Za određene stavke imovine i obveza mogu tijekom obračunskog razdoblja nastati privremene
razlike između njihovih knjigovodstvenih iznosa iskazanih u bilanci i poreznih iznosa, tj. između
njihove računovodstvene osnovice i porezne osnovice. Prilikom utvrđivanja poreza na dobit
potrebno je razmotriti učinke takvih razlika, budući da privremeni karakter ovih razlika proizlazi iz
činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u sljedećim razdobljima. Ovisno
o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike, a njihovi učinci se iskazuju
kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze. Odgođena porezna imovina
priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena osnovica imovine manja ili
obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog gubitka ili neiskorištenih
poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive privremene razlike kada
je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na njihovu poreznu osnovicu.
S računovodstvenog gledišta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza definirano je HSFI-om 14 –
Vremenska razgraničenja odnosno MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku autorica razmatra odredbe
računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja privremenih razlika te njihovo
računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja.
HSFI 14
-
2025ČlanciFinancijsko računovodstvoOžujakRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
-
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeVeljača
Priznavanje odgođenih poreza u financijskim izvještajima za 2023. godinu
U obračunskom razdoblju za određene stavke imovine i obveza mogu nastati privremene razlike
između njihovih knjigovodstvenih iznosa u bilanci, tj. računovodstvene osnovice i porezne osnovice,
stoga je učinke takvih razlika potrebno razmotriti prilikom utvrđivanja poreza na dobit. Privremeni
karakter ovih razlika proizlazi iz činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u
sljedećim razdobljima. Ovisno o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike,
a njihovi učinci se iskazuju kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze.
Odgođena porezna imovina priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena
osnovica imovine manja ili obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog
gubitka ili neiskorištenih poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive
privremene razlike kada je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na
njihovu poreznu osnovicu. S računovodstvenog stajališta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza
definirano je HSFI-om 14 – Vremenska razgraničenja te MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku
autorica razmatra odredbe računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja
privremenih razlike te njihovo računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeStudeni
Računovodstvo vremenskih razgraničenja prihoda i rashoda – primjena HSFI-a 14
Vrlo često u praksi nastaju poslovni događaji koji započinju u jednom, a završavaju u drugom
obračunskom razdoblju. Učinci takvih transakcija utječu na prihode i rashode kroz više obračunskih
razdoblja. Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja subjekt mora učinke takvih transakcija
vremenski razgraničiti, tj. priznati u odgovarajućem razdoblju, u skladu s načelom nastanka poslovnog
događaja. Stoga, prihode i rashode potrebno je priznati u iznosima i u onom obračunskom razdoblju
na koje se i odnose, tj. u trenutku njihova nastanka, a ne kada se ostvari primitak ili izvrši isplata
novca ili novčanog ekvivalenta. Razlikuju se stavke aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja, a
njihova specifičnost je iskazivanje kao zasebnih pozicija u bilanci, uz dodatna pojašnjenja u bilješkama
uz financijske izvještaje. U radu autorica prikazuje računovodstveno iskazivanje pojedinih kategorija
aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja uz osvrt na odgovarajući tretman PDV-a. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoListopadRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Računovodstveno iskazivanje državnih potpora povezanih s dugotrajnom materijalnom imovinom
Državne potpore su određeni oblici novčanih ili nenovčanih pomoći koje se daju poduzetnicima u
zamjenu ispunjavanja određenih prošlih ili budućih uvjeta vezanih uz poslovanje poduzetnika. Razlikuju
se dvije vrste potpora i to, one koje su povezane s imovinom i one koje su povezane s prihodom,
o čemu ovisi i njihov računovodstveni tretman. Potpore povezane s imovinom ne iskazuju se kao
prihod u trenutku primitka potpore, već ih je potrebno vremenski razgraničiti na sustavnoj osnovi,
tj. priznati kao prihod tijekom razdoblja u kojima se priznaju i povezani troškovi za čije pokriće su
potpore i namijenjene. Državne potpore povezane s imovinom moguće je evidentirati: a) iskazivanjem
odgođenog prihoda ili b) tretiranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti
predmetne imovine. Autorica u članku pojašnjava zahtjeve relevantnih računovodstvenih standarda
te prikazuje računovodstvene postupke evidentiranja državnih potpora povezanih s imovinom. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeRujan
Računovodstveno evidentiranje primljene potpore za samozapošljavanje
Osobe koje su nezaposlene i prijavljene na Zavod za zapošljavanje mogu ostvariti potporu za
samozapošljavanje ako se odluče na pokretanje vlastitog posla. Kako bi te osobe mogle ostvariti
potporu potrebno je zadovoljiti određene uvjete i uz uvjete sastaviti poslovni plan. U članku su
navedeni uvjeti i dan je primjer izrade poslovnog plana i evidentiranje u računovodstvu primljenih
sredstava.