Prikaz zahtjeva MRevS-a 240 (izmijenjen) – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja
Za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2026. ili kasnije, revizor je odgovoran da u vezi s prijevarama u
reviziji financijskih izvještaja primijeni nove zahtjeve MRevS-a 240 (izmijenjen). Izmjenom standarda
provodi se sveobuhvatnije ažuriranje zahtjeva koji se stavljaju pred revizora, s ciljem modernijeg
konteksta revizije u sve složenijem okruženja te se jačaju zahtjevi za identifikaciju, procjenu i revizorovu
reakciju na rizike prijevare. Osim toga, promjena strukture izmijenjenog standarda ima cilj pružiti
veću jasnoću i razumijevanje uloga i odgovornosti revizora u vezi s prijevarom u reviziji financijskih
izvještaja. U članku autorica pojašnjava razloge i ključna poboljšanja te prezentira najvažnije izmjene
MRevS-a 240 (izmijenjen).
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
Hrvatska gospodarska komora je pravna osoba, samostalna stručno-poslovna organizacija
gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa
te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu.
Komori su za rad i općenito djelovanje potrebna sredstva koja će se osigurati iz članarine, prihoda od
obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora.
Podsjećamo na obveze subjekte koji su obveznici plaćanja članarine, ali i na mogućnosti dobrovoljnog
plaćanja članarine odnosno korištenja usluga i proizvoda prema cjeniku.
Obračun i računovodstveno evidentiranje spomeničke rente za 2025. godinu
Spomeničku rentu obvezne su plaćati fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na
području kulturno-povijesne cjeline te one koje obavljaju zakonom određene djelatnosti. Obveza
plaćanja spomeničke rente proizlazi iz odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar.
nov., br. 145/24. i 151/25.). Svrha ove rente je osiguravanje sredstava za zaštitu, očuvanje i obnovu
kulturnih dobara. Obračun spomeničke rente za 2025. godinu se nije mijenjao u odnosu na prethodnu
godinu.
U nastavku se razmatraju vrste spomeničke rente, način njezina obračuna, obveze obveznika te
primjer utvrđivanja i knjiženja u poslovnim knjigama.
Dani zajmovi – računovodstveni i porezni tretman
Odobravanje novčanih zajmova drugim pravnim osobama, ali i fizičkim osobama, kao što su članovi
uprave, zaposlenici i druge osobe, često je u poslovnoj praksi. Prilikom ugovaranja zajmova potrebno
je obratiti pozornost na niz zakonskih propisa vezano uz ugovaranje i tretman kamata, naročito s
poreznog aspekta, a posebno kada se radi o povezanim osobama, ali i fizičkim osobama rezidentima
i nerezidentima. Naime, u određenim okolnostima kamate su stavka uvećanja osnovice poreza na
dobit, ali mogu biti i predmet oporezivanja porezom na dohodak. Također, potrebno je voditi računa
o računovodstvenom i poreznom priznavanju možebitnih gubitaka od umanjenja vrijednosti danih
zajmova. U radu autorica prikazuje računovodstveni i porezni aspekt danih zajmova te prihoda od
kamata, u slučajevima kada je ugovor o zajmu sklopljen s pravnim i fizičkim osobama, rezidentima
ili nerezidentima.
Računovodstveni pristup postrojenju i opremi: priznavanje, mjerenje i praktični primjeri
Priznavanje, mjerenje, nabava i računovodstveni tretman postrojenja i opreme česti su slučajevi
upravljanja imovinom u poslovanju poduzetnika. Ovaj segment dugotrajne imovine u financijskim
izvještajima poduzetnika predstavlja materijalnu imovinu. Računovodstveno evidentiranje te imovine,
kao i kriteriji za njezino priznavanje, bit će obrađeni u ovom članku, uz prikaz primjera knjiženja u
poslovnoj praksi poduzetnika.
Utjecaj specifičnosti pojedinih djelatnosti na analizu godišnjih financijskih izvještaja
Završetkom poslovne godine i po sastavljanju financijskih izvještaja analizira se poslovanje kako bi se
ispitalo ispunjenje plana, utvrdile slabosti i mogućnosti odnosno prilike za unaprjeđenje. Djelatnosti
poslovanja jedan su od čimbenika utjecaja na način rada i rezultate poslovanja stoga se u radu
pojašnjava utjecaj djelatnosti na temeljne financijske izvještaje. U radu su dane polazne informacije
potrebne za provedbu analize financijskih izvještaja triju poduzeća: uslužno poduzeće, poduzeće
koje se bavi trgovinom te proizvođačko poduzeće. Autori ističu značaj analize pojedinih djelatnosti
u kontekstu instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja uz naznaku da i u okviru svake
djelatnosti mogu postojati razlike.
Računovodstveni tretman obračuna proizvodnje
Troškovi proizvodnje čine temeljnu komponentu cijene proizvoda i vrlo su bitni za poslovanje
proizvodnih poduzeća jer izravno utječu na profitabilnost, učinkovitost poslovnih procesa i
konkurentnost na tržištu. Razlikovanje između troškova proizvodnje i troškova razdoblja također
je od velikog značaja, jer ovi troškovi imaju različit računovodstveni tretman i utječu na donošenje
poslovnih odluka. Troškovi proizvodnje najčešće se klasificiraju na direktne i indirektne troškove.
Direktni troškovi, koji uključuju direktni materijal i direktni rad, mogu se jasno povezati s određenim
proizvodom ili proizvodnom serijom. Ovi troškovi obično čine značajan udio u ukupnim troškovima
proizvodnje, osobito u industrijama s visokim udjelom materijala ili radno intenzivnom proizvodnjom.
S druge strane, indirektni troškovi proizvodnje, poznati i kao opći troškovi proizvodnje, odnose se na
troškove koji se ne mogu izravno pripisati pojedinom proizvodu, poput troškova energije, održavanja,
amortizacije proizvodne opreme i nadzora proizvodnje. Upravo zbog svoje složenosti, indirektni
troškovi proizvodnje zahtijevaju pažljivo raspoređivanje pomoću unaprijed definiranih ključeva.
Takav raspored omogućuje usporedbu planiranih i stvarnih troškova te identifikaciju odstupanja koja
mogu ukazivati na neučinkovitosti u proizvodnji. Isto tako, raspored troškova služi kao temelj za
interno izvještavanje. Važno je razumjeti da razina proizvodnje može utjecati na fiksne troškove po
jedinici, što vodi do ekonomije raspona. Učinkovito upravljanje troškovima proizvodnje omogućuje
poduzećima optimizaciju proizvodnih procesa, bolju kontrolu resursa i donošenje kvalitetnijih
poslovnih odluka. Sve navedeno je ključno za povećanje profitabilnosti i ostvarivanje konkurentske
prednosti proizvodnog poduzeća.
Računovodstveno praćenje servisnih usluga i njihov porezni tretman
Servisnu djelatnost poduzetnici mogu obavljati kao primarnu djelatnost ili kao dodatnu djelatnost
najčešće uz djelatnost trgovine ili proizvodnje. U članku se prikazuje računovodstveno praćenje
poslovnih događaja u servisnoj djelatnosti te se pojašnjava njihov porezni tretman s naglaskom na
PDV i porez na dobit.
Djelatnost trgovine s računovodstvenog i poreznog aspekta
Djelatnost trgovine može se obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao posredovanje u
prodaji robe. Zakonom o trgovini propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme,
mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere. Pojedini oblici trgovine imaju
određene posebnosti vezano za obračun PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda
i rashoda poslovanja te u utvrđivanju rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne
događaje specifične za djelatnost trgovine ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije
sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.
Primjeri računovodstvenog praćenja zajedničkih poslova
Zajednički poslovi jesu poslovi u kojima dva ili viša sudionika imaju zajedničku kontrolu. MSFI 11
Zajednički poslovi, razlikuje dvije vrste zajedničkih poslova: zajedničko upravljanje i zajedničke
pothvate. Zajedničko upravljanje je oblik zajedničkog posla kod kojeg sudionici u zajedničkom
poslu koje dijele kontrolu imaju pravo na imovinu i obveze iz zajedničkog posla te sukladno tome
priznaju u svojim financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama te prihodima i rashodima
iz zajedničkog posla. Zajednički pothvat je oblik zajedničkog posla kod kojeg sudionici u zajedničkom
poslu koji dijele kontrolu imaju pravo na neto imovinu zajedničkog posla te obračunavaju ulaganje
u zajednički pothvat metodom udjela. HSFI 2 navodi tri vrste zajedničkih pothvata, a to su zajednički
kontrolirana imovina, zajednički kontrolirane djelatnosti i zajednički kontrolirani poduzetnici. Kod
zajednički kontrolirane imovine i zajednički kontrolirane djelatnosti zajednički pothvatnici priznaju u
svojim financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkog
posla, dok ulaganja u zajednički kontrolirane poduzetnike obračunavaju primjenom metode udjela.
Autori u ovom radu analiziraju zahtjeve MSFI-a 11 i HSFI-a 2 vezano za računovodstveno praćenje i
financijsko izvještavanje zajedničkih poslova te na primjerima ilustriraju njihovu primjenu.