Financijske korekcije u postupcima nabave koje provode subjekti koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi
Financijska korekcija određuje se kao postotni iznos obustave isplate financijskih sredstava,
sufinanciranja, nakon što je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost, što ukazuje na okolnost da korisnik
taj iznos mora platiti vlastitim sredstvima. U smislu financijskih korekcija propisane su „jednostavna“
i „paušalna“ financijska korekcija. Jednostavna je jednaka visini nastale financijske posljedice za
ugovor o nabavi, ali kada ju je moguće količinski točno odrediti. Ako se financijska korekcija ne može
količinski točno odrediti, određuje se paušalna financijska korekcija u stopi korekcije (%). U članku se
detaljno pojašnjavaju razlozi nastanka financijskih korekcija za subjekte koji nisu obveznici primjene
Zakona o javnoj nabavi.
Etički izazovi i prilike za unaprjeđenje kvalitete rada vrhovnih revizijskih institucija u okruženju umjetne inteligencije
Vrhovne revizijske institucije imaju ključnu ulogu u osiguravanju zakonitosti, transparentnosti i
učinkovitosti korištenja javnih resursa. Njihov rad temelji se na međunarodnim standardima
(INTOSAI), uključujući ISSAI 130 Etički kodeks, koji određuje temeljne vrijednosti i načela. Međutim,
okruženje u kojemu djeluju vrhovne revizijske institucije brzo se mijenja zbog razvoja i primjene
umjetne inteligencije u različitim područjima društva, što otvara nova pitanja i izazove.
Kako bi zadržale relevantnost i nastavile doprinositi demokratskom društvu, vrhovne revizijske
institucije moraju biti spremne raditi u okruženju i uz pomoć alata umjetne inteligencije. To
podrazumijeva razvoj pismenosti u vezi s umjetnom inteligencijom, razumijevanje etičkih i tehničkih
aspekata primjene umjetne inteligencije te stjecanje novih znanja i vještina koje osiguravaju
superiornost nad sustavima umjetne inteligencije. Revizori moraju razvijati kreativnost, kritičko
razmišljanje i revizijski skepticizam jer ljudska prosudba ostaje temelj revizijskih standarda.
Izgradnja kapaciteta zahtijeva ulaganja u znanje, metodologiju i tehnologiju kako bi vrhovne
revizijske institucije mogle provjeravati i ocjenjivati funkcioniranje sustava umjetne inteligencije u
praksi. Istodobno, revizija mora nalaziti načine kako poboljšati vlastite procese, koristeći umjetnu
inteligenciju za automatizaciju rutinskih zadataka i analizu velikih skupova podataka, uz očuvanje
profesionalne neovisnosti.
Obrazac JOPPD za razliku naknade za bolovanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Za prva 42 kalendarska dana bolovanja koje od prvog dana tereti sredstva HZZO-a odnosno državni
proračun, državni službenici i namještenici i zaposlenici ustanova javnih službi ostvaruju na teret
poslodavca pravo na razliku između naknade koja tereti sredstva HZZO-a i visine naknade određene
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike odnosno Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama. Osim za državne i javne službe, pravo zaposlenih na
razliku u visini naknade uređeno je i u nekim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, u
lokalnim jedinicama za lokalne službenike i namještenike i kod drugih poslodavaca, bilo kolektivnim
ugovorom koji obvezuje poslodavca i/ili pravilnikom o radu. Zaposleni u državnoj i javnim službama
u određenim slučajevima imaju pravo i na razliku u visini naknade za bolovanje zbog ozljede na radu
i to za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.
Ugovoreno pravo zaposlenika na razliku u visini naknade odnosi se na sate/razdoblja bolovanja koja
su u obrascu JOPPD iskazana kao sati/razdoblja ostvarivanja naknade na teret HZZO-a. Zaposlenik za
iste sate bolovanja ostvaruje primitak iz dva izvora: na teret HZZO-a naknadu u zakonom propisanom
iznosu i na teret poslodavca iznos određen kolektivnim ugovorom. Iako se radi o primitku koji je s
radnopravnog stajališta dio mjesečne plaće/naknade plaće, prema važećim pravilima iskazivanja
podataka o primicima i obveznim javnim davanjima u obrascu JOPPD, ovu razliku treba iskazati kao
ostali primitak porezno izjednačen s plaćom, a ne kao mjesečnu plaću
Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru u 2026. godini
Osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i zaposlenih u javnim službama od
početka 2026. godine iznosi 1.004,87 eura mjesečno bruto. U 2026. godini se najavljuje povećanje
osnovice u dva navrata, ali još nije ugovorena odnosno određena dinamika niti iznosi tih najavljenih
povećanja.
Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice od 947,18 eura mjesečno bruto, a plaće
sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika prema osnovici u iznosu 1.004,87 eura mjesečno bruto. Ako
se u 2026. godini poveća osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika, ta će se
povećana osnovica primjenjivati i pri određivanju plaća pravosudnih dužnosnika.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2026. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora. Visina nekih materijalnih prava određuje se prema
proračunskoj osnovici koja u 2026. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice
koja za prava ostvarena u 2026. godini iznosi 300,00 eura. Prema najavama, moguće je da se u 2026.
godini ugovori novo pravo na novčanu naknadu za troškove prehrane tijekom rada. Prema poreznim
propisima, u 2026. nisu izmijenjeni neoporezivi iznosi naknada, nagrada, pomoći i otpremnina.
Nabava dobara iz druge države članice i obveza obračuna PDV-a na stjecanje dobara
Nabava dobara od dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice smatra se stjecanjem
dobara unutar Europske unije. Stjecanje dobara predmet je oporezivanja PDV-om i stjecatelj ima
obvezu obračuna PDV-a, što se uz određene uvjete odnosi i na proračunske korisnike i neprofitne
organizacije kao stjecatelje. Bez obzira je li određeni subjekt upisan u registar obveznika PDV-a ili se
smatra tzv. “malim poreznim obveznikom” može biti porezni obveznik kao stjecatelj dobara iz druge
države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija upisani u registar obveznika
PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to plaćaju naknadu, obveznici su obračuna
PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na vrijednost nabave, dok su stjecatelji koji nisu obveznici
PDV-a, obveznici obračuna PDV-a samo ako su prešli propisani prag stjecanja. Autorica u članku piše
o obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra
od dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice, iznoseći primjere kada postoji obveza
obračuna PDV-a i kada stjecanje nije predmet oporezivanja PDV-om.
Obračun poreza na dobit na gospodarsku djelatnost neprofitne organizacije
Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
definirane situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit. O
načinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2026. U ovome
članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD
obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.
Davanje odgovora na važnija pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 2025. godinu
Upitnik o fiskalnoj odgovornosti predstavlja jedan od najbitnijih dokumenata temeljem kojega
čelnici daju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti. Upitnik sadrži ukupno 84 pitanja i 36 potpitanja iz sedam
područja, ali proračunski i izvanproračunski korisnici daju odgovore na 72 pitanja i 19 potpitanja.
Davanju odgovora na svako pitanje prethodi testiranje dokumenata pa je bitno napomenuti da se
testiranja trebaju provoditi tijekom cijele 2025. godine. Budući da se za sljedeću godinu očekuje
donošenje nove Uredbe i Upitnika te određivanje reprezentativnog uzorka, napominje se važnost
nasumičnog određivanja uzorka za davanje odgovora na pitanja.
Izjava o neaktivnosti za 2025.godinu
Neprofi tne organizacije koje ti jekom 2025. godine nisu imale niti jedan poslovni događaj , niti su
u svojim poslovnim knjigama imale iskazane podatke o imovini i obvezama, sukladno Zakonu o
fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija dostavljaju Izjavu o neakti vnosti
za 2025. godinu.
Otvaranje početnog stanja u dvojnom knjigovodstvu nakon prijelaza s jednostavnog
Nakon sastavljanja financijskih izvještaja za 2025. godinu, neprofitne organizacije mogu/moraju
promijeniti način vođenja knjigovodstva. Organizacije koje su prekoračile uvjete za vođenje
jednostavnog knjigovodstva, moraju otvoriti početna stanja imovine, obveza, vlastitih izvora i
rezultata viška prihoda s 1. 1. 2026. godine u dvojnom knjigovodstvu. Budući da su primjenjivale
novčano načelo, u članku se pojašnjavaju dvojbe oko sastavljanja početne bilance u dvojnom
knjigovodstvu koje primjenjuje načelo nastanka događaja. Za promjenu vođenja knjigovodstva za
2026. godinu potrebno je promijeniti podatke u Registru neprofitnih organizacija.
Prijelaz s dvojnog na jednostavno knjigovodstvo u neprofitnim organizacijama
Novoosnovane neprofitne organizacije tri godine od osnivanja moraju voditi dvojno knjigovodstvo, a
nakon trogodišnjeg razdoblja i uz ispunjenje uvjeta u pogledu vrijednosti imovine i godišnjeg prihoda,
mogu s dvojnog prijeći u jednostavno knjigovodstvo. Ova mogućnost daje se i drugim neprofitnim
organizacijama koje ispunjavaju uvjete za prelazak. Odluku o promjeni vođenja knjigovodstva za
2026. godinu treba donijeti zakonski zastupnik neprofitne organizacije najkasnije do 2. ožujka 2026.
godine.