Potvrde o drugom dohotku isplaćenom u 2024. treba dostaviti samo na zahtjev
Isplatitelji drugog dohotka koji se smatra godišnjim dohotkom nisu obvezni svim stjecateljima drugog dohotka i autorskih honorara dostaviti potvrdu o drugom dohotku isplaćenom u 2024. godini. Potvrdu trebaju dostaviti poreznom obvezniku samo na njegov zahtjev, do 31. siječnja tekuće za drugi dohodak isplaćen u prethodnoj godini (čl. 74. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak; […]
Potpore za isplatu minimalnih plaća za prva tri mjeseca 2025. godine
Mjerama aktivne politike zapošljavanja koje Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi u 2025. godini uvedena je mogućnost dodjele novčanih potpora za isplatu minimalnih plaća. U Programu mjera ta je mogućnost sadržana u točki 9. pod nazivom Mjera za zadržavanje radnih mjesto u prerađivačkoj industriji. Poslodavci koji mogu ostvariti novačenu potporu Novčanu potporu Zavoda za zapošljavanje […]
Minimalna plaća za 2025. godinu i nove državne potpore za isplatu minimalnih plaća
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine ukinuta je
mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorom do 5 % nižeg iznosa minimalne plaće u odnosu na
visinu minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH. Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za
2025. godinu iznosi 970,00 eura bruto. Minimalne plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima, smatraju
se minimalnim plaćama, ali uz uvjet da ne mogu biti niže od 970,00 eura mjesečno za puno radno
vrijeme. U iznos minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim
danima, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad.
Poslodavci iz djelatnosti prerađivačke industrije mogu za isplatu minimalnih plaća za prva tri mjeseca
2025. godine, uz propisane uvjete, koristiti novčane potpore Zavoda za zapošljavanje kao novu
kompenzacijsku mjeru iz Programa aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu.
Izmjene Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2025. godine
Od 1. siječnja 2025. ukinuto je oslobođenje od obveze doprinosa za radnika mlađeg od 30 godina
zaposlenog na neodređeno vrijeme i oslobođenje za radnika koji se prvi puta zapošljava na određeno
vrijeme. Poslodavci koji su započeli koristiti pravo na oslobođenje za mladog radnika i za radnika
koji se prvi put zapošljava, nastavljaju koristiti olakšicu sve do isteka pet odnosno jedne godine.
Izmijenjeno je oslobođenje od obveze doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osobu koja se
prvi put zapošljava i može se koristiti za osobu primljenu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja
radnog donosa.
Uvedena je nova olakšica u obliku oslobođenja od obveze doprinosa na plaću, u trajanju do godinu
dana za poslodavca koji zaposli radnika kojemu je to u njegovom radnom vijeku prvi ugovor na
neodređeno vrijeme.
Doprinosi i porez na drugi dohodak koji se isplaćuje u 2025. godini
U 2025. nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju pri isplati drugog
dohotka i autorskih honorara. Možebitne novine odnose se na stopu po kojoj se obračunava predujam
poreza na dohodak za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama u kojima se od 1. siječnja
2025. primjenjuje izmijenjena niža stopa poreza na dohodak u odnosu na stopu koja se primjenjivala
u 2024. i za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama koji su obvezni do 28. veljače 2025.
uskladiti stope poreza na dohodak s izmijenjenim Zakonom o porezu na dohodak.
Izmjene poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2025. godine
Dana 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu izmjene i dopune šest poreznih propisa koji su u
javnosti prezentirani kao novi krug porezne reforme. Najvažnije novine odnose se na uvećanje
osobnog odbitka, promjenu porezne tarife i snižavanje stopa poreza na dohodak, ukidanje olakšica
u sustavu obveznih doprinosa, uvođenje poreza na nekretnine i povećanje praga za obvezan ulazak
u sustav PDV-a.
Neoporezivi iznosi prigodnih darova radnicima u 2024. godini
Neoporezivi dar za djecu u 2024. godini iznosi 140,00 eura po djetetu do 15 godina starosti, prigodna nagrada iznosi 700,00 eura po radniku godišnje, neoporezivi dar u naravi do 133,00 eura godišnje po radniku, a nagrada za radne rezultate iznosi 1.120,00 eura godišnje po radniku. U časopisu broj 12/2024. u članku Prigodne isplate nagrada radnicima […]
Isplate prigodnih nagrada radnicima u 2024. godini
Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2024. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 700,00 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 1.120,00 eura godišnje, dar u naravi do 133,00 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 140,00 eura po djetetu.
Pravo radnika na prigodne nagrade, darove djeci radnika i nagradu za radne rezultate uređuje
se kolektivnim ugovorom koji obvezuju poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Za
zaposlene u državnoj službi i javnim službama, pravo na godišnju nagradu uređeno je posebnim
zakonom. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga obvezuju, može
donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući propisane
porezne uvjete i ograničenja.
Porez na nekretnine od 1. siječnja 2025. godine
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima koji je u proceduri donošenja, od 1. siječnja
2025. godine odredbe o porezu na kuće za odmor zamjenjuju se porezom na nekretnine. Prema
prijedlogu, porezom na nekretnine oporezivat će se vlasnici stanova i kuća koji se ne koriste za
svrhe stanovanja. Porezni obveznik je vlasnik stana ili kuće na dan 31. ožujka godine za koju se
utvrđuje porezna obveza. Uz ova osnovna pravila o uvođenju poreza na nekretnine, prijedlogom
izmjena Zakona o lokalnim porezima propisane su iznimke i oslobođenja od porezne obveze.
U članku se iznose razlozi kojima je Vlada RH argumentirala uvođenje poreza na nekretnine, predmet
oporezivanja, visina poreza, na koje nekretnine se neće plaćati porez, utjecaj prihoda od iznajmljivanja
stanova na obvezu poreza na nekretnine i način utvrđivanja porezne obveze, kako je to predviđeno
prijedlogom izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je Hrvatski sabor usvojio u prvom čitanju. Drugo
čitanje i konačno usvajanje predloženih izmjena Zakona očekuje se u prosincu 2024., sa stupanjem na
snagu 1. siječnja 2025. godine.
Naknada troškova prijevoza zaposlenima u državnoj službi i javnim službama
Pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla jednako je uređeno
važećim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike i za zaposlene u javnim
službama: za državne službe u KU-om za državne službe, a za zaposlene u javnim službama TKU-om
za javne službe. Svaki od ovih kolektivnih ugovora tumači posebno tijelo i tumačenja su u pravilu
istovjetna, osim u vezi s obvezom umanjivanja mjesečne naknade za izostanak s posla više od dva
dana uzastopno.
Visina naknade troškova prijevoza ovisi o dobi zaposlenika, prijavljenom prebivalištu, udaljenosti s
koje dolazi na posao, mreži javnog prijevoza na toj relaciji, rasporedu radnog vremena zaposlenika,
cjenovnim tarifama javnih prijevoznika, oscilacijama u cijeni benzina i drugim elementima. Zbog
brojnih elemenata o kojima ovisi, određivanje prava na naknadu i visine naknade, često je složeno.