Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Zaduživanje županija, gradova i općina jednim imenom jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave po prvi put je definirano Zakonom o proračunu iz 2003. godine te Zakonom iz 2008. godine. Novi Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 144/21.), uređuje zaduživanje i davanje jamstava JLP(R)S
puno detaljnije u člancima od 118. – 130. pri čemu se definiraju i pravila zaduživanja trgovačkih
društava u vlasništvu ili suvlasništvu JLP(R)S, kao i proračunskih i izvanproračunskih korisnika kojima
je JLP(R)S osnivač ili suosnivač.
U članku će biti obrađeno područje zaduživanja JLP(R)S, dok će se zaduživanje trgovačkih društava,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika JLP(R)S obrađivati u nekom drugom broju.
Uputa za označavanje naloga za plaćanje i prepoznavanje uplataod 1. siječnja 2026. za doznake sredstava iz državnog proračuna iz izvora financiranja Europske unije i sredstva nacionalnog učešća primateljima sredstava u sustavu opće države
Ministarstvo financija objavilo je novu uputu o označavanju naloga za plaćanje i prepoznavanju
uplata iz državnog proračuna za sredstva Europske unije i sredstva nacionalnog sufinanciranja. Uputa
se primjenjuje od 1. siječnja 2026. Poseban naglasak u članku stavlja se na primjenu proračunskih
klasifikacija, jedinstvene oznake izvora financiranja te pravilno evidentiranje financijskih transakcija
kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika u sustavu opće države.
EU potpore za izvannastavne aktivnosti osnovnih škola
Od 2. veljače do 30. travnja 2026. za prijave je otvoren poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška
osnovnim školama za provedbu izvannastavnih aktivnosti kao pripreme za program cjelodnevne
škole“. Namijenjen je osnovnoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama koje, u matičnoj ili barem
jednoj područnoj školi, imaju organiziranu nastavu u jednoj smjeni. Dio je to programa postupnog
uvođenja cjelodnevne škole koja bi trebala poboljšati obrazovne rezultate učenika, posebno onih
uvjetovanih društvenim i obiteljskom faktorima. Ukupna alokacija bespovratnih sredstva za ovaj
poziv iznosi 64 milijuna eura, dok je njihov minimalni iznos po projektu 40.000,00 eura, a maksimalni
10 milijuna eura.
Novi iznosi minimalnih sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Jedan od uvjeta za odobravanje privremenog boravka državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj,
uključujući i državljanina koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu rada, jest
da isti posjeduje propisana minimalna sredstva za uzdržavanje sebe i/ili članova svojih obitelji. Dana
17. siječnja 2026. na snagu su stupile izmjene i dopune Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava
za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj. Što uređuje Uredba i koji su to novi
minimalni iznosi za uzdržavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, pročitajte u nastavku.
Tko osim dužnika može ispuniti novčanu obvezu?
Kao jedno je od temeljnih načela obveznih odnosa Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
– 155/23., dalje u tekstu: Zakon), u odredbi članka 9. navodi dužnost ispunjenja obveze. Prema
navedenoj odredbi sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za
njezino ispunjenje.
Ispunjenje je samo jedan od mogućih načina prestanka obveza, uz prestanak obveza na temelju
suglasnosti volja sudionika i uz druge zakonom određene slučajeve.
Zakon u odredbama članka 161. – 182. propisuje opća pravila o ispunjenju obveza. U navedenim
odredbama konkretno se opisuje tko sve i pod kojim uvjetima može ispuniti obvezu dužnika, kome
se obveza može ispuniti, od čega se sastoji ispunjenje obveze, mjesto i vrijeme ispunjenja, izdavanje
priznanice, itd. U nastavku teksta ovoga članka iznesene su najznačajnije odredbe Zakona kojima se
propisuje ispunjavanje obveza.
Jamstvo po obveznim i poreznim propisima
Jamstvo kao pravni institut u obveznim odnosima uređeno je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar.
nov., br. 35/05. – 155/23.), dok je porezno jamstvo uglavnom propisano Općim poreznim zakonom
(Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.).
Osim tzv. običnim jamstvom, u članku se bavimo i posebnom vrstom jamstva. To je pravni institut
jamca platca.
Instituti jamca i jamca platca detaljno su uređeni Zakonom o obveznim odnosima, a kada se oni
navode u Općem poreznom zakonu, treba ih razumjeti, tumačiti i primjenjivati onako kako su
definirani Zakonom o obveznim odnosima.
Jamstvo može biti obično/supsidijarno, kada će se jamca teretiti za plaćanje ako se vjerovnik nije
uspio naplatiti od glavnog dužnika, ali i solidarno, u slučajevima jamca platca, kada vjerovnik može
zahtijevati ispunjenje bilo od glavnog dužnika ili od jamca, a može ispunjenje zahtijevati i od obojice
u isto vrijeme.
Upravni ugovor i porezna nagodba
Upravni ugovor i porezna nagodba su instituti koji su propisani odredbama Općeg poreznog zakona
(Nar. nov., br. 115/16. – br. 151/25.). Odredbe ovog Zakona koje se odnose na upravni ugovor sadržane
su u čl. 101., 102. i 103., dok su odredbe o poreznoj nagodbi uređene u čl. 104. i 105.
Upravni ugovor i poreznu nagodbu sklapaju porezno tijelo i porezni obveznik pa su ti instituti dio
porezno-dužničkog odnosa. Porezno-dužnički odnos je u smislu Općeg poreznog zakona dio poreznopravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.
Sudionici porezno-dužničkog odnosa jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.
Bitna razlika između upravnog ugovora i porezne nagodbe je da se upravni ugovor može sklopiti radi
namirenja dospjelog poreznog duga, dok poreznu nagodbu mogu sklopiti porezno tijelo i porezni
obveznik za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Porezna nagodba može se sklopiti
do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2026. godini
Zakonom o obrtu uređene su javne ovlasti koje su prenesene na Hrvatsku obrtničku komoru, ali i
cijeli niz zadataka koje Komora obavlja, kao što su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, vođenje knjige obrtnika,
evidencija, savjetovanje obrtnika, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju
propisa u oblasti obrtništva i slično.
Kako bi bila u mogućnosti izvršavati sve zadatke i zakonske i statutarne, za rad stručnih službi i tijela
Komore valja osigurati sredstva.
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran priljev sredstava za
obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Osnovice doprinosa za samozaposlene osobe i izbor više osnovice za 2026. godinu
Zakonom o doprinosima propisani su koeficijenti za određivanje mjesečnih osnovica za obračun i
plaćanje obveznih doprinosa za fizičke osobe koje su po osnovi samostalne djelatnosti obvezno
osigurane i po toj su osnovi prijavljene u matičnu evidenciju osiguranika. Koeficijenti za obrtnike,
poljoprivrednike i samostalna zanimanja ovise o pravnoj osnovi stjecanja statusa osiguranika i načinu
plaćanja izravnog poreza, a mjesečne osnovice se određuju množenjem propisanog koeficijenta s
prosječnom plaćom u Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine i za svaku se
kalendarsku godinu objavljuju u naredbi koju donosi ministar financija.
Sve samozaposlene osobe mogu, ako im je to u interesu, izabrati plaćanje doprinosa na višu mjesečnu
osnovicu od one koja je propisana kao obvezna. Postupak izbora i opoziva odluke o plaćanju doprinosa
na višu osnovicu ovisi o tome utvrđuje li se osiguraniku obveza doprinosa rješenjem Porezne uprave
ili sam osiguranik za obvezu doprinosa svakoga mjeseca podnosi obrazac JOPPD ili mu je obveza
doprinosa propisana na osnovicu poduzetničke plaće.
Potpore i poticaji za obrtničku djelatnost u godišnjoj prijavi poreza na dohodak
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje,
propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Ako su u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristili prava na porezne
olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno
poticaja.