Naknada članovima izbornih tijela na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina

U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.
Porezni i računovodstveni aspekt EU programa mobilnosti – Erasmus+

Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka.
Dodatak I. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva još nije proširen na sve poslodavce u djelatnosti

Stranke Kolektivnog ugovora ugostiteljstva su 26. travnja 2023. godine sklopile Dodatak I. o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva sklopljenog 11. travnja 2022. godine (Nar. nov., br. 55/23.). Dodatak I. je stupio na snagu i primjenjuje se od dana potpisa, ali sve do stupanja na snagu Odluke o njegovoj proširenoj primjeni obvezuje samo poslodavce koji […]
Iskazivanje podataka o doprinosima za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u obrascu GOD-DOP

Obrazac GOD-DOP propisan je Pravilnikom o doprinosima i obvezan je prilog zahtjevu za provođenje
godišnjeg obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti koji osiguranik
može zatražiti od Porezne uprave. Prema Uputi MF Središnjeg ureda PU, pri popunjavanju Obrasca
GOD-DOP za 2022. godinu potrebno je plaće i ostale primitke uz plaću isplaćene u 2023. godini u
valuti euro, a odnose se na razdoblje osiguranja u 2022. godini i pripadajuće doprinose za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, iskazati u kunama.
Osiguranik za kojega je po svim osnovama za određenu kalendarsku godinu plaćen doprinos za
mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u iznosu koji prelazi svotu obračunanu na najvišu
godišnju osnovicu, može od Porezne uprave zatražiti povrat preplaćenog doprinosa. Osoba osigurana
u prvom mirovinskom stupu za koju je po svim osnovama za 2022. godinu uplaćeno više od 137.332,80
kn doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti odnosno osoba osigurana u drugom
mirovinskom stupu za koju je u prvi stup uplaćeno više od 102.999,60 kn doprinosa, ima interesa
podnijeti takav zahtjev. Iznosi doprinosa koji su plaćeni u 2023. godini u eurima, a odnose se na
razdoblje provedeno u osiguranju 2022. i u ranijim godinama, za tu se svrhu preračunavaju u kune po
propisanom konverzijskom tečaju.
Zapošljavanje prema izmijenjenom Zakonu o radu, plaća i ostali primici sezonskih radnika

Sezonsko zapošljavanje radnika uređuju dva zakona: Zakon o radu i Zakon o tržištu rada. Zakon o
radu omogućava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla u
sezoni i sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove, na određeno ili na neodređeno vrijeme.
Zakon o tržištu uređuje uvjete i postupak sklapanja ugovora za obavljanje privremenih i povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi i ribarstvu.
U članku se obrađuje sezonsko zapošljavanje radnika prema Zakonu o radu, pravo na plaću, naknadu
plaće i ostale primitke te uvjeti i način ostvarivanja prava u sustavima socijalnih osiguranja. U
sljedećem broju časopisa obradit će se zapošljavanje radnika na privremenim i povremenim poslovima
u poljoprivredi, prema Zakonu o tržištu rada.
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju do
devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja koja
su Zakonom o radu propisana za ugovore radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor
za stalne sezonske poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo
mirovinsko osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor
o radu za stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom
sporazumjeti o njegovom statusu u razdoblju dok nema potrebe za radom.
U razdoblju trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme radnik ima pravo na plaću, naknadu plaće,
naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao drugi radnici zaposleni kod
odnosnog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno, ima sva novčana prava iz radnog odnosa,
osim za razdoblje između dviju sezona kada ne postoji potreba za njegovim radom.
Povoljnije pravo na dnevnice za zaposlene u školstvu i socijalnoj skrbi

Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 62. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Iako je visina
dnevnice izjednačena s neoporezivom svotom dnevnice, uvjeti za ostvarivanje prava na dnevnicu u
javnim službama su povoljnije uređeni jer nije propisan uvjet udaljenosti od najmanje 30 km. Ako se
isplaćuje dnevnica za putovanje u drugo mjesto, a nije ispunjen uvjet udaljenosti od najmanje 30 km,
isplaćena svota dnevnice oporezuje se kao plaća.
Uz tu povoljnost, neki zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i
zaposlenici ustanova socijalne skrbi prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti pri isplati
dnevnica ostvaruju i dodatne pogodnosti. U svim slučajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za isplatu
neoporezive dnevnice, primitak ostvaren pod nazivom dnevnica oporezuje se kao plaća.
Plaća i ostali primici radnika prema izmijenjenom Zakonu o radu

Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare iz inozemstva ili u inozemstvu

Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.
Korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim i državnim službama

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.
Umirovljenicima se od 1. travnja 2023. godine ukida obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje

Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 33/23.) koji je na snazi od 1. travnja 2023. godine, ukinuta je obveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenicima kojima je mirovina određena u iznosu većem od prosječne neto plaće ostvarene u pravnim osobama u Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine. Umirovljenici s mirovinom većom od […]