što znači da je isto potrebno definirati računovodstvenim politikama.
U članku autorica obrađuje zahtjeve standarda vezane uz priznavanje i računovodstveni tretman
troškova posudbe.
Priznavanje odgođene porezne imovine i obveza u financijskim izvještajima za 2024. godinu
Za određene stavke imovine i obveza mogu tijekom obračunskog razdoblja nastati privremene
razlike između njihovih knjigovodstvenih iznosa iskazanih u bilanci i poreznih iznosa, tj. između
njihove računovodstvene osnovice i porezne osnovice. Prilikom utvrđivanja poreza na dobit
potrebno je razmotriti učinke takvih razlika, budući da privremeni karakter ovih razlika proizlazi iz
činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u sljedećim razdobljima. Ovisno
o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike, a njihovi učinci se iskazuju
kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze. Odgođena porezna imovina
priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena osnovica imovine manja ili
obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog gubitka ili neiskorištenih
poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive privremene razlike kada
je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na njihovu poreznu osnovicu.
S računovodstvenog gledišta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza definirano je HSFI-om 14 –
Vremenska razgraničenja odnosno MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku autorica razmatra odredbe
računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja privremenih razlika te njihovo
računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja.
Prefakturiranje troškova: računovodstveni i porezni aspekti
U poslovanju poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj česti su slučajevi da porezni obveznici primaju
i plaćaju račune za isporuke dobara i usluga koje oni nisu primili, nego su primatelji dobara i usluga
druga društva. U takvim slučajevima te je troškove potrebno prefakturirati društvima primateljima
tih dobara i usluga. U članku se pojašnjava što se smatra prefakturiranim troškovima, na koji način
ih razlikovati od prolaznih stavki, pojašnjavaju se njihovi računovodstveni i porezni aspekti te se na
primjerima iz poslovne prakse prikazuje računovodstveni i porezni tretman takvih troškova.
Obveza sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja obveznika poreza na dobit za 2024. godinu
U ovom članku autorice su detaljno obrazložile sve zakonske odredbe koje se odnose na: (a) obvezu
sastavljanja GFI, (b) obvezu i rokove sastavljanja izvještaja za javnu objavu, za statističke i druge
potrebe, (c) koju dokumentaciju je potrebno sastaviti i predati za potrebe javne objave, (d) koje su
obveze poduzetnika za izvještavanje o održivosti. U članku su date i sve relevantne upute o načinu
predaje GFI i ostale propisane dokumentacije kao i prekršajne odredbe u slučaju ne predaje GFI i
druge obvezne dokumentacije u FINU.
Računovodstveno evidentiranje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu
Hrvatski porezni obveznici se sve češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez u
poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost da
poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen
u inozemstvu mora biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu
prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.
Izvješće o volontiranju za 2024. godinu
Osobe koje su u protekloj godini bile organizator volontiranja, bile to ustanove, udruge i druge
pravne osobe te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svakako
trebaju izvršiti svoju zakonsku obvezu – podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2024. godinu do
31. ožujka 2025. godine.
Uredba o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu predstavljaju suvremene modele rada koji državnim
službenicima omogućuju veću fleksibilnost u obavljanju poslova. Njihova primjena se pokazala
posebno važnom u kontekstu izvanrednih okolnosti koje mogu utjecati na redovito poslovanje
državnih tijela, poput pandemije COVID-19 kada je bilo potrebno osigurati kontinuitet poslovanja i
zaštititi zdravlje zaposlenika. U radnim odnosima vidljiva je tendencija i pružanja veće fleksibilnosti
rada, kao i posredna mogućnost ostvarivanja boljeg balansa privatnog i profesionalnog života.
Zakon o državnim službenicima okvirno uređuje mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada
na daljinu, dok je detaljno uređenje prepušteno Vladi.
U skladu s navedenim, Vlada Republike Hrvatske je na temelju članka 23. stavka 10. Zakona o
državnim službenicima (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24., dalje u tekstu: Zakon), donijela Uredbu o radu
na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi (Nar. nov., br. 21/25., dalje u tekstu:
Uredba).
Navedena Uredba je stupila na snagu 15. veljače 2025. godine. Stupanjem na snagu Uredbe prestala
je važiti Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu
i rada u nepunom radnom vremenu (Nar. nov., br. 141/23. i 155/23.), u dijelu koji se odnosi na rad
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu. U daljem tekstu ovog članka iznesene su najvažnije
odredbe nove Uredbe Vlade.
Aktivno i pasivno biračko pravo na lokalnim izborima te nespojivost dužnosti
Na lokalnim izborima koji će se održati u nedjelju 18. svibnja 2025. godine birači će birati članove
općinskih i gradskih vijeća i županijskih skupština te općinske načelnike, gradonačelnike, župane
i njihove zamjenike. U postupku pripreme za predstojeće izbore postavlja se pitanje tko se smije
kandidirati i koje uvjete mora ispunjavati da bi bio kandidat na lokalnim izborima. U ovom članku
pojasnit će se moguće dvojbe vezane uz ta pitanja.