Analitički postupci u reviziji financijskih izvještaja
Analitički postupci odnose se na ocjenjivanje financijskih informacija analiziranjem vjerojatnih odnosa
između financijskih i nefinancijskih podataka, ispitivanje uočenih fluktuacija i odnosa koji nisu u skladu
s ostalim relevantnim informacijama ili koji značajno odstupaju od predviđenih iznosa. Ovi postupci
imaju široko područje primjene u procesu revizije financijskih izvještaja, budući da se koriste u fazi
planiranja revizije, provođenja dokaznih postupaka i na kraju revizije kod sveobuhvatnog pregleda
financijskih izvještaja. U tom smislu, Međunarodni revizijski standard (MRevS) 315 (izmijenjen
2019.) – Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja, obrađuje upotrebu
analitičkih postupaka u postupcima procjene rizika, MRevS 330 – Revizorove reakcije na procijenjene
rizike, uključuje zahtjeve i upute u pogledu vremenskog rasporeda i obujma revizijskih postupaka kao
reakcije na procijenjene rizike, a ti revizijski postupci mogu uključivati dokazne analitičke postupke, dok
se MRevS 520 – Analitički postupci, bavi upotrebom analitičkih postupaka kao dokaznih postupaka,
kao i odgovornošću revizora da obavi analitičke postupke blizu kraja revizije kako bi pomogli revizoru
u stvaranju općih zaključaka o financijskim izvještajima. U članku autorica pojašnjava zahtjeve
pojedinih standarda te pruža upute za primjenu analitičkih postupaka u pojedinim fazama revizije, s
naglaskom na provođenje analitičkih postupaka kao dokaznih postupaka te oblikovanje i provođenje
analitičkih postupaka blizu kraju revizije u skladu s MRevS-om 520.
Postupak likvidacije trgovačkog društva
Prije nego što se društvo ugasi, kao posljednja faza postojanja društva dolazi likvidacija koju valja
provesti.
Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s
kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Likvidaciju provodi likvidator koji mora imate posebne kvalitete. Likvidator mora poznavati
računovodstvene i porezne propise, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima.
Utvrđivanje goodwilla za potrebe izrade konsolidiranih financijskih izvještaja prilikom postupnog ostvarivanja kontrole
Poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika rezultiraju poslovnim
spajanjem. Poslovno spajanje je spajanje dvaju poduzetnika ili poslovanja u jedan izvještajni
subjekt. Jedan od učestalih oblika poslovnih spajanja nastaje kada jedan poduzetnik stekne neto
imovinu drugog poduzetnika ili glavnički udjel u drugom poduzetniku koji mu omogućava kontrolu
nad stečenikovim poslovnim i financijskim politikama. U ovom slučaju, poduzetnici koji sudjeluju
u poslovnom spajanju i dalje nastavljaju samostalno poslovati kao zasebni i odvojeni subjekti, a s
obzirom da jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika, ovakvo poslovno spajanje rezultira
matično-podružničkim odnosom. Poduzetnik koji stječe kontrolu nad drugim poduzetnikom naziva
se matica, a poduzetnik koji je kontroliran od strane matice je ovisan poduzetnik. Prema tome,
poslovno spajanje u kojemu jedan pravni subjekt kontrolira drugog pravnog subjekta, koji su i dalje
pravno samostalni i sastavljaju svoje samostalne financijske izvještaje, odnosi se na konsolidaciju
u užem smislu. Iako poduzetnici nastavljaju poslovati kao odvojeni subjekti, potrebno je sastaviti
konsolidirane financijske izvještaje. Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe
poduzetnika te prikazuju financijski položaj i uspješnost grupe kao cjeline. Obveza sastavljanja
godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja (uz određena izuzeća) odnosi se na onoga poduzetnika
koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo. Prilikom izrade konsolidiranih financijskih
izvještaja bitno je ispravno utvrditi goodwill nastao u trenutku stjecanja i provesti odgovarajuće
eliminacijske postupke. U članku autorica obrađuje obilježja i računovodstveni tretman poslovnog
spajanja ostvaren postupnim stjecanjem, a posebice s aspekta utvrđivanja goodwilla.
Računovodstveno evidentiranje jednogodišnje biljne proizvodnje –proizvodnja povrća
Računovodstveno evidentiranje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve uređeno
je zasebnim računovodstvenim standardom – MRS 41 Poljoprivreda odnosno HSFI 17 Poljoprivreda.
Ovi standardi zahtijevaju mjerenje biološke imovine po fer vrijednosti ako se njezina fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti. Relevantan standard za utvrđivanje fer vrijednosti je MSFI 13 Mjerenje fer
vrijednosti. U ovom članku autorica detaljno obrađuje najznačajnije odredbe MRS-a 41 Poljoprivreda,
fokusirajući se na priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve.
Osim teorijskog okvira, članak nudi konkretna rješenja iz prakse, prikazujući na konkretnim primjerima
iz prakse računovodstveno evidentiranje proizvodnje presadnica povrća (kupusa), proizvodnje
kratkotrajne biološke imovine (krumpira i kupusa) i računovodstveno evidentiranje državnih potpora
za proizvodnju povrća. Time se omogućuje sveobuhvatan uvid u primjenu standarda.
Amortizacijski fond i dugoročna održivost vodnog gospodarstva
Reforma vodnog sektora, potaknuta novim zakonskim okvirom i procesom okrupnjavanja, postavila je pred
javne isporučitelje vodnih usluga niz velikih izazova. Značajne investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu,
ostvarene putem EU fondova, utjecale su na vrijednost ukupne imovine i izvore financiranja javnih isporučitelja.
Jedan od ključnih alata novog regulatornog okvira jest Uredba o metodologiji određivanja cijene vodnih
usluga, čiji je cilj osigurati financijsku održivost sustava. Temelj te održivosti leži u efikasnom formiranju
amortizacijskog fonda. Sredstva od amortizacije, pogotovo one sučeljene s bespovratnim sredstvima potrebno
je akumulirati za buduće reinvesticije. Transparentno i efikasno upravljanje temeljni je cilj javnih isporučitelja
vodnih usluga. Postizanjem pune transparentnosti poslovanja i uspostavom optimalnog modela financiranja
stvaraju se preduvjeti za dugoročnu održivost i razvoj cijelog vodnog gospodarstva.
Uredsko poslovanje
Otpočela je transformacija državne uprave u modernu, funkcionalnu i ono što nas najviše zanima,
brzu upravu bez suvišnih papira.
Transformacija državne uprave nesumnjivo donosi uštede, ali i povećava transparentnost rada, jer je
sada moguće u svakom trenutku vidjeti gdje je pojedini predmet, koliko dugo i kod koje je službene
osobe neki dokument bio u obradi i kad je otpremljen stranci.
Ključne riječi: uredsko poslovanje, uredba, javnopravna tijela, poslovi državne uprave, informacijski
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti (Zakon o logopedskoj djelatnosti, Nar.
nov., br. 105/25., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025. godine, predstavlja
prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, čime se
stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete pružanja logopedske terapije te omogućuje maksimalna
zaštita pacijenata. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti,
standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu:
magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem
logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj ovoga članka je prikazati novine u obavljanju
logopedske djelatnosti, kao i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji takve usluge pružaju.
Povjerljiva osoba i osobaza nepravilnost prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrolau javnom sektoru
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola
u javnom sektoru, a koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025., aktualiziralo se pitanje imenovanja
osobe za nepravilnost te njeno razlikovanje od povjerljive osobe koja se imenuje sukladno Zakonu o
zviždačima. Tko su obveznici imenovanja povjerljive osobe, a tko osobe za nepravilnost, može li te
poslove obavljati ista osoba te koje se osnovne obveze i odgovornosti imenovanih osoba, pročitajte
u nastavku teksta.
Javna nabava inovativnih rješenja
Predmet ovoga članka je javna nabava inovativnih rješenja (PPI i PCP) koja predstavlja moćan alat
kojim javni sektor potiče razvoj i primjenu novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovitije odgovorio na
društvene, ekonomske i ekološke izazove. U Republici Hrvatskoj, iako postoji institucionalna podrška
i regulatorni okvir, primjena ove vrste nabave još uvijek je u razvoju. Članak daje pregled ključnih
elemenata inovativne javne nabave, uključujući pravne definicije, dostupne postupke, preporučene
korake za planiranje i provedbu, kao i mogućnosti financiranja putem europskih fondova.
Neprofitne organizacije kao obvezniciuvida/revizije financijskih izvještaja
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. S druge strane, Zakonom
o reviziji propisan je rok za odabir revizora. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji rok
za imenovanje revizora je izmijenjen te je 2025. godina specifična po tome što su obveznici revizije
dužni imenovati revizora za 2025. i 2026.
Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u financijske izvještaje, a koje
obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje revizije te su navedene vrste
mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka procesa uvida odnosno revizije.