Pravni položaj obrta nakon smrti obrtnika
Smrću obrtnika ne mora nužno doći do prestanka poslovanja njegovog obrta, već se obrt može prenijeti
na njegove nasljednike koji kao njegovi pravni sljednici nastavljaju s poslovnom djelatnošću obrta. Za
razliku od poreznog tretmana nasljeđivanja obrta koji je kroz porezne propise jasno definiran, pravni
položaj obrta u smislu definiranja datuma njegovog prestanka te posljedično tome i odjave radnika
zaposlenih u tom obrtu je pravno nedorečen. U ovom članku, autorica pojašnjava pravnu sudbinu
obrta nakon smrti obrtnika ovisno o tome imaju li nasljednici namjeru nastaviti s poslovanjem obrta
ili ne, kao i pravnu sudbinu radnika zaposlenih u tom obrtu.
Dohodak ostvaren obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja
Fizička osoba može u županijskom uredu za gospodarstvo odnosno uredu za gospodarstvo Grada
Zagreba pribaviti odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili za obavljanje sporednog zanimanja (ne
može za oboje). Prema Zakonu o obrtu, u okviru odobrenja za domaću radinost i sporedno zanimanje
mogu se obavljati sve djelatnosti koje je dozvoljeno obavljati preko registriranog obrta, uz uvjet da
primici od djelatnosti nisu veći od deset prosječnih plaća u Hrvatskoj prema podacima Državnog
zavoda za statistiku za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine. Prema tom kriteriju, u 2026.
godini primici ne smiju iznositi više od 19.930,00 eura.
Fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja je
obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i može izabrati paušalno plaćanje poreza na
dohodak ili utvrđivanje dohotka na temelju Knjige primitaka i izdataka. Obvezu doprinosa utvrđuje
i plaća ovisno o tome je li po osnovi te djelatnosti prijavljena u matičnu evidenciju osiguranika ili
je obavlja kao drugu djelatnost. Korisnici mirovina koji obavljaju domaću radinost ili sporedno
zanimanje po osnovi tih djelatnosti ne uspostavljaju status obveznih osiguranika, a ako su po toj
osnovi obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu, oslobođeni su obveze doprinosa.
Isplata bonusa za 2025. godinu u 2026. godini
U članku se piše o pravilima obračuna bonusa za 2025. godinu koji se isplaćuje u 2026. godini. Riječ je
o primitku od nesamostalnog rada koji podliježe obvezi obračuna doprinosa za obvezna osiguranja i
poreza na dohodak pri čemu se doprinosi obračunavaju prema stopama i osnovicama koje su vrijedile
za razdoblje na koji se bonus odnosi dok se porez na dohodak plaća prema pravilima koja vrijede
u trenutku isplate. Ako je u pitanju isplata većeg iznosa bonusa, treba paziti na primjenu najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. U članku se objašnjava
obračun bonusa koji se radnicima isplaćuje u novcu. U praksi se radnici nagrađuju i dodjelom dionica
ili udjela u društvu kada je porezni tretman drukčiji, o čemu će biti riječi u nekom sljedećem broju.
Naknada za bolovanje prema najnižoj mjesečnoj osnovici u 2026. godini
Način utvrđivanja naknade za bolovanje prema najnižoj osnovici od 2026. godine više nije jednak za
sve radnike, već ovisi o iznosu osobnog odbitka i o poreznoj stopi koju je propisala jedinica lokalne
samouprave u kojoj radnik ima prebivalište. Za radnike koji koriste samo osnovni osobni odbitak, tj.
nemaju uvećanja po osnovi uzdržavanja i/ili invalidnosti, naknada utvrđena prema najnižoj osnovici
u 2026. godini prvi put može biti oporeziva, što dodatno komplicira način utvrđivanja naknade prema
ovom modelu, koji je i inače često pitanje u praksi.
Plaća i socijalna prava ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju
Temeljno vojno osposobljavanje provodi se prema Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim
snagama Republike Hrvatske, traje dva mjeseca i obuhvaća muške osobe koje u tekućoj godini
navršavaju 19 godina života, a ostale muške i ženske osobe do 30 godina starosti mogu se dragovoljno
prijaviti za temeljno vojno osposobljavanje.
U članku se obrađuje ravnopravni i socijalni status zaposlenih ročnika za vrijeme temeljnog vojnog
osposobljavanja, visina i porezna obilježja plaće koju im za to razdoblje isplaćuje Ministarstvo obrane,
ovisno o tome je li ih poslodavac odjavio iz sustava osiguranja ili su kod poslodavca na neplaćenom
dopustu bez odjave iz osiguranja.
Doprinosi, porez na dohodak i neoporezivi primici stranaca zaposlenih u Hrvatskoj
Radnici stranci zaposleni kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj pripadaju sustavu socijalnog
osiguranja Hrvatske i pri obračunu obveznih doprinosa iz plaće i na plaću za njih se primjenjuju ista
pravila kao za domicilne radnike. Ako im je plaća manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za
obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Poslodavac može i za radnika
stranca koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje ako je to radniku prvo
zaposlenje na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj.
Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće, radnik stranac koji nije hrvatski porezni rezident ostvaruje
ograničeno pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Ima pravo samo na osnovni osobni
odbitak i to samo za onoliko mjeseci koliko je u Hrvatskoj ostvarivao dohodak.
U članku se obrađuju obveze doprinosa i poreza na dohodak u Hrvatskoj te obveze koje se odnose na
izvještavanje Porezne uprave o primicima radnika stranaca zaposlenih u Hrvatskoj.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
PDV kod transakcija poslodavca s radnicima
Razlikuje se porezni aspekt pojedinih transakcija poslodavca s radnicima prema Zakonu o PDV-u u
odnosu na odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. S jedne strane, određena
davanja radnicima jesu porezno priznati rashod i ne smatraju se oporezivim dohotkom odnosno plaćom
u naravi, a s druge strane, propisi o PDV-u to smatraju isporukama u privatne svrhe koje podliježu
oporezivanju kao isporuke uz naknadu. Autorica u članku analizira pojedine isporuke poslodavca
radnicima koje se prema propisima o oporezivanju dohotka i dobiti smatraju neoporezivim isporukama,
a prema propisima o PDV-u smatraju se isporukama koje su predmet oporezivanja PDV-om.
Fiskalizacija 2.0 i izdavanje eRačuna za predujam
U kontekstu Fiskalizacije 2.0 razlikuju se dva osnovna slučaja postupanja s predujmovima, ovisno
o odnosu trenutka primitka predujma i realizacije isporuke u okviru poreznih razdoblja. U slučaju
kada je isporuka dobara ili usluga obavljena unutar istog poreznog razdoblja u kojemu je predujam
zaprimljen, porezni obveznik nema obvezu izdavanja računa za predujam, pod uvjetom da je konačni
račun izdan do roka za podnošenje prijave PDV-a. U tom slučaju, obveza fiskalizacije odnosi se samo
na konačni eRačun. Međutim, u slučaju kada se primitak predujma i realizacija isporuke odnose na
različita porezna razdoblja, porezni obveznik obvezan je izdati račun za predujam te po obavljenoj
isporuci provesti storniranje računa za predujam i izdati konačni račun. U navedenom slučaju
Fiskalizaciji 2.0 podliježe račun za primljeni predujam, storno računa za primljeni predujam te konačni
račun za obavljenu isporuku. Također, u situacijama kada se jedan predujam koristi za podmirenje više
isporuka, potrebno je provoditi djelomična storna u visini izvršenih isporuka te izdavati odgovarajuće
račune za svaku pojedinu isporuku.
Detaljnije o postupanjima s eRačunom za predujam, kao i postupanjima prilikom dostave podataka
o naplati tih računa te praktičnim primjerima primjene, pročitajte u nastavku članka.
Izvještavanje revizora o izvješću o transakcijama s povezanim osobama i izvješću o odnosima s povezanim društvima prema Zakonu o trgovačkim društvima
U čl. 263.e i čl. 497. Zakona o trgovačkim društvima1 propisana je obveza godišnjeg izvještavanja
o transakcijama s povezanima osobama odnosno sastavljanja izvješća o odnosima društva s
povezanim društvima. Ako su financijski izvještaji društva podložni obvezi zakonske revizije, izvješće
o transakcijama s povezanim osobama i izvješće o odnosima društva s povezanim društvima podložni
su obveznoj provjeri od strane revizora, u opsegu koji je potreban za stjecanje razumnog uvjerenja.
U članku autorica pojašnjava tko su obveznici izrade i što obuhvaća izvješće o transakcijama s
povezanim osobama i izvješće o odnosima društva s povezanim društvima, koje su obveze i postupci
revizora vezano uz provjeru tih izvješća te način izvještavanja, a sukladno odredbama ZTD-a i uputama
Hrvatske revizorske komore.