Naknada plaće za bolovanje zaposlenih i samozaposlenih osiguranika u 2026.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad jedno je od temeljnih prava
iz sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja, a njegova primjena u praksi zahtijeva pravilno
utvrđivanje osnovice i poznavanje posebnih pravila obračuna. U praksi se najčešće pojavljuju dvojbe
vezane uz primitke koji ulaze odnosno ne ulaze u osnovicu za naknadu plaće, obračun naknade
kod promjene statusa osiguranja te primjenu pravila na zaposlene i samozaposlene osiguranike.
Dodatne izazove donijele su i izmjene podzakonskog propisa kojim se za obje kategorije osiguranika
uvodi satna osnovica za obračun naknade plaće. U članku se analizira način utvrđivanja osnovice
za naknadu plaće prema pravilima obveznoga zdravstvenog osiguranja, uz prikaz pravila i primjera
obračuna naknade plaće zaposlenih i samozaposlenih osiguranika u 2026. godini.
Službeni put i radno vrijeme
U slučaju kada poslodavac upućuje radnika na službeni put, radnik u pravilu na službenom putu
provede više sati u odnosu na njegovo ugovoreno dnevno radno vrijeme. Smatraju li se u tom slučaju
svi sati provedeni na službenom putu radnim vremenom radnikom ili ne, kako u evidenciji radnog
vremena evidentirati sate službenog putovanja te je li poslodavac dužan radniku pored dnevnice
isplatiti i povećanu plaću za prekovremeni rad? Odgovor na sva prethodno navedena pitanja, kao
i ostala pitanja vezana uz problematiku radnog vremena radnika na službenom putu pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Regulatorni okvir strukture plaće s naglaskom na transparentnost prema Direktivi EU
Sustav plaća u hrvatskom radnom i poreznom okviru dugo je bio obilježen neujednačenim definicijama
ili izostanku istih, što je dovodilo do različitih tumačenja i nepreciznih obračuna. Tek su posljednje
izmjene i dopune Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine, donijele cjelovit
opis plaće i njezinih sastavnica te omogućile jasnije razlikovanje osnovne plaće, dodataka i ostalih
primitaka.
Takvo razgraničenje nužno je jer radnopravni, porezni, ali i propisi o doprinosima ne obuhvaćaju
pojam plaće na jednak način, a poslodavci moraju istodobno poštovati sve te sustave. Razlike u
definicijama izravno utječu na obračun doprinosa, porezno opterećenje, određivanje osnovice za
naknadu plaće i obveze izvještavanja.
Određivanje dužine punog i razmjernog godišnjeg odmora, naknada plaće i regres
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu provedenu u radnom odnosu pravo na puni godišnji odmor.
Radnici kojima radni odnos prestaje u tijeku godine i radnici koji su u kalendarskoj godini kod
poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora. Zakonom o radu propisan je način određivanja razmjernog dijela.
Odluku o razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako
je to moguće i potrebe i želje radnika. To se jednako odnosi na radnike koji ostvaruju pravo na puni i
na radnike koji ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u prethodna
tri mjeseca. Regres za godišnji odmor je dodatni primitak radnika, može se isplatiti neoporezivo kao dio
prigodne nagrade koja je ograničena na 700,00 eura po radniku godišnje i/ili kao plaća.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Doniranje hrane i hrane za životinje i obveza iskazivanja u Obrascu PDV
Porezno priznatim manjkom dobara smatra se isporuka hrane bez naknade koju porezni obveznik
donira umjesto njezinog uništavanja, a u svrhu zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima uz uvjete
i na način propisan posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Donatori obveznici
PDV-a, kao i oni koji nisu u sustavu PDV-a, obvezni su Ministarstvu poljoprivrede odnosno Poreznoj
upravi dostaviti izvješće o obavljenim donacijama. Prema izmjenama Zakona o PDV-u od 1. siječnja
2026., Poreznoj upravi se izvješće dostavlja, umjesto na posebnom Obrascu DONH, u okviru redovnog
Obrasca PDV. Autorica u članku piše o načinu sastavljanja i rokovima dostave izvješća Poreznoj upravi
te o izvješću koje se dostavlja Ministarstvu poljoprivrede.
Porezne olakšice i novčane naknade za obitelji s djecom u državama Europske unije
Sve države Europske unije pružaju neki oblik financijske potpore obiteljima s djecom, no ta se potpora
po opsegu i obliku znatno razlikuje. Većina država kombinira porezne olakšice za uzdržavanu djecu
i novčane naknade, dok manji broj država pruža isključivo novčane naknade. U članku se daje
usporedni prikaz tih potpora, s naglaskom na porezne olakšice, u svih 27 članica Europske unije te se
ukazuje na zajednička obilježja sustava, posebnosti pojedinih nacionalnih modela i moguće smjernice
za Hrvatsku.
Postupak verifikacije Obrasca PD i PD-NN za 2025. godinu u Poreznoj upravi
Obveznici poreza na dobit kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini te koji su osnovicu
poreza na dobit utvrđivali uz primjenu obračunskog načela ili temeljem vlastitog zahtjeva prema
novčanom načelu, bili su dužni najkasnije do 30. travnja 2026. godine za 2025. godinu, podnijeti
prijavu poreza na dobit na Obrascu PD ili Obrascu PD-NN. Utvrđenu obvezu poreza na dobit iz Obrasca
PD i Obrasca PD-NN za 2025. godinu, trebalo je uplatiti najkasnije do zadnjeg dana propisanog roka
za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja 2026. godine. Jednako tako i iskazana razlika
za povrat poreza, utvrđuje se sa zadnjim danom podnošenja poreznih prijava, a neovisno o ranijoj
mogućnosti predaje Obrasca PD i Obrasca PD-NN odnosno prije 30. travnja 2026. godine.
Međutim, tijekom svibnja 2026. godine, Porezna uprava je u korisnički pretinac poslala poziv onim
poreznim obveznicima koji su obvezni, a nisu u propisanom roku dostavili poreznu prijavu. Takvim
poreznim obveznicima koji ne dostave poreznu prijavu niti po pozivu, Porezna uprava će tijekom
mjeseca lipnja utvrditi obvezu poreza na dobit procjenom.
Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit
U Narodnim novinama br. 39/26. od 15. 4. 2026., objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu
na dobit. Ovaj Pravilnik stupa na snagu dan nakon objave, a primjenjuje se u postupku podnošenja
Prijava poreza na dobit za 2026. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od
1. 1. 2026.
U članku se obrazlažu najvažnije novine koje donose izmjene i dopune Pravilnika.
Povećanje temeljnog kapitala iz perspektive revizije
Provedba revizije financijskih izvještaja predstavlja zakonsku obvezu uređenu odredbama Zakona o
reviziji i Zakona o računovodstvu. Uz redovnu godišnju reviziju, trgovačka društva obvezna su provesti
reviziju i u određenim statusnim promjenama predviđenima Zakonom o trgovačkim društvima. U
takve statusne promjene ubrajaju se povećanje temeljnog kapitala, pripajanje, spajanje, podjela,
priključenje te preoblikovanje društva. Navedene promjene odražavaju se u temeljnim aktima društva
– kroz izmjene statuta kod dioničkih društava (d.d.) odnosno društvenog ugovora kod društava s
ograničenom odgovornošću (d.o.o.) – nakon čega se evidentiraju upisom u sudski registar. U
nastavku članka razmatrat će se uloga i potreba provođenja revizije u postupku povećanja temeljnog
kapitala, uz osvrt na relevantne revizijske i računovodstvene standarde te pravne i porezne aspekte
predmetnog postupka.