Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Izmjene Pravilnika o PDV-u
S primjenom od 1. siječnja 2026. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o PDV-u. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje odredbi Zakona vezano za početak primjene
Zakona o fiskalizaciji i obvezi izdavanja računa u elektroničkom obliku te njihovoj fiskalizaciji. U
međuvremenu je ministar financija donio i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
Izmjene Pravilnika objavljene su u Nar. nov., br. 11/26., a sadrži odredbe o usklađenju s novim
odredbama Zakona o PDV-u vezano za ukidanje vođenja posebnih evidencija u obliku knjige ulaznih
odnosno izlaznih računa te ostale izmjene, o čemu autorica piše u nastavku članka.
Obveze poreznih obveznika za izradu dokumentacije o transfernim cijenama za 2025. godinu
Transferne cijene odnose se na uvjete transakcija između povezanih društava i izravno utječu na
raspodjelu dobiti unutar grupe. Svaka prodaja robe, usluga, nematerijalne imovine, financiranje ili
garancija mora biti postavljena pod uvjetima koje bi u usporedivim okolnostima prihvatile nepovezane
osobe.
Za 2025. godinu proširene su obveze u području transfernih cijena. Uz lokalnu studiju uvodi se i
obveza izrade master file dokumentacije. Izmjenama Općeg poreznog zakona rok poreznog nadzora
produljen je na šest godina, uz pojačan fokus na transakcije s povezanim društvima, osobito kada
postoji rizik korištenja poreznih pogodnosti. Hrvatsko zakonodavstvo sada i izrijekom slijedi OECD
Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave, čime se metodološki
okvir primjene načela tržišnosti dodatno formalizira.
U nastavku se daje pregled ključnih koraka koje porezni obveznik koji posluje s povezanim osobama
treba poduzeti kako bi osigurao usklađenost svoje politike transfernih cijena s važećim propisima.
Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja
U poslovnoj praksi, potraživanja čine značajan dio imovine poduzeća s time da uvijek postoji rizik da dio
tih potraživanja neće biti naplaćen, što dovodi do potrebe njihova otpisa ili vrijednosnog usklađenja.
S poreznog stajališta, pitanje kada i pod kojim uvjetima potraživanje može postati porezno priznati
rashod od iznimne je važnosti za utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit. Općenito, rashodi
nastali zbog nenaplativih potraživanja mogu biti porezno priznati ako su ispunjeni zakonom propisani
uvjeti te je stoga potrebno pravilno razumijevanje kriterija pod kojima se takvi rashodi priznaju, kako
bi se osiguralo pravilno i na zakonu ispravno evidentiranje poslovnih primitaka i izdataka.
Porez po odbitku na licence i autorske naknade
Porez po odbitku (engl. withholding tax) javlja se u prekograničnim transakcijama kada tuzemni
isplatitelj isplaćuje propisane vrste naknada nerezidentima. Licence i autorske naknade koje tuzemna
društva plaćaju inozemnim pravnim osobama podliježu ovom obliku oporezivanja. Pritom je potrebno
razlikovati više porezno relevantnih situacija, ovisno o statusu primatelja, postojanju ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ispunjenju propisanih uvjeta. Kada se naknade isplaćuju
povezanom društvu, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, moguće je ostvariti oslobođenje od
plaćanja poreza po odbitku. U drugim slučajevima, ako uvjeti za oslobođenje između povezanih
društava nisu ispunjeni, a između Republike Hrvatske i države rezidentnosti primatelja je na snazi
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se primijeniti snižena ugovorna stopa, pod
uvjetom da isplatitelj raspolaže propisanom dokumentacijom i ovjerenim Zahtjevom od strane
nadležnog poreznog tijela. Međutim, ako s državom rezidentnosti primatelja nije sklopljen ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nisu ispunjeni formalni uvjeti za primjenu ugovorne stope,
primjenjuju se odredbe tuzemnog zakonodavstva te se porez po odbitku obračunava prema stopi
propisanoj nacionalnim propisima.
U članku se razmatra porezni tretman licenci i autorskih naknada u kontekstu poreza po odbitku, uz
prikaz tipičnih poslovnih situacija i praktičnih primjera obračuna. Kroz primjere se prikazuje primjena
tuzemne, kao i ugovorne stope poreza po odbitku te se pojašnjavaju obveze tuzemnog društva pri
isplati naknada inozemnim primateljima. Također, prikazani su i primjeri knjiženja u poslovnim
knjigama, radi cjelovitog razumijevanja računovodstvenog i poreznog aspekta evidentiranja tih
transakcija.
Primjena uzoraka u provedbi revizije
U postupku revizije financijskih izvještaja revizor primjenjuje različite metode i tehnike kako bi stekao
razumnu razinu sigurnosti da su računovodstveni podaci klijenta točno i istinito prikazani. Posebno je
važno osigurati da su evidentirane transakcije usklađene s pripadajućom dokumentacijom te da salda u
poslovnim knjigama odražavaju stvarno stanje. Budući da je u praksi, zbog opsega poslovanja i vremenskih
ograničenja, gotovo nemoguće provjeriti svaku pojedinu transakciju, revizor se često oslanja na metodu
uzorkovanja. To podrazumijeva odabir reprezentativnog skupa transakcija ili stavki na kojima se provode
revizijski postupci, testiraju interne kontrole te provjerava točnost i potpunost iskazanih podataka.
U nastavku rada autor će detaljnije prikazati način primjene uzorkovanja u reviziji, kriterije za odabir
odgovarajućeg pristupa, postupke dokazne provjere koji se provode nad odabranim uzorkom te rizike
koji proizlaze iz takvog pristupa. Cilj je objasniti kako pravilno definirati veličinu i strukturu uzorka kako bi
revizor, na temelju prikupljenih dokaza, mogao donijeti utemeljeno revizijsko mišljenje.
MRevS 260 (izmijenjen) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje
Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje, a sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjen) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi
za upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Određene izmjene i dopune MRevS-a 260 (izmijenjen)
stupile su na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja su počela 15. prosinca 2024. godine
ili kasnije, a nastale su kao rezultat izmjene Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe
(s Međunarodnim standardima neovisnosti), koji je izdao Odbor za međunarodne etičke standarde za
računovođe (IESBA) (IESBA Kodeks) u vezi sa subjektima od javnog interesa. Ključna ažuriranja uključuju
novi opći zahtjev da revizori povećaju transparentnost prema onima koji su zaduženi za upravljanje
o relevantnim etičkim zahtjevima i zahtjevima neovisnosti, uključujući primjerenu komunikaciju svih
specifičnih zahtjeva neovisnosti za subjekte od javnog interesa. Radi se o ograničenim izmjenama koje
su dodane već postojećem standardu koji je u primjeni za revizije financijskih izvještaja za razdoblja
koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma, što znači da nije došlo do promjene cijelog
standarda. Autorica ukratko pojašnjava revizorove odgovornosti u vezi komunikacije revizora s onima
koji su zaduženi za upravljanje, uz prikaz izmjena i dopuna važećih od 15. prosinca 2024. godine, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjen).
Ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga
U članku se bavimo pitanjima koja se za ugovorne strane postavljaju prilikom sklapanja, važenja i
prestanka ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova.
Ugovorne strane ovog ugovora su, s jedne strane, pružatelji ovih usluga, knjigovodstveni uredi
koji mogu biti registrirani kao trgovačka društva ili obrti, a s druge strane, su korisnici tih usluga.
Korisnici kojima se pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge su prije svega trgovci. Trgovci
su trgovačka društva i obrti, tj. oni koji samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a prema definiciji
iz čl. 3. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/24.).
Osim trgovaca, korisnici knjigovodstvenih usluga su i ustanove, udruge, zadruge, političke stranke,
sindikati i drugi.
U članku je prikazan i ogledni primjer ugovora o obavljanju ovih usluga u kojemu su, osim ostalih
pitanja, navedeni i poslovi koje knjigovođa može obavljati za stranku, a ovisno o obujmu i složenosti
tih poslova ugovorit će se i visina naknade.
Računovodstvene politike tretiranja troškova u filmskoj industriji
U ovom članku prezentirane su računovodstvene politike tretiranja troškova u filmskoj produkciji.
Obrazloženo je korištenje standarda financijskog izvještavanja MRS 38 – Nematerijalna imovina i
MRS 2 – Zalihe, za situacije koje mogu nastati bilo u filmskoj produkciji ili u filmskoj distribuciji.
Specifičnost računovodstvenog praćenja i obračuna poreza u djelatnosti ugostiteljstva
Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanja usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka, što je uređeno
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Kod računovodstvenog praćenja i obračuna poreza posebnost
ove djelatnosti je u istovremenom obavljanju uslužne djelatnosti i svojevrsne proizvodnje vezano za
pripremanje jela i slastica te posluživanje hrane i pića. U nastavku članka autorica daje primjere
obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja
poslovnih događaja karakterističnih za ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića te
pružanja usluga smještaja.