Računovodstveno evidentiranje i porezni tretman troškova osiguranja
Kako bi zaštitili imovinu i poslovanje od štetnih događaja poduzetnici ugovaraju police osiguranja
kod osiguravajućih društava.
Plaćajući premiju osiguranja poduzetnici prenose rizik financijskih gubitaka zbog nastanka štete na
osiguravatelja.
Često se police osiguranja ugovaraju i zbog zakonskih obveza (odgovornost prema trećim osobama),
uvjeta financiranja (zahtjevi kreditora) ili kao dokaz poslovne odgovornosti.
U članku se obrazlaže računovodstveno evidentiranje troškova osiguranja te se pojašnjava porezni
aspekt plaćenih premija osiguranja.
Obveze s osnove primljenih kredita od banaka
Bankovni krediti predstavljaju jedan od učestalih oblika vanjskog financiranja poduzetnika, jer
omogućuju pribavljanje sredstava potrebnih za financiranje investicijskih projekata, održavanje
tekuće likvidnosti te poticanje rasta i razvoja poslovnih aktivnosti. S obzirom da kreditne obveze često
imaju znatan udio u strukturi obveza društva, njihovo pravilno računovodstveno evidentiranje, tj.
priznavanje i mjerenje, važno je za osiguravanje istinitog i fer prikaza financijskog položaja društva.
Osim toga, bitna je i odgovarajuća prezentacija u financijskim izvještajima, sukladno važećim
standardima financijskog izvještavanja, pri čemu je nužno razgraničiti obveze po osnovi glavnice i
pripadajuće obveze za kamate, kao i pravilno klasificirati dugoročni i kratkoročni dio duga. Potrebno
je voditi računa i o ispravnom priznavanju troškova posudbe, koji se evidentiraju kao rashod razdoblja,
osim kada su ispunjeni uvjeti za njihovu kapitalizaciju. Računovodstveno postupanje s financijskim
obvezama uređeno je HSFI-em 13 – Obveze odnosno MSFI-em 9 – Financijski instrumenti, dok je
računovodstveni tretman rashoda od kamata definiran HSFI-om 16 – Rashodi odnosno MRS-om 23 –
Troškovi posudbe, uz primjenu efektivne kamatne stope. Autorica u članku prikazuje računovodstveni
tretman financijskih obveza i kamata, primjenom odgovarajućeg okvira financijskog izvještavanja
(HSFI ili MSFI).
Obračun i priznavanje ulaganja u nekretnine
Ako poslovni subjekt drži zemljište, zgradu ili njihov dio radi ostvarivanja prihoda od najma, rasta
vrijednosti na tržištu ili kombinacije tih ciljeva, takva se imovina u računovodstvenom smislu
smatra ulaganjem u nekretnine. Bitna razlika u odnosu na nekretnine koje poduzeće koristi za
obavljanje vlastite djelatnosti leži upravo u namjeni njihove uporabe. Zbog različite svrhe držanja,
na ovu se imovinu primjenjuje poseban računovodstveni tretman. U nastavku članka razmatra se
računovodstveni i porezni okvir koji se odnosi na ulaganja u nekretnine, kao i način njihova priznavanja,
mjerenja i objavljivanja u financijskim izvještajima sukladno Međunarodnim standardima financijskog
izvještavanja i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja odnosno MRS-u 40 i HSFI-u 7.
Priznavanje i računovodstveno praćenje poreza po odbitk uplaćenog u inozemstvu
Hrvatski porezni obveznici sve se češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez na
dobit u poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost
da poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u
inozemstvu trebao bi biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.
Obvezno izvješće o volontiranju za 2025. godinu
Dugi niz godina u nas postoji zakonska obveza izvješćivanja o obavljenim uslugama ili aktivnostima
organizatora volontiranja. Udruge, zaklade, ustanove i sve druge pravne osobe iz čijeg osnivačkog
akta proizlazi da nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti te državna tijela i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave koja su u protekloj godini bile organizatori volontiranja dužne su
do 31. ožujka 2026. godine podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2025. godinu
Izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi s primjerima
Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi propisana su u glavi II ZJN 2016, u člancima 29 – 47.
Sistematizirana su kao opća izuzeća te kao posebna izuzeća za javne i sektorske naručitelje. Posebno
poglavlje odnosi se na posebne situacije kod ugovora koje subvencioniraju ili sufinanciraju javni
naručitelji te izuzeća za područje obrane i sigurnosti. U članku se navode primjeri iz prakse odnosno
slučajevi kada su naručitelji bili u dvojbi jesu li ispunjeni uvjeti za izuzeće od primjene ZJN 2016 pa su
u vezi toga postavili pitanja i zatražili mišljenja tijela nadležnog za politiku javne nabave.
Novine vezane uz postupanje i izvještavanje o prijavljenim nepravilnostima
Izmjenama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koji je usvojen u srpnju 2025.1
nastupile su i određene promjene u području sustava prijavljivanja i izvještavanja o nepravilnostima,
o čemu se detaljnije pojašnjava u nastavku.
Osnovica za plaće za 2026. godinu i povećana prava zaposlenih u državnoj i javnim službama
Osnovica za određivanje osnovne plaće za zaposlene u državnoj službi i javnim službama u 2026.
godini će se povećavati u tri navrata: od 1. travnja, od 1. kolovoza i od 1. prosinca 2026. godine, svaki
put za po 1 %. Posljednje je povećanje plaće za prosinac koja će se isplaćivati u siječnju 2027. godine.
Osnovica za plaće određena za državnu službu i javne službe primjenjuje se i na plaće pravosudnih
dužnosnika.
Od 1. siječnja 2026. godine u državnim i javnim službama je povećano pravo na pomoć za rođenje i
posvojenje djeteta s dotadašnjih 50 % proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu tako da
iznosi 441,44 eura po djetetu. Terenski dodatak iznosi 30,00 eura po danu.
U sljedećem se članku obrađuju povećana prava zaposlenih ugovorena Dodatkom V. Kolektivnom
ugovoru za državne službenike i namještenike, a ta se prava primjenjuju i na zaposlene u javnim
službama te zajedno s člankom „Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom
sektoru u 2026. godini“ objavljenom u RIF-Riznica broj 2/2026. čini cjelinu prikaza novčanih prava
zaposlenih u javnom sektoru.
PDV na usluge učenja na daljinu
Mjesto obavljanja usluga u vezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim,
zabavnim i sličnim aktivnostima koje se u virtualnom obliku (putem interneta i sl.) stavljaju na
raspolaganje osobama koje nisu porezni obveznici (B2C) smatra se mjesto u kojemu korisnik usluge
ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Ako se ove usluge stavljaju na raspolaganje putem interneta
poreznim obveznicima (B2B), mjesto obavljanja smatra se mjesto sjedišta poreznog obveznika
korisnika usluge. Dakle, opće načelo oporezivanja prema sjedištu primatelja u skladu s čl. 17. st.
1. Zakona o PDV-u primjenjuje se kada se ove usluge pružaju poreznim obveznicima, a izuzeće od
općeg načela prema čl. 21. Zakona o PDV-u primjenjuje se kod pružanja usluga krajnjim potrošačima
te se oporezuju prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu korisnika usluge. Kako bi
se pojednostavnio postupak oporezivanja prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu
korisnika usluge propisan je poseban postupak oporezivanja ovih usluga.
Autorica u članku piše o utvrđivanju mjesta oporezivanja i obračunu PDV-a na usluge učenja na
daljinu (online seminari, konferencije, radionice) kao usluge koje se pružaju elektroničkim putem.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori