Od 1. travnja 2023. godine bolovanje na teret HZZO-a za osiguranike starije od 65 godina
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 33/23.) koji je na snazi od 1. travnja 2023. godine uvedena je novina koja se odnosi na pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a za osiguranike starije od 65 godina. Od 1. travnja 2023. ta se granica pomiče na 70 godina […]
Obveza poreza i doprinosa za domaću radinost i sporedno zanimanje
Obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja uređeno je Zakonom o obrtu, a odobrenje na
zahtjev fizičke osobe izdaje županijski ured za gospodarstvo odnosno ured za gospodarstvo grada
Zagreba. U okviru registrirane domaće radinosti i sporednog zanimanja mogu se obavljati sve
djelatnosti koje se mogu obavljati preko registriranog obrta, uz uvjet da primici od djelatnosti nisu
veći od deset prosječnih plaća u Hrvatskoj prema podacima za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne
godine. U 2023. godini, primici ne smiju iznositi više od 13.671,80 eura.
Fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja je
obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i može izabrati paušalno plaćanje poreza.
Obvezu doprinosa utvrđuje i plaća ovisno o tome je li po osnovi te djelatnosti prijavljena u matičnu
evidenciju osiguranika ili je obavlja kao drugu djelatnost.
Naknada troškova radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada
Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine proširene su odredbe
o uvjetima pod kojima radnik može poslove svog radnog mjesta obavljati u privatnom prostoru koji
nije prostor poslodavca. Pri tome Zakon o radu razlikuje rad na daljinu od rada na izdvojenom mjestu
rada. Rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada može biti ugovoren kao stalan, privremen
ili povremen. Ugovaranje obveze nadoknade troškova koji nastaju radniku je obvezno kod rada na
izdvojenom mjestu rada, ali samo ako je takav rad stalan ili u mjesecu traje više od sedam dana.
Kod ugovaranja rada na daljinu nije obvezno, ali je dozvoljeno ugovoriti obvezu naknade troškova
radniku.
Usporedno s tim novinama, na temelju izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak, uvedena
je neoporeziva novčana paušalna naknada radniku koji na temelju dogovora s poslodavcem radi na
izdvojenom mjestu rada. Poslodavac može radniku za svaki dan rada na izdvojenom mjestu rada
neoporezivo isplatiti paušalnu naknadu troškova u iznosu do 3,98 eura po danu, ali najviše do 66,37
eura mjesečno. Primitak se iskazuje u obrascu JOPPD koji poslodavac dostavlja Poreznoj upravi. Za
rad na daljinu nema mogućnosti isplate neoporezive naknade troškova radniku.
Obračun dodataka na minimalnu plaću za zaposlene u državnim i javnim službama
Minimalna mjesečna plaća radnika zaposlenog s punim radnim vremenom za 2023. godinu iznosi
700,00 eura bruto i primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2023. godine. U minimalnu plaću se
ne uključuju dodaci na koje radnik ima pravo za rad nedjeljom, za rad u dane blagdana i neradne
dane propisane posebnim zakonom, za noćni rad, za rad u otežanim uvjetima, niti uvećana plaća za
prekovremeni rad.
Od 1. siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog čl. 90. st. 5. Zakona o radu, dodaci koji se ne
uključuju u minimalnu plaću ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće. Svi ostali
dodaci na koje zaposlenik ostvaruje pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru o
radu, obračunavaju se na osnovicu kako je propisano aktom kojim je uređen određeni dodatak na plaću.
Oporezivanje tuzemnih mirovina i godišnji obračun poreza na dohodak
Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.
Izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. godine
Na početku 2023. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i dvije uzastopne
izmjene Pravilnika o porezu na dohodak u kojima su svi porezni instituti propisani tim propisima,
određeni u eurima. Osim usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, povećan je iznos primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova obitelji koji nisu
zapreka korištenju prava na uvećanje osobnog odbitka poreznom obvezniku kojemu su te osobe
uzdržavani članovi obitelji. Ova se novina primjenjuje i u godišnjem obračunu poreza na dohodak za
2022. godinu. Porezna tarifa je u 2023. godini propisana u eurima. Izjednačena je isplata na žiro i na
tekući račun pa se dohoci za koje je do 2022. bila propisana obveza isplate na žiroračun, od 1. siječnja
2023. mogu isplaćivati na tekući račun.
U izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o porezu na dohodak svi su neoporezivi primici propisani
u eurima, za većinu primitaka u nepromijenjenom iznosu i uvjetima neoporezive isplate. Promjene
su samo u dinamici isplate primitaka za podmirivanje troškova prehrane radnika, povećane su
neoporezive zarade učenika i studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika i uveden je novi
neoporezivi primitak namijenjen podmirivanju troškova radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Nastavno donosimo prikaz najvažnijih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2023.
godine.
Sustav plaća, naknada i ostalih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama na početku 2023. godine
Prema dodacima kolektivnim ugovorima javnog sektora koji se primjenjuju od 1. listopada 2022.
godine, osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika
zaposlenih u ustanovama javnih službi od 1. siječnja 2023. godine iznosi 884,39 eura, a od 1. travnja
2023. godine 902,08 eura mjesečno bruto. Od te se osnovice određuje i visina otpremnine za odlazak
u mirovinu. Na visinu plaća određenih zaposlenika utječu novine uvedene izmjenama Zakona o radu,
u vezi s dodatkom na plaću za rad nedjeljom i osnovicom za obračun dodataka koji se ne uključuju u
minimalnu plaću.
Osnovice za određivanje plaća državnih dužnosnika i plaća sudaca i drugih nositelja pravosudnih
dužnosti nisu izmijenjene u 2023. godini. Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice
od 516,29 eura mjesečno bruto, a plaće sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti prema osnovici
u iznosu 625,20 eura mjesečno bruto.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2023. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u 2022. godini, na rok od četiri godine. U javnim
službama se i nadalje, sve do sklapanja novih, primjenjuju granski kolektivni ugovori iz prethodnog
četverogodišnjeg ciklusa. Visina određenih materijalnih prava određuje se prema proračunskoj
osnovici koja u 2023. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice koja za prava
ostvarena u 2023. godini iznosi 238,90 eura.
Primici po osnovi drugog dohotka mogu se isplaćivati na tekući račun
Na temelju izmijenjenog čl. 86. Zakona o porezu na dohodak (izmjene su objavljene u Nar. nov., br. 151/22.), isplatiteljima drugog dohotka je od 1. siječnja 2023. dozvoljeno primitke od drugog dohotka, autorskih honorara i honorara za isporučena umjetnička djela uplaćivati na tekući račun stjecatelja dohotka. Više nema obveze da se navedeni primici isplaćuju na žiroračun […]
Isplata autorskih naknada i drugog dohotka u 2023. godini
U 2023. godini se primici od autorskih naknada i drugog dohotka rezidentima obračunavaju i isplaćuju
u eurima. To se odnosi na ugovore sklopljene od 1. siječnja 2023., ali i na ugovore sklopljene do
31. prosinca 2022. po kojima se plaćanja obavljaju od 1. siječnja 2023. godine. Nema promjena u
visini obveznih javnih davanja koja se obračunavaju i plaćaju pri isplati drugog dohotka i autorskih
naknada. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a
doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %. Na drugi dohodak ostvaren izravno
iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje. Porez na
dohodak po odbitku plaća se po stopi 20 %.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti
na dan isplate ili sljedeći radni dan. U 2023. godini se podaci dostavljaju na obrascu JOPPD koji
je usklađen s promjenom državne valute i objavljen kao prilog izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak.
Visina minimalne plaće za 2023. i obračun dodataka
Minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH za 2023. iznosi 700,00 eura bruto, a minimalne
plaće u djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva određene su granskim kolektivnim ugovorima čija
je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima. U iznos minimalne plaće nisu uključeni
dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad. Od 1.
siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog Zakona o radu, ti se dodaci obračunavaju na osnovicu
koja ne može biti niža od minimalne plaće.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.