Imenovanje povjerljive osobe i zamjenika za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (do 23. 7. 2022.)
Prema novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, (NN, 46/22, dalje u tekstu: Zakon) poslodavci
koji zapošljavaju najmanje 50 radnika, među koje spadaju i tijela javne vlasti, bili su dužni do 23. lipnja
2022. donijeti opći akt kojim uređuju postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak
imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika.
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata u postupku uvođenja eura
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata je temeljno načelo Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim ovog, postoje još i načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena,
načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Međutim, za razliku od ostalih načela, jedino se načelo neprekidnosti pravnih instrumenata navodi
već u samom čl. 1. Zakona.
Primarna i sekundarna pravna pomoć
Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), koji je stupio na snagu 23. 4. 2022.
godine prijaviteljima nepravilnosti, između ostaloga, osigurava i učinkovitu pravnu zaštitu.
Osim zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, emocionalne podrške i druge
zaštite predviđene u postupcima propisanim tim Zakonom, prijaviteljima nepravilnosti osigurava se
primarna besplatna pravna pomoć, a može im se osigurati i sekundarna besplatna pravna pomoć.
Primarna i sekundarna pravna pomoć se prijaviteljima nepravilnosti osigurava u skladu sa zakonom
kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu – sličnosti i razlike
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05. do 126/21.) s time da je ugovor o prodajnom nalogu uređen u čl. 476. do 478.
tog Zakona, dok su odredbe o ugovoru o nalogu sadržane u čl. 763. do 784.
U članku se navode odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na spomenute ugovore,
daju se primjeri jednog i drugog ugovora, a na kraju se navode njihove sličnosti i razlike.
Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača)
U Nar. nov., br. 46/22. objavljen je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snazi
od 23. 4. 2022. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti (Nar. nov., br. 17/19.), ali će se postupci pokrenuti na temelju staroga Zakona dovršiti
po njegovim odredbama.
Novim Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava
osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom
nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Cilj novoga Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje
dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.
Novine u predstečajnim i stečajnim postupcima
Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 36/22., a stupio
na snagu 31. ožujka 2022. (osim članaka 42. i 44., koji stupaju na snagu 1. listopada 2022.), izvršene
su značajne izmjene u predstečajnim i stečajnim postupcima.
Tim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta
i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te
o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i
otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L
172/18).
Opće smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Mogućnost donošenja smjernica radi jedinstvene primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu Zakon o SPNFT) propisana je u čl.
88. tog Zakona.
Prema spomenutoj odredbi, nadležno nadzorno tijelo može donijeti sektorske smjernice radi
jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba Zakona o SPNFT. Nadležna nadzorna tijela su
Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
Porezna uprava.
Zaštita tržišnog natjecanja
Važeći zakon koji u RH uređuje zaštitu tržišnog natjecanja je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar.
nov., br. 79/09., 80/13. i 41/21.).
Navedenim se Zakonom uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće
te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom Zakona.
Zakon se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od
strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju
učinak na Republiku Hrvatsku.
Izbori i ovlaštenja radničkog vijeća
Radnici mogu sudjelovati u odlučivanju o pitanjima koja su u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim
pravima i interesima, ali samo ako su zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset
radnika. Pravo sudjelovanja u odlučivanju nemaju radnici kod poslodavca koji zapošljava manje od
dvadeset radnika niti radnici zaposleni u tijelima državne uprave.
Autorska djela stvorena po narudžbi
Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 111/21.), sadržava detaljne odredbe
o ugovoru o stvaranju autorskog djela po narudžbi.
Budući da je stari Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03. do 96/18.),
o ovom pitanju sadržavao vrlo šture odredbe, to je razlog da se ovom prigodom detaljnije bavimo
autorskim djelima stvorenim po narudžbi. U članku se navode i obrazlažu odredbe Zakona koje se
odnose na autorska djela stvorena po narudžbi, a daje se i primjer ugovora o stvaranju djela po
narudžbi.