Zašto se u društvu s ograničenom odgovornošću treba voditi knjiga poslovnih udjela?
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/25., dalje u tekstu: ZTD), određuje da je
društvo s ograničenom odgovornošću dužno voditi knjigu poslovnih udjela te da je vođenje knjige
dužnost uprave društva. Odredbe o poslovnim udjelima i vođenju knjige poslovnih udjela sadržane su
u člancima od 409. do 421. ZTD-a.
Ako uprava ne ispuni svoju obvezu vođenja knjige poslovnih udjela, pravna osoba (društvo s
ograničenom odgovornošću) po čl. 630. st. 1. točka 59.a ZTD-a odgovara za prekršaj za koji se može
izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj će se kazniti i član uprave
novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6.630,00 eura.
Knjiga poslovnih udjela je knjiga u koju se u društvima s ograničenom odgovornošću upisuju bitni
podaci o društvu, podaci o članovima (vlasnicima) društva i njihovim poslovnim udjelima, broju
glasova koje pojedini član ima prilikom odlučivanja, o teretima na poslovnim udjelima i dr.
Knjigu poslovnih udjela dužna su voditi i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću na način
kao i društva s ograničenom odgovornošću.
Potpore i poticaji u godišnjoj poreznoj prijavi obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje koje
su propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na porezne olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene
olakšice odnosno poticaja.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2025. godini
Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.
Prijava poreza na dohodak obrtnika za 2024. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na propisanom DOH obrascu,
a može se podnijeti i putem ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.
Fiskalna obilježja poduzetničke plaće
Poduzetnička plaća nije institut radnog prava, nego osnovica na koju obrtnici, slobodna zanimanja
i poljoprivrednici, koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit, obračunavaju i plaćaju
doprinose za svoje obvezno osiguranje. Za 2025. godinu poduzetnička plaća iznosi 1.977,80
eura mjesečno. Ako poduzetnik sebi isplaćuje plaću, taj se primitak oporezuje kao dohodak od
nesamostalnog rada.
U razdoblju korištenja prava na bolovanje na teret HZZO-a i prava na dopuste po osnovi roditeljstva,
poduzetniku miruje obveza doprinosa. Ako i u tom razdoblju sebi isplaćuje plaću u novcu ili omogućava
plaću u naravi, taj se primitak za svrhe poreza na dohodak smatra dohotkom od nesamostalnog
rada, a za svrhe doprinosa drugim dohotkom.
Obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji samostalnu djelatnost za koju su obveznici poreza
na dobit obavljaju kao drugu djelatnost, također mogu sebi isplaćivati dohodak od nesamostalnog
rada, ali na taj primitak doprinose obračunavaju prema vrstama i stopama kako je propisano za
primitke po osnovi drugog dohotka.
Značajke, odrednice i okvir primjene održive sekuritizacije na globalnim financijskim tržištima – tržište i primjeri
Globalna gospodarstva suočavaju se sa sve većim izazovima u prijelazu prema održivoj ekonomiji.
Kao odgovor na taj izazov, sve više se ističe važnost sekuritizacije, s posebnim naglaskom na njezinoj
održivoj varijanti. Pariški sporazum označava prekretnicu u ubrzanom razvoju održive sekuritizacije
jer po prvi put okuplja gotovo sva gospodarstva u zajedničkoj borbi protiv klimatskih utjecaja. S
rastućom globalnom zabrinutošću i težnjama prema niskougljičnom gospodarstvu, koje Europska
unija planira postići do 2050. godine, a Kina do 2060. godine, održiva sekuritizacija postala je tehnika
koja ipak nosi određenu razinu prestiža. Održiva sekuritizacija primarno je prisutna u visokorazvijenim
zemljama, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, SAD-u i Kini odnosno u zemljama koje su duboko
zakoračile i financijski su sposobne provoditi složenu tehniku sekuritizacije. Cilj rada je analizirati
koncept održive sekuritizacije te prikazati inovativne financijske instrumente koje gospodarstva
primjenjuju u održivoj sekuritizaciji.
Plaća člana uprave trgovačkog društva zaposlenog s punim ili nepunim radnim vremenom
Članovi uprave, izvršni direktori i likvidatori trgovačkih društava i upravitelji zadruga koji su osigurani
po osnovi radnog odnosa, nemaju obvezu osiguranja po čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Ako su zaposleni u pravnoj osobi u kojoj obavljaju navedene dužnosti, za 2025. godinu za njih se
primjenjuje mjesečna osnovica za obračun doprinosa u iznosu najmanje 1.168,70 eura. Ako je plaća
koju im isplaćuje trgovačko društvo ili zadruga manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica
za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kako je određeno čl. 21.a
Zakona o doprinosima.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća, smatraju plaćenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim za korisnike invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
U članku se obrađuju fiskalne obveze trgovačkog društva koje se odnose na člana uprave zaposlenog
u trgovačkom društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave.
Najniža mjesečna, najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa
Najniža mjesečna, najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2025. godinu
propisane su Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja objavljenom
u Nar. nov., br. 137/24. U članku su detaljno objašnjeni uvjeti primjene pojedinih osnovica te priloženi
praktični primjeri radi lakšeg razumijevanja i primjene u praksi.
Prijava poreza na dohodak po osnovi ostvarene zarade na trgovanju kriptovalutama
Kriptovalute kao predmet ulaganja fizičkih osoba sve su popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Iako su prisutne više od desetljeća, u posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa
javnosti za ulaganje u kriptoimovinu. Uz to, prateći trend rasta trgovanja i razvoja raznih proizvoda
povezanih s kriptoimovinom u posljednjim godinama, mnogi su ostvarili dobitke kroz trgovanje,
„staking“, „rudarenje“, „airdrop“ i slične aktivnosti.
S obzirom na trenutno važeće porezne propise, određeni događaji vezani uz kriptoimovinu smatraju
se oporezivima, što znači da je na ostvarenu zaradu potrebno obračunati i platiti porez na dohodak.
Autor u ovom članku, koristeći konkretne primjere, prikazuje kako ispravno obračunati porez na
dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu od kriptoimovine.
Umanjenje obveze PDV-a kod nemogućnosti naplate, opoziva isporuke ili naknadnih popusta
Izmjene Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine, a odnose se na način
ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate, opoziva isporuke i naknadnih popusta,
primjenjuju se samo na račune izdane nakon 1. siječnja 2024., dok se za račune izdane do 31. prosinca
2023. godine primjenjuju stare odredbe o načinu umanjenja obveze PDV-a zbog promjene porezne
osnovice i nemogućnosti naplate. Kako se odredbe o ispravku porezne obveze zbog nemogućnosti
naplate odnose na isporuke koje nisu naplaćene u roku godinu dana od dana dospijeća, njihova
stvarna primjena počinje tek početkom 2025. godine, o čemu autorica piše u nastavku.