Zbrajanje razdoblja osiguranja navršenog u državama članicama Europske unije i utjecaj na prava iz zdravstvenog osiguranja
Osiguranici hrvatskog sustava zdravstvenog osiguranja koji su u razdoblju koje utječe na njihova
prava iz zdravstvenog osiguranja bili zaposleni u drugoj državi EU ili su u drugoj državi EU obavljali
samostalnu djelatnost, mogu od HZZO-a tražiti da im se pravo odredi uz primjenu načela zbrajanja
razdoblja i asimilacije činjenica koje utječu na visinu određenog prava. Ova načela obvezuju sve
države članice EU.
U članku se obrađuje utjecaj tih načela na status u osiguranju, pravo na ortopedska i dentalna
pomagala i na visinu novčanih naknada.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Naknada troškova prijevoza zaposlenima u državnoj službi i javnim službama
Pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla jednako je uređeno
važećim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike i za zaposlene u javnim
službama: za državne službe u KU-om za državne službe, a za zaposlene u javnim službama TKU-om
za javne službe. Svaki od ovih kolektivnih ugovora tumači posebno tijelo i tumačenja su u pravilu
istovjetna, osim u vezi s obvezom umanjivanja mjesečne naknade za izostanak s posla više od dva
dana uzastopno.
Visina naknade troškova prijevoza ovisi o dobi zaposlenika, prijavljenom prebivalištu, udaljenosti s
koje dolazi na posao, mreži javnog prijevoza na toj relaciji, rasporedu radnog vremena zaposlenika,
cjenovnim tarifama javnih prijevoznika, oscilacijama u cijeni benzina i drugim elementima. Zbog
brojnih elemenata o kojima ovisi, određivanje prava na naknadu i visine naknade, često je složeno.
Naknada za bolovanje zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.
Razlika između bolovanja zbog komplikacija u trudnoći i dopusta trudne radnice
Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.
Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
Za vrijeme privremene spriječenosti odnosno nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno
drugih okolnosti utvrđenih odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je
spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom pa
mu, stoga, pripada pravo na naknadu plaće.
U ovom članku autorica piše o načinu utvrđivanja osnovice za naknadu plaće i o visini naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Naknada članovima izbornih tijela na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.
Utjecaj europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta
Radnici koja je prije zaposlenja u Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj,
radni odnos iz druge države članice može zbog načela asimilacije činjenica propisanog Uredbom EU
883/2004, utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Hrvatskoj.
U članku se obrađuje utjecaj radnog odnosa u drugoj državi članici EU u slučaju prijenosa prava na
dopust na drugog roditelja i na visinu naknade za rodiljni dopust.
Korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim i državnim službama
Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.