visina naknade

Pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla jednako je uređeno
važećim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike i za zaposlene u javnim
službama: za državne službe u KU-om za državne službe, a za zaposlene u javnim službama TKU-om
za javne službe. Svaki od ovih kolektivnih ugovora tumači posebno tijelo i tumačenja su u pravilu
istovjetna, osim u vezi s obvezom umanjivanja mjesečne naknade za izostanak s posla više od dva
dana uzastopno.
Visina naknade troškova prijevoza ovisi o dobi zaposlenika, prijavljenom prebivalištu, udaljenosti s
koje dolazi na posao, mreži javnog prijevoza na toj relaciji, rasporedu radnog vremena zaposlenika,
cjenovnim tarifama javnih prijevoznika, oscilacijama u cijeni benzina i drugim elementima. Zbog
brojnih elemenata o kojima ovisi, određivanje prava na naknadu i visine naknade, često je složeno.

Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.

Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.

Za vrijeme privremene spriječenosti odnosno nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno
drugih okolnosti utvrđenih odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je
spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom pa
mu, stoga, pripada pravo na naknadu plaće.
U ovom članku autorica piše o načinu utvrđivanja osnovice za naknadu plaće i o visini naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.

Radnici koja je prije zaposlenja u Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj,
radni odnos iz druge države članice može zbog načela asimilacije činjenica propisanog Uredbom EU
883/2004, utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Hrvatskoj.
U članku se obrađuje utjecaj radnog odnosa u drugoj državi članici EU u slučaju prijenosa prava na
dopust na drugog roditelja i na visinu naknade za rodiljni dopust.

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.