Prijava poreza na dohodak obrtnika za 2025. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava predaje se nadležnoj ispostavi Porezne uprave elektroničkim putem, putem
ePorezna, na propisanom DOH obrascu.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.
Neoporezive uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo uplaćivati do 67,00 eura mjesečno odnosno 804,00
eura godišnje u ime dobrovoljne mirovinske štednje. Takve se uplate ne smatraju plaćom radnika,
ne podliježu plaćanju poreza na dohodak niti doprinosa, ali samo pod uvjetima iz poreznih propisa o
čemu detaljnije pročitajte u nastavku.
Povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje plaćenog za 2025. godinu preko najviše godišnje osnovice
Osiguranik za kojega je za kalendarsku 2025. godinu plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti u iznosu koji prelazi svotu obračunanu na najvišu godišnju osnovicu, može
od Porezne uprave zatražiti provođenje godišnjeg obračuna i povrat preplaćenog doprinosa. Osoba
osigurana u prvom mirovinskom stupu za koju je po svim osnovama za 2025. godinu uplaćeno više od
25.891,20 eura doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti odnosno osoba osigurana
u drugom mirovinskom stupu za koju je u prvi stup uplaćeno više od 19.418,40 eura doprinosa, ima
pravo na povrat doprinosa plaćenih preko toga iznosa. Obvezan prilog zahtjevu za godišnji obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti je obrazac GOD-DOP od svih isplatitelja
koji su osiguraniku isplaćivali plaću i/ili drugi dohodak za određenu kalendarsku godinu.
Zahtjev za godišnji obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i povrat
doprinosa plaćenih na svotu koja prelazi najvišu godišnju osnovicu propisanu za određenu kalendarsku
godinu može se podnijeti i za prethodne godine, najkasnije u roku pet godina od isteka godine u kojoj
je obračunan i uplaćen doprinos čiji iznos prelazi najvišu godišnju osnovicu.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada rezidenata pograničnih radnika
Fizičke osobe rezidenti RH koji žive na pograničnim područjima često odlaze raditi u susjedne nam
države. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće takvom radniku rezidentu RH u pravilu se
primjenjuju porezni propisi države izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez na dohodak ovisit će
o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora
dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza na dohodak ovisi
o posebnosti svakog pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugom državom ugovornicom.
U kojoj državi će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisi o državi u koju radnik odlazi
raditi. Ovisno o tome je li država članica EU ili potpisnica dvostranog ugovora o socijalnom osiguranju,
primijenit će se Uredba 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti odnosno Ugovor o socijalnom osiguranju koji RH primjenjuje s odnosnom državom. Osnovno
je pravilo da se doprinosi plaćaju u državi u kojoj se obavlja rad, a iznimke od obveze plaćanja doprinosa
u državi u kojoj se obavlja rad uređene su ovim dokumentima i primjenjuju se u ograničenom razdoblju.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovor
Stjecanje alkoholnih i bezalkoholnih pića te kave iz druge države članice
Trošarinski obveznik mora donijeti poslovnu odluku o trošarinskom/poreznom statusu u kojem
želi stjecati alkohol i alkoholna pića te bezalkoholna pića i kavu iz druge države članice. Preduvjeti
poreznom poslovanju su registracija trošarinskog/poreznog obveznika te ishođenje ovlaštenja za
odgovarajući porezni status.
Obračun PDV-a za siječanj 2026. uz podatke iz FiskAplikacije
Obveznicima PDV-a bit će omogućeno korištenje aplikacije Porezne uprave kojom mogu doći do
informativnih podataka o obvezama PDV-a. U FiskAplikaciji bit će generirana informativna prijava
PDV-a za određeno razdoblje oporezivanja. Međutim, osim podataka iz informativne prijave PDV-a
generirane na temelju transakcija koje su prošle fiskalizaciju, porezni obveznik za sastavljanje
Obrasca PDV mora obuhvatiti sve poslovne događaje relevantne za utvrđivanje obveze PDV-a za dano
razdoblje oporezivanja. U članku autorica piše o mogućim razlikama u odnosu na podatke dobivene
prema podacima iz FiskAplikacije za sastavljanje Obrasca PDV za siječanj 2026. godine.
Obveznici PDV-a trebaju dostaviti Obrazac OPZ-STAT-1 – stanje nenaplaćenih tražbina na dan 31. prosinca 2025.
Obveznici PDV-a koji u poslovnim knjigama imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine,
koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom
poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim
tražbinama po računima za isporuku dobara i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne
godine. Obveznici dostave su trgovačka društva, obrti, neprofitne organizacije, proračunski korisnici
i drugi obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZ-STAT-1 i
dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28. veljače
2026.) ili poreza na dobit (30. travnja 2026.). Ovaj se obrazac nakon početka primjene Zakona o
fiskalizaciji više neće sastavljati jer će obveznici fiskalizacije izvještavati o naplaćenim potraživanjima
svaki mjesec putem eIzvještavanja.
Izračun i prijava poreza na dohodak po osnovi kapitalne dobiti fizičkih osoba – primjer kriptovalute
Kriptovalute kao oblik ulaganja fizičkih osoba posljednjih su godina sve popularnije. Iako su prisutne
više od desetljeća, u novije vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa javnosti za ulaganje
u kriptoimovinu, kako zbog rasta tržišta, tako i zbog razvoja novih proizvoda i usluga povezanih s
kriptom. Posljedično, brojni su ulagatelji ostvarili dobit kroz trgovanje kriptoimovinom, „staking“,
„rudarenje“, „airdrop“ i druge slične aktivnosti.
S obzirom na važeće porezne propise, određeni događaji povezani s kriptoimovinom smatraju se
oporezivima, što znači da se na ostvarenu zaradu u pravilu obračunava i plaća porez na dohodak.
Budući da se u poreznom smislu radi o dohotku od kapitala, porezni tretman kriptoimovine u velikoj
je mjeri usporediv sa situacijama koje nastaju kod kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom dionica i
poslovnih udjela pa se i ključna pravila oporezivanja temelje na sličnim načelima.
Autor u ovom članku, uz korištenje konkretnih primjera, prikazuje kako pravilno utvrditi poreznu obvezu,
obračunati porez na dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu po osnovi kriptoimovine.
Novine u Pravilniku o porezu na dohodak
U članku se analiziraju izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1.
siječnja 2026. Najveća novina je povećanje koeficijenta za neoporezivu zaradu učenika i studenata
koji rade preko ovlaštenih udruga. U skladu s tim, autorica upozorava na razliku između limita za
oporezivanje studentske/učeničke zarade i limita za priznavanje statusa za uzdržavane članove koji
je ostao na 3.600,00 eura. Dodatno, uvedene su nove oznake za Obrazac JOPPD vezane za detaljnije
praćenje socijalnih potpora i ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.