Neprofitne organizacije kao obvezniciuvida/revizije financijskih izvještaja
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. S druge strane, Zakonom
o reviziji propisan je rok za odabir revizora. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji rok
za imenovanje revizora je izmijenjen te je 2025. godina specifična po tome što su obveznici revizije
dužni imenovati revizora za 2025. i 2026.
Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u financijske izvještaje, a koje
obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje revizije te su navedene vrste
mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka procesa uvida odnosno revizije.
Osnovica za naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad
Članak obrađuje pitanje utvrđivanja osnovice za naknadu plaće na teret HZZO-a tijekom privremene
nesposobnosti za rad. Naglasak je na razlikovanju redovne mjesečne plaće od drugih povremenih ili
prigodnih isplata koje se ne uračunavaju u osnovicu za naknadu plaće. Posebno se razmatra pitanje
razlike u naknadi plaće koju poslodavac isplaćuje temeljem kolektivnog ugovora. Zaključuje se da se u
osnovicu uračunavaju isključivo isplate koje se mogu iskazati u satima rada na teret poslodavca, dok
druge naknade – uključujući i razliku prema kolektivnom ugovoru isplaćenu za sate za koje se prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada isplaćuje na teret HZZO-a – ne ulaze u osnovicu.
Ustanove za trajnu naobrazbu ikulturu (pučka otvorena učilišta)kao obveznici obračuna PDV-a
Djelatnost pučkih otvorenih učilišta uređena je Zakonom o pučkim otvorenim učilištima, a osnivaju se
prema Zakonu o ustanovama. Osnivaju se radi obavljanja osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe
odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, djelatnosti javnog
prikazivanja filmova, novinsko nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja
djelatnosti stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije izvan sustava redovite naobrazbe, a mogu
obavljati i muzejsku, knjižničnu, kazališnu i scensko-glazbenu djelatnost. Navedene djelatnosti imaju
različiti porezni status u sustavu PDV-a, dio djelatnosti spada u javnu funkciju koja je prema članku
39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a dio djelatnosti podliježe
oporezivanju. Autorica u nastavku piše o specifičnom poreznom statusu u sustavu PDV-a ustanova za
trajnu naobrazbu i kulturu, tj. pučkih otvorenih učilišta.
Planiranje i evidencija prihoda irashoda EU projekata u JLP(R)Skao korisnika projekta
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila su se sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od
oko 14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su
nam ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizama. EU sredstva
postala su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave,
kao i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH
i JLP(R)S, što uvelike utječe na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i
unaprjeđenje kvalitete života građana.
Nove računovodstvene evidencijeEU sredstava
Ministarstvo financija u svibnju 2025. godine izdalo je novu sveobuhvatnu Uputu za računovodstveno
evidentiranje sredstava Europske unije. U prethodnom broju predstavljen je temeljni koncept
i sažeta pravila za nove računovodstvene evidencije, a u ovom broju detaljnije donosimo pregled
računovodstvenih evidencija poslovnih transakcija u vezi upravljanja i korištenja EU sredstava i to
kod korisnika projekata financiranih iz EU sredstava, programskih tijela nadležnih za ugovaranje i
isplatu sredstava te u Državnoj riznici.
Bolovanje od kolovoza: raste najniža i najviša naknada – donosimo primjere
Od 1. kolovoza 2025. povećani su iznosi najniže i najviše mjesečne naknade za bolovanje na teret HZZO-a: Primjeri primjene novih iznosa: Primjer 1:Osiguranik bi prema satnoj osnovici iz Potvrde o plaći trebao za kolovoz primiti 300,00 €, no zbog povećanja najniže naknade, isplaćuje mu se 353,15 €. Primjer 2:Zaposleniku bi se prema satnoj osnovici iz […]
e-računi: digitalna budućnost EU
e-računi više nisu stvar daleke budućnosti – Europska unija ih koristi kao središnji alat za digitalizaciju poreznih sustava s ciljem smanjenja poreznih prijevara. Nova Direktiva 2025/516/EU, donesena u sklopu ViDA inicijative (VAT in the Digital Age) propisuje sljedeće: od 1. srpnja 2030. e-računi postaju obavezni za sve prekogranične B2B transakcije unutar EU. Već od 2026. […]
Hrvatska skinuta sa sive liste FATFa
FATF (Financial Action Task Force) je Radna skupina za financijsko djelovanje osnovana 1989. godine sa sjedištem u Parizu i ima 39 članova. Zadatak je FATF-a istraživanje kako se pere novac i financira terorizam, FATF promiče globalne standarde za ublažavanje rizika i procjenjuje poduzimaju li zemlje (jurisdikcija) učinkovite mjere. Zemlje ili jurisdikcije koje imaju ozbiljne strateške […]
Globalni rizici i nesigurnosti: implikacije za monetarnu politiku i gospodarstvo
Među globalnim rizicima posebno se izdvajaju geopolitički šokovi i različite materijalizacije ekonomske
nesigurnosti, uključujući trgovinske nesigurnosti koje su u 2025. aktualizirane carinskim ratovima i
barijerama međunarodne razmjene i ulaganja. Geopolitički šokovi posebni su izazov za monetarnu
politiku u uvjetima povećanog rizika inflacije uzrokovanog čimbenicima izvan mogućnosti kontrole
središnje banke, a još izraženije u uvjetima rizika stagflacije i konfliktnosti ostvarivanja ciljeva
stabilnosti cijena i gospodarskog rasta. Nakon šokova energetske krize i visoke inflacije tijekom
2022. i 2023., proces dezinflacije dobro je napredovao na prosječnoj razini europodručja u 2024. i
do prve polovine 2025. Time je otvoren prostor za intenzivnije snižavanje ključnih kamatnih stopa
Europske središnje banke u uvjetima kada su najveće članice na rubu recesije, koju carinski ratovi
mogu produbiti. S druge strane, niz članica europodručja, uključujući Hrvatsku i dalje bilježi veći
inflatorni pritisak ili druge oblike divergentnih kretanja u poslovnom i financijskom ciklusu pa im je
ekspanzivna monetarna politika manje poželjna.
Akcije ESB-a u nastavku 2025. su neizvjesne, kao i buduća kretanja stope inflacije u okruženju rizika
produbljivanja trgovinskih ratova ili oružanih sukoba koji utječu na svjetske cijene energenata, ali i s
aspekta nepovoljnih učinaka ekstremnih vremenskih događaja i poremećaja u globalnim opskrbnim
lancima na cijene hrane. Dok tržišta očekuju da će se trend snižavanja kamatnih stopa nastaviti u drugoj
polovini 2025. i tijekom 2026., zbog slabosti gospodarstva europodručja i njegovih najvećih ekonomija
koje su najviše pod udarom eskalacije globalnih nestabilnosti s mogućim deflacijskim djelovanjem,
drugi faktori mogu povećati premije rizika na državne obveznice i djelovati na rast dugoročnih kamatnih
stopa unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici. Kombinacija geopolitičkih i ekonomskih nesigurnosti
povećava rizike financijske nestabilnosti, dok zahtjevi za znatnim povećanjem izdataka za obranu
stvaraju pritisak na rast, već sada visokih omjera javnog duga i BDP-a u mnogim članicama EU.
EU bespovratna sredstva za „Jačanje kompetencija studenata i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju“
Sredinom srpnja objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje kompetencija studenata
i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju“, koji je za prijave otvoren
od 1. rujna do 15. listopada 2025. Na poziv se mogu javiti ustanove u sustavu visokog obrazovanja
i znanstvene djelatnosti. Poziv se financira bespovratnim sredstvima Europske unije, a namijenjen
je poboljšanju vještina studenata i mladih znanstvenika u sedam prioritetnih područja Strategije
pametne specijalizacije Republike Hrvatske te poboljšanju tržišne spremnosti rezultata istraživanja i
razvoja. Ukupno, bespovratna sredstva alocirana za poziv iznose 10.647.059,00 eura. Minimalni iznos
bespovratnih sredstava po projektu je 200.000,00 eura, a maksimalni iznos 800.000,00 eura.