Obveze Fiskalizacije 2.0 za subjekte u i izvan sustava PDV-a
Razdoblje od 2026. do 2027. godine obilježava postupno uvođenje Fiskalizacije 2.0, pri čemu se od 1.
siječnja 2026. primjenjuje prvi krug obveza, dok se od 1. siječnja 2027. njihov opseg proširuje na sve
obveznike. Iako je Zakon o fiskalizaciji1 na snazi još od 1. rujna 2025., za brojne odredbe propisani
su kasniji datumi stupanja na snagu. Slijedom toga, u 2026. godini razlikuju se obveze u području
fiskalizacije između subjekata koji su sustavu PDV-a i onih koji nisu u sustavu PDV-a.
Subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, a propisani su kao obveznici Fiskalizacije 2.0, imaju obvezu
zaprimanja i fiskalizacije eRačuna te, u dijelu eIzvještavanja, dostave podataka o odbijanju
fiskaliziranog ulaznog eRačuna u Sustav za fiskalizaciju. S druge strane, na subjekte u sustavu
PDV-a odnose se sve navedene obveze, uz dodatnu obvezu izdavanja fiskaliziranih eRačuna, dostave
podataka o naplati te dostave podataka za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun ako je
primatelj obveznik Fiskalizacije 2.0.
Od 1. siječnja 2027. stupaju na snagu odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se obveza izdavanja i
fiskalizacije eRačuna proširuje na subjekte koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, uključujući
tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i
izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
Detaljniji pregled obveza fiskalizacije za subjekte u sustavu PDV-a i one izvan njega, uz prikaz
praktičnih implikacija i rokova primjene, donosimo u nastavku članka.
Nema produljenja rokova za predaju obrazaca
Ministarstvo financija, Porezna uprava obavještava javnost da se najavljena privremena nedostupnost sustava, koja je trebala započeti 16. travnja 2026., odgađa. S obzirom na navedenu odgodu, nema produljenja rokova za predaju obrazaca – svi obrasci koji imaju rok predaje do 30. travnja 2026. moći će se dostaviti u zakonom propisanim rokovima. Istodobno, najavljena je privremena nedostupnost […]
Rokovi plaćanja obveze poreza na dobit i novih predujmova u 2026. godini
Obveznici poreza na dobit sastavljaju prijavu poreza na dobit (Obrazac PD) za poslovnu godinu. Obveza predaje prijave poreza na dobit dospijeva najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, odnosno najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine. Najčešće je poslovna godina jednaka kalendarskoj i završava 31.12. što znači da obveza […]
Fiskalizacija 2.0 i izdavanje eRačuna za predujam
U kontekstu Fiskalizacije 2.0 razlikuju se dva osnovna slučaja postupanja s predujmovima, ovisno
o odnosu trenutka primitka predujma i realizacije isporuke u okviru poreznih razdoblja. U slučaju
kada je isporuka dobara ili usluga obavljena unutar istog poreznog razdoblja u kojemu je predujam
zaprimljen, porezni obveznik nema obvezu izdavanja računa za predujam, pod uvjetom da je konačni
račun izdan do roka za podnošenje prijave PDV-a. U tom slučaju, obveza fiskalizacije odnosi se samo
na konačni eRačun. Međutim, u slučaju kada se primitak predujma i realizacija isporuke odnose na
različita porezna razdoblja, porezni obveznik obvezan je izdati račun za predujam te po obavljenoj
isporuci provesti storniranje računa za predujam i izdati konačni račun. U navedenom slučaju
Fiskalizaciji 2.0 podliježe račun za primljeni predujam, storno računa za primljeni predujam te konačni
račun za obavljenu isporuku. Također, u situacijama kada se jedan predujam koristi za podmirenje više
isporuka, potrebno je provoditi djelomična storna u visini izvršenih isporuka te izdavati odgovarajuće
račune za svaku pojedinu isporuku.
Detaljnije o postupanjima s eRačunom za predujam, kao i postupanjima prilikom dostave podataka
o naplati tih računa te praktičnim primjerima primjene, pročitajte u nastavku članka.
Porez po odbitku na licence i autorske naknade
Porez po odbitku (engl. withholding tax) javlja se u prekograničnim transakcijama kada tuzemni
isplatitelj isplaćuje propisane vrste naknada nerezidentima. Licence i autorske naknade koje tuzemna
društva plaćaju inozemnim pravnim osobama podliježu ovom obliku oporezivanja. Pritom je potrebno
razlikovati više porezno relevantnih situacija, ovisno o statusu primatelja, postojanju ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ispunjenju propisanih uvjeta. Kada se naknade isplaćuju
povezanom društvu, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, moguće je ostvariti oslobođenje od
plaćanja poreza po odbitku. U drugim slučajevima, ako uvjeti za oslobođenje između povezanih
društava nisu ispunjeni, a između Republike Hrvatske i države rezidentnosti primatelja je na snazi
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se primijeniti snižena ugovorna stopa, pod
uvjetom da isplatitelj raspolaže propisanom dokumentacijom i ovjerenim Zahtjevom od strane
nadležnog poreznog tijela. Međutim, ako s državom rezidentnosti primatelja nije sklopljen ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nisu ispunjeni formalni uvjeti za primjenu ugovorne stope,
primjenjuju se odredbe tuzemnog zakonodavstva te se porez po odbitku obračunava prema stopi
propisanoj nacionalnim propisima.
U članku se razmatra porezni tretman licenci i autorskih naknada u kontekstu poreza po odbitku, uz
prikaz tipičnih poslovnih situacija i praktičnih primjera obračuna. Kroz primjere se prikazuje primjena
tuzemne, kao i ugovorne stope poreza po odbitku te se pojašnjavaju obveze tuzemnog društva pri
isplati naknada inozemnim primateljima. Također, prikazani su i primjeri knjiženja u poslovnim
knjigama, radi cjelovitog razumijevanja računovodstvenog i poreznog aspekta evidentiranja tih
transakcija.
Obračun i računovodstveno evidentiranje spomeničke rente za 2025. godinu
Spomeničku rentu obvezne su plaćati fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na
području kulturno-povijesne cjeline te one koje obavljaju zakonom određene djelatnosti. Obveza
plaćanja spomeničke rente proizlazi iz odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar.
nov., br. 145/24. i 151/25.). Svrha ove rente je osiguravanje sredstava za zaštitu, očuvanje i obnovu
kulturnih dobara. Obračun spomeničke rente za 2025. godinu se nije mijenjao u odnosu na prethodnu
godinu.
U nastavku se razmatraju vrste spomeničke rente, način njezina obračuna, obveze obveznika te
primjer utvrđivanja i knjiženja u poslovnim knjigama.
Uloga izvještavanja po poslovnim segmentima prema MSFI-u 8 u donošenju upravljačkih odluka
Donošenje kvalitetnih upravljačkih odluka zahtijeva pouzdane i strukturirane informacije o
poslovnim rezultatima koje su utemeljene na internim izvještajima uprave, pri čemu izvještavanje
po poslovnim segmentima ima iznimno važnu ulogu jer menadžmentu omogućuje sagledavanje
financijskih učinaka pojedinih dijelova poslovanja te donošenje odluka o raspodjeli resursa i procjeni
uspješnosti na temelju relevantnih internih informacija. Za uspješno upravljanje poslovanjem
menadžment mora kontinuirano pratiti rezultate, pravilno raspoređivati resurse i razvijati strategije
za ostvarivanje konkurentske prednosti, a kvalitetni izvještaji o poslovnim segmentima, osobito
kod većih poduzeća, pružaju detaljniji uvid u uspješnost pojedinih dijelova poduzeća, pomažući u
prepoznavanju segmenata koji ostvaruju bolje rezultate, kao i onih kojima su potrebna dodatna
ulaganja kako bi se povećala njihova učinkovitost. Standard MSFI 8 – Poslovni segmenti, usklađuje
identificiranje poslovnih segmenata i izvještavanje o njima s internim izvještavanjem koje koristi
uprava, primjenjujući upravljački pristup za identifikaciju i mjerenje financijske uspješnosti segmenata
pri čemu se informacije temelje na podacima koji se redovito koriste u internom upravljanju, što
povećava relevantnost financijskih izvještaja za korisnike i istodobno doprinosi učinkovitijem
upravljanju poduzećem. U članku se obrađuju zahtjevi standarda MSFI 8 – Poslovni segmenti, s
naglaskom na ulogu ovog izvještavanja u podršci donošenju upravljačkih odluka.
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2026. godine
Klaudija Ikić, univ. spec. oec. HZRIF, Zagreb Osnovu za obračun zatezne kamate čini kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila u svojim posljednjim glavnim operacijama refinanciranja, a koja je objavljena prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. Kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na […]
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Obračun naknade za općekorisne funkcije šuma za 2025. godinu sprimjerima knjiženja
Naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) predstavlja jedno od obveznih parafiskalnih davanja
koje se obračunava na temelju ostvarenih prihoda odnosno primitaka poslovnih subjekata u Republici
Hrvatskoj. Iako se radi o relativno niskoj stopi, riječ je o obvezi koja se utvrđuje neovisno o poslovnom
rezultatu odnosno tereti obveznike i u situacijama kada poslovanje rezultira gubitkom. U odnosu
na prethodnu godinu, obračun OKFŠ za 2025. godinu provodi se primjenom snižene stope za cijelu
godinu. Administrativno rasterećenje postignuto je ukidanjem obveze podnošenja Obrasca obračuna
naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, pri čemu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
ribarstva na temelju godišnjih financijskih izvještaja provodi obračun i zaduženje naknade. Pregled
obveza i rokova dospijeća omogućen je putem e-usluge „Kalendar plaćanja obveznih naknada“.
U nastavku članka daje se pregled obveznika, osnovice i stope za 2025. godinu, način zaduženja i
plaćanja naknade te primjeri obračuna i knjiženja u poslovnim knjigama.