EU bespovratna sredstva za uključivanje djece i mladih u sport
Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport“, poziv je na dostavu projektnih
prijedloga, koji je od svog otvaranja prošle godine naišao na rijetko viđen interes prijavitelja koji se
na njega mogu javiti, a to su udruge upisane u Evidenciju pravnih osoba u sportu te osnovne i srednje
škole koje imaju osnovana školska sportska društva. Poziv se najvećim dijelom financira iz Europskog
socijalnog fonda plus, a pojedinačnim prijaviteljima dostupno je od minimalno 50.000,00 eura do
maksimalno 150.000,00 eura za projekte koji će uključivati provedbu postojećih ili unaprijeđenih
programa sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti za ciljne skupine, kao i njima namijenjenih
edukativnih radionica o važnosti sporta i zdravih životnih navika. Ciljne skupine su djeca i mladi u
riziku od socijalne isključenosti, djeca s teškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom te djeca i mlađe
punoljetne osobe s problemima u ponašanju.
Privremeno obavljanje poslova drugog radnog mjesta prema uputi poslodavca
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću,
a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno
obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada,
poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Poslodavci se ponekad nađu u situaciji da rasporede
radnike, ne bi li organizirali rad, na nove, druge radne zadatke, čime se nameće pitanje koliko daleko
ići u tumačenju navedenoga članka.
Pitanje organizacije rada i radnih zadataka radnika nikada nije jednostavno jer mora pomiriti potrebe
rada i kapitala i osobne zahtjeve, ideje, mišljenja i htjenja radnika.
Imenovanje i izbori za predstavnika radnika u organu poslodavca
Temeljna odredba o predstavniku radnika u organu poslodavca sadržana je u čl. 164. Zakona o radu
(Nar. nov., br. 93/14. do 64/23.). Prema toj odredbi u svakom organu poslodavca koji nadzire vođenje
poslova, jedan član tog organa mora biti predstavnik radnika.
Organi koji kod poslodavca nadziru vođenje poslova u pravilu su nadzorni odbori kod trgovačkih
društava odnosno upravna vijeća kod ustanova. Upravna vijeća mogu imati i drukčije nazive kao
školski odbor, domski odbor i slično, ali u njima također moraju biti predstavnici radnika.
Predstavnik radnika u organu poslodavca može biti imenovan ili izabran. Ako je kod poslodavca
utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organu poslodavca imenuje to vijeće, a ako
radničko vijeće kod poslodavca nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju i opozivaju radnici na
slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim Zakonom o radu za
izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Budući da Zakon o radu detaljno ne propisuje postupak izbora radničkog vijeća, taj je postupak
temeljito uređen Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Nar. nov., br. 3/16. do 138/20.).
Efikasnost podružnica europskih banaka na sankcioniranim tržištima
U ovom članku autori su analizirali i obrazložili utjecaj globalnih sankcija, kao instrumenta međunarode
politike, na poslovanje europskih banaka.
Pri tome su analizirani, komparirani i obrazloženi najvažniji pokazatrelji za tri europske bankarske
grupacije.
Pravni položaj obrta nakon smrti obrtnika
Smrću obrtnika ne mora nužno doći do prestanka poslovanja njegovog obrta, već se obrt može prenijeti
na njegove nasljednike koji kao njegovi pravni sljednici nastavljaju s poslovnom djelatnošću obrta. Za
razliku od poreznog tretmana nasljeđivanja obrta koji je kroz porezne propise jasno definiran, pravni
položaj obrta u smislu definiranja datuma njegovog prestanka te posljedično tome i odjave radnika
zaposlenih u tom obrtu je pravno nedorečen. U ovom članku, autorica pojašnjava pravnu sudbinu
obrta nakon smrti obrtnika ovisno o tome imaju li nasljednici namjeru nastaviti s poslovanjem obrta
ili ne, kao i pravnu sudbinu radnika zaposlenih u tom obrtu.
Dohodak ostvaren obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja
Fizička osoba može u županijskom uredu za gospodarstvo odnosno uredu za gospodarstvo Grada
Zagreba pribaviti odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili za obavljanje sporednog zanimanja (ne
može za oboje). Prema Zakonu o obrtu, u okviru odobrenja za domaću radinost i sporedno zanimanje
mogu se obavljati sve djelatnosti koje je dozvoljeno obavljati preko registriranog obrta, uz uvjet da
primici od djelatnosti nisu veći od deset prosječnih plaća u Hrvatskoj prema podacima Državnog
zavoda za statistiku za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine. Prema tom kriteriju, u 2026.
godini primici ne smiju iznositi više od 19.930,00 eura.
Fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja je
obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i može izabrati paušalno plaćanje poreza na
dohodak ili utvrđivanje dohotka na temelju Knjige primitaka i izdataka. Obvezu doprinosa utvrđuje
i plaća ovisno o tome je li po osnovi te djelatnosti prijavljena u matičnu evidenciju osiguranika ili
je obavlja kao drugu djelatnost. Korisnici mirovina koji obavljaju domaću radinost ili sporedno
zanimanje po osnovi tih djelatnosti ne uspostavljaju status obveznih osiguranika, a ako su po toj
osnovi obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu, oslobođeni su obveze doprinosa.
Isplata bonusa za 2025. godinu u 2026. godini
U članku se piše o pravilima obračuna bonusa za 2025. godinu koji se isplaćuje u 2026. godini. Riječ je
o primitku od nesamostalnog rada koji podliježe obvezi obračuna doprinosa za obvezna osiguranja i
poreza na dohodak pri čemu se doprinosi obračunavaju prema stopama i osnovicama koje su vrijedile
za razdoblje na koji se bonus odnosi dok se porez na dohodak plaća prema pravilima koja vrijede
u trenutku isplate. Ako je u pitanju isplata većeg iznosa bonusa, treba paziti na primjenu najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. U članku se objašnjava
obračun bonusa koji se radnicima isplaćuje u novcu. U praksi se radnici nagrađuju i dodjelom dionica
ili udjela u društvu kada je porezni tretman drukčiji, o čemu će biti riječi u nekom sljedećem broju.
Naknada za bolovanje prema najnižoj mjesečnoj osnovici u 2026. godini
Način utvrđivanja naknade za bolovanje prema najnižoj osnovici od 2026. godine više nije jednak za
sve radnike, već ovisi o iznosu osobnog odbitka i o poreznoj stopi koju je propisala jedinica lokalne
samouprave u kojoj radnik ima prebivalište. Za radnike koji koriste samo osnovni osobni odbitak, tj.
nemaju uvećanja po osnovi uzdržavanja i/ili invalidnosti, naknada utvrđena prema najnižoj osnovici
u 2026. godini prvi put može biti oporeziva, što dodatno komplicira način utvrđivanja naknade prema
ovom modelu, koji je i inače često pitanje u praksi.
Plaća i socijalna prava ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju
Temeljno vojno osposobljavanje provodi se prema Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim
snagama Republike Hrvatske, traje dva mjeseca i obuhvaća muške osobe koje u tekućoj godini
navršavaju 19 godina života, a ostale muške i ženske osobe do 30 godina starosti mogu se dragovoljno
prijaviti za temeljno vojno osposobljavanje.
U članku se obrađuje ravnopravni i socijalni status zaposlenih ročnika za vrijeme temeljnog vojnog
osposobljavanja, visina i porezna obilježja plaće koju im za to razdoblje isplaćuje Ministarstvo obrane,
ovisno o tome je li ih poslodavac odjavio iz sustava osiguranja ili su kod poslodavca na neplaćenom
dopustu bez odjave iz osiguranja.
Doprinosi, porez na dohodak i neoporezivi primici stranaca zaposlenih u Hrvatskoj
Radnici stranci zaposleni kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj pripadaju sustavu socijalnog
osiguranja Hrvatske i pri obračunu obveznih doprinosa iz plaće i na plaću za njih se primjenjuju ista
pravila kao za domicilne radnike. Ako im je plaća manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za
obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Poslodavac može i za radnika
stranca koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje ako je to radniku prvo
zaposlenje na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj.
Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće, radnik stranac koji nije hrvatski porezni rezident ostvaruje
ograničeno pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Ima pravo samo na osnovni osobni
odbitak i to samo za onoliko mjeseci koliko je u Hrvatskoj ostvarivao dohodak.
U članku se obrađuju obveze doprinosa i poreza na dohodak u Hrvatskoj te obveze koje se odnose na
izvještavanje Porezne uprave o primicima radnika stranaca zaposlenih u Hrvatskoj.