Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru u 2026. godini
Osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i zaposlenih u javnim službama od
početka 2026. godine iznosi 1.004,87 eura mjesečno bruto. U 2026. godini se najavljuje povećanje
osnovice u dva navrata, ali još nije ugovorena odnosno određena dinamika niti iznosi tih najavljenih
povećanja.
Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice od 947,18 eura mjesečno bruto, a plaće
sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika prema osnovici u iznosu 1.004,87 eura mjesečno bruto. Ako
se u 2026. godini poveća osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika, ta će se
povećana osnovica primjenjivati i pri određivanju plaća pravosudnih dužnosnika.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2026. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora. Visina nekih materijalnih prava određuje se prema
proračunskoj osnovici koja u 2026. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice
koja za prava ostvarena u 2026. godini iznosi 300,00 eura. Prema najavama, moguće je da se u 2026.
godini ugovori novo pravo na novčanu naknadu za troškove prehrane tijekom rada. Prema poreznim
propisima, u 2026. nisu izmijenjeni neoporezivi iznosi naknada, nagrada, pomoći i otpremnina.
Mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon prestanka obveznog osiguranja
Osoba kojoj je po bilo kojoj osnovi prestao status obveznog mirovinskog osiguranika može prijavom
na produženo mirovinsko osiguranje ostvariti mirovinski staž prema čl. 22. Zakona o mirovinskom
osiguranju. Rok za dobrovoljnu prijavu na produženo osiguranje je 12 mjeseci od isteka obveznog
osiguranja. Osiguranik dobrovoljnog produženog mirovinskog osiguranja sam plaća doprinose po
rješenju Porezne uprave, na najnižu mjesečnu osnovicu. Doprinosi dospijevaju do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi i osobe koje mogu prijavom
nadležnoj službi HZZO-a ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi, bez obveze plaćanja doprinosa. Rok za prijavu je 30 dana od prestanka obveznog
osiguranja odnosno 30 dana od prestanka okolnosti temeljem koje mogu koristiti ovo pravo. Za osobe
koje su zdravstveno osigurane po osnovi prijave HZZO-u podnesene u roku 30 dana, a ne vode se u
evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, propisana je obveza osobnog pristupa
nadležnoj službi HZZO-a, jednom u tri mjeseca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, koje su na snazi od 1. kolovoza 2025. godine, uvedene su iznimke od obveze osobnog
pristupa službi HZZO-a.
Obveza doprinosa u obrascu JOPPD za razdoblja za koja radnik nema pravo na plaću
Podaci koje poslodavac za radnika osiguranog po osnovi radnog odnosa iskazuje u obrascu JOPPD prate
status u osiguranju radnika, od datuma prijave do datuma odjave u matičnoj evidenciji osiguranika
koju za sve osigurane osobe vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Cijelo razdoblje provedeno
u osiguranju se, ovisno o statusu radnika, prati u obrascu JOPPD kako bi Porezna uprava kontrolirala
osnovicu i obračunane doprinose za razdoblja za koja je propisana obveza doprinosa, za razdoblja u
kojima poslodavcu miruje obveza doprinosa i za razdoblja za koja nema obveze plaćanja doprinosa.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD za razdoblja
kad radnik nema pravo na plaću niti pravo na naknadu plaće, s naglaskom na razlikovanje slučajeva
za koje se na stranici B za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa koristi šifra 0045 i plaćaju
doprinosi na najnižu osnovicu i slučajeve kada se koristi šifra 0046 bez obveze doprinosa.
Fiskalna obilježja poduzetničke plaće
Poduzetnička plaća nije institut radnog prava, nego osnovica na koju obrtnici, slobodna zanimanja
i poljoprivrednici, koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit, obračunavaju i plaćaju
doprinose za svoje obvezno osiguranje. Za 2025. godinu poduzetnička plaća iznosi 1.977,80
eura mjesečno. Ako poduzetnik sebi isplaćuje plaću, taj se primitak oporezuje kao dohodak od
nesamostalnog rada.
U razdoblju korištenja prava na bolovanje na teret HZZO-a i prava na dopuste po osnovi roditeljstva,
poduzetniku miruje obveza doprinosa. Ako i u tom razdoblju sebi isplaćuje plaću u novcu ili omogućava
plaću u naravi, taj se primitak za svrhe poreza na dohodak smatra dohotkom od nesamostalnog
rada, a za svrhe doprinosa drugim dohotkom.
Obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji samostalnu djelatnost za koju su obveznici poreza
na dobit obavljaju kao drugu djelatnost, također mogu sebi isplaćivati dohodak od nesamostalnog
rada, ali na taj primitak doprinose obračunavaju prema vrstama i stopama kako je propisano za
primitke po osnovi drugog dohotka.
Nova prava zaposlenih u državnim i javnim službama uređena trećim dodacima kolektivnim ugovorima
Dodatkom III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i
Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ugovorena su nova prava
zaposlenih u javnom sektoru i povećani iznosi ranije ugovorenih prava. Od novčanih prava, ističe se
povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće, povoljnije pravo na naknadu za bolovanje
za prva 42 dana za zaposlene koji od prvog dana bolovanja ostvaruju naknadu na teret HZZO-a,
povećanje božićnice i pravo na nagradu za uskršnje blagdane kao novo materijalno pravo.
U članku se daje prikaz novih i povećanih prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.
Doprinosi i porez na dohodak za radnike upućene na rad u inozemstvo
Izmjene Zakona o doprinosima kojima se od 1. prosinca 2023. uvodi umanjenje osnovice za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna plaća iznosi
do 1.300,00 eura bruto, ne primjenjuju se na izaslane radnike. Izaslani radnik je radnik prijavljen
u sustave socijalnih osiguranja u Hrvatskoj, kojega je njegov hrvatski poslodavac uputio na rad u
inozemstvo ili ustupio povezanom poslodavcu u inozemstvu, a radnik za to vrijeme ostaje socijalno
osiguran u Hrvatskoj. U razdoblju izaslanja, koje traje ograničeno razdoblje, poslodavac je dužan za
radnika plaćati doprinose u hrvatske sustave socijalnih osiguranja, a osnovica, vrste i stope doprinosa
propisane su Zakonom o doprinosima.
Država nadležna za plaćanje poreza iz plaće izaslanog radnika u pravilu je država u kojoj se obavlja rad,
a iznimke su propisane ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s
državom u koju je radnik upućen na rad.
U članku se obrađuje obračun obveznih doprinosa i poreza na dohodak te izvještavanje o plaćama
i ostalim primicima radnika koje hrvatski poslodavci na ograničeno razdoblje upućuju na rad u
inozemstvo ili ustupaju povezanom poslodavcu u inozemstvu.
Izmjene i dopune Zakona o doprinosima od 1. prosinca 2023.
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
kojim je uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice
koristi se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se
primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).
Ako je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti umanjuje se za 300,00 eura, a ako mjesečna bruto plaća iznosi od 700,01 do
1.300,00 eura, osnovica se izračunava po formuli propisanoj Zakonom o doprinosima tako da se iznos
umanjenja smanjuje što je plaća bliža graničnom iznosu od 1.300,00 eura mjesečno.
Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi do 1.300,00
eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu.
Mjerodavan je podatak o ukupnoj plaći radnika pa za radnike koji su istovremeno u radnom odnosu
kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Sustav plaća, naknada i ostalih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama na početku 2023. godine
Prema dodacima kolektivnim ugovorima javnog sektora koji se primjenjuju od 1. listopada 2022.
godine, osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika
zaposlenih u ustanovama javnih službi od 1. siječnja 2023. godine iznosi 884,39 eura, a od 1. travnja
2023. godine 902,08 eura mjesečno bruto. Od te se osnovice određuje i visina otpremnine za odlazak
u mirovinu. Na visinu plaća određenih zaposlenika utječu novine uvedene izmjenama Zakona o radu,
u vezi s dodatkom na plaću za rad nedjeljom i osnovicom za obračun dodataka koji se ne uključuju u
minimalnu plaću.
Osnovice za određivanje plaća državnih dužnosnika i plaća sudaca i drugih nositelja pravosudnih
dužnosti nisu izmijenjene u 2023. godini. Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice
od 516,29 eura mjesečno bruto, a plaće sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti prema osnovici
u iznosu 625,20 eura mjesečno bruto.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2023. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u 2022. godini, na rok od četiri godine. U javnim
službama se i nadalje, sve do sklapanja novih, primjenjuju granski kolektivni ugovori iz prethodnog
četverogodišnjeg ciklusa. Visina određenih materijalnih prava određuje se prema proračunskoj
osnovici koja u 2023. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice koja za prava
ostvarena u 2023. godini iznosi 238,90 eura.