Mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon prestanka obveznog osiguranja
Osoba kojoj je po bilo kojoj osnovi prestao status obveznog mirovinskog osiguranika može prijavom
na produženo mirovinsko osiguranje ostvariti mirovinski staž prema čl. 22. Zakona o mirovinskom
osiguranju. Rok za dobrovoljnu prijavu na produženo osiguranje je 12 mjeseci od isteka obveznog
osiguranja. Osiguranik dobrovoljnog produženog mirovinskog osiguranja sam plaća doprinose po
rješenju Porezne uprave, na najnižu mjesečnu osnovicu. Doprinosi dospijevaju do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi i osobe koje mogu prijavom
nadležnoj službi HZZO-a ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi, bez obveze plaćanja doprinosa. Rok za prijavu je 30 dana od prestanka obveznog
osiguranja odnosno 30 dana od prestanka okolnosti temeljem koje mogu koristiti ovo pravo. Za osobe
koje su zdravstveno osigurane po osnovi prijave HZZO-u podnesene u roku 30 dana, a ne vode se u
evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, propisana je obveza osobnog pristupa
nadležnoj službi HZZO-a, jednom u tri mjeseca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, koje su na snazi od 1. kolovoza 2025. godine, uvedene su iznimke od obveze osobnog
pristupa službi HZZO-a.
Fiskalizacija 2.0 i obveze stjecatelja drugog dohotka koji su u sustavu PDV-a
Fizičke osobe koje prema čl. 39. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju primitke od drugog dohotka,
autorskih naknada i naknada za isporučena umjetnička djela i upisane su u registar obveznika PDV-a,
obvezne su prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za svoje isporuke izdati račun u
formi eRačuna i fiskalizirati ga u Sustavu za fiskalizaciju. Također, obvezni su za obavljene nabavke
primljene od drugih obveznika izdavanja eRačuna, zaprimiti eRačun. Obveza izdavanja i fiskaliziranja
eRačuna odnosi se na isporuke u tuzemnom prometu obavljene poslovnim subjektima koji su prema
Zakonu o fiskalizaciji obveznici zaprimanja fiskaliziranih eRačuna.
U pogledu sadržaja eRačuna, pribavljanja digitalnog certifikata, upisa identifikatora poreznog
obveznika u Adresar metapodatkovnih servisa, provođenja postupka fiskalizacije i izvještavanja
Porezne uprave, na fizičke osobe stjecatelje drugog dohotka koji su obveznici PDV-a odnose se sve
odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se uređuju transakcije između poslovnih subjekata.
Uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna i obveza fiskalizacije tih računa u Sustavu za
fiskalizaciju ne mijenja obveze isplatitelja drugog dohotka koje se odnose na obračun i plaćanje
doprinosa iz primitka, doprinosa na primitak, poreza na dohodak po odbitku i izvještavanje Porezne
uprave na obrascu JOPPD o drugom dohotku isplaćenom fizičkoj osobi.
Socijalno osiguranje obrtnika koji obrt obavlja uz radni odnos ili uz mirovinu
Do 31. prosinca 2025. godine nije dozvoljeno obavljanje obrta uz primanje mirovine. Od 1. siječnja
2026. godine prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, obrtnik će nakon navršenih 65 godina
moći nastaviti obavljanje obrta i primati mirovinu u umanjenom iznosu.
Zaposlena osoba može uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost obrta. Obavljanje domaće
radinosti i sporednog zanimanja dozvoljeno je uz radni odnos ili uz mirovinu, neovisno o dobi fizičke
osobe. Ove mogućnosti su dozvoljene i od 1. siječnja 2026. godine, u tom dijelu nema promjena.
Prema propisima o obveznim doprinosima, obavljanje obrtničke djelatnosti, domaće radinosti ili
sporednog zanimanja uz istovremeni radni odnos kod poslodavca, bilo radni odnos s punim ili s
nepunim radnim vremenom, smatra se drugom djelatnosti. Za drugu djelatnost se obveza doprinosa
utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim stopama.
Obavljanjem obrta uz mirovinu, što će biti moguće od 1. siječnja 2026. godine, obrtnik će imati status
obvezno osigurane osobe po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, uz mjesečnu obvezu plaćanja
doprinosa prema propisanim mjesečnim osnovicama i po redovnim stopama doprinosa.
Novi najviši iznosi naknade za bolovanje na teret HZZO-a
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br.
105/25.), od 1. kolovoza 2025. povećava se najviši iznos naknade plaće za bolovanje na teret nositelja
obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO) i iznosi 995,45 eura mjesečno. Novi limit naknade na teret
HZZO-a počinje se primjenjivati od naknade plaće za kolovoz 2025., koja se u pravilu isplaćuje u
rujnu. Povećani limit najvišeg iznosa naknade na teret HZZO-a odnosi se na osiguranike zatečene na
bolovanju i na nove osigurane slučajeve.
Od 1. kolovoza 2025. godine mijenja se visina naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog njege
djeteta do 7 godina starosti. Naknada se određuje u visini 100 % satne osnovice plaće isplaćene u
prethodnih šest mjeseci, ali najviše 995,45 eura mjesečno.
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret HZZO-a treba paziti na propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog
osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade
i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju, u članku pokazujemo primjere
obračuna naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac
radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži refundaciju od HZZO-a.
Primici učenika srednjih škola koji povremeno rade preko ovlaštenih posrednika
Izmjenama Zakona o tržištu rada koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine propisani su uvjeti
pod kojima srednjoškolske ustanove mogu obavljati posredovanje u zapošljavanju redovitih učenika
srednjih škola i način utvrđivanja minimalne zarade učenika po satu rada. Za rad u 2025. godini
najniža neto satnica učenika srednje škole koji radi preko posrednika iznosi 6,06 eura. Učenik koji
radi nedjeljom, blagdanom i neradnim danom prema posebnim propisima, ima pravo na povećanje
satnice za 50 %.
Redoviti učenici srednjih škola mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika. Njihovo radno
angažiranje više je u svrhu stjecanja radnih navika i praktičnih iskustava, a manje ih se angažira
umjesto zapošljavanja radnika u radni odnos. Međutim, u ljetnim mjesecima se zbog nedostatka
radnika na hrvatskom tržištu rada sve više koristi rad učenika srednjih škola.
Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga
Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.
Naknada za osobne potrebe korisnika domova za stare i nemoćne osobe
Naknadu za osobne potrebe koju domovi za stare i nemoćne isplaćuju korisnicima kao socijalnu potporu („džeparac“), isplatitelji iskazuju u obrascu JOPPD tako da za oznaku podnositelja izvješća koriste šifru 15 (podatak na stranici A obrasca JOPPD), a za oznaku vrste primitka šifru 706 „Naknade pojedincima – umirovljenicima i starijim osobama“ (podatak pod 15.1. na stranici […]
Prijava radnika stranca u matičnu evidenciju HZMO-a
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25). koji je na snazi od 1. srpnja 2025. godine, izjednačena je osnova osiguranja za radnike koji nisu hrvatski državljani s hrvatskim državljanima. Pri prijavi radnika stranca u matičnu evidenciju HZMO-a više se u obrascu eM-1P ne navodi kao posebna oznaka radnik stranac, već se za […]
Plaća i ostali primici sezonskih radnika zaposlenih na određeno ili neodređeno vrijeme
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju
do devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja
propisana za ugovore o radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor za stalne sezonske
poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo mirovinsko
osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor o radu za
stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom sporazumjeti
o njegovom statusu u razdoblju između dviju sezona dok nema potrebe za radom.
Radnik zaposlen na određeno vrijeme ima za razdoblje trajanja radnog odnosa pravo na plaću,
naknadu plaće, naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao ostali radnici
zaposleni kod istog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno vrijeme ima sva novčana prava iz
radnog odnosa, osim za razdoblje između dviju sezona kada nema pravo na plaću.
Naknada lokalnih dužnosnika nakon prestanka mandata
Lokalni dužnosnici kojima je nakon izbora provedenih u svibnju 2025. godine istekao mandat i nisu
izabrani na drugu dužnost, imaju pravo na novčanu naknadu i staž osiguranja u trajanju do šest
mjeseci od dana isteka mandata. Naknada se određuje u visini plaće koju je dužnosnik ostvario u šest
mjeseci prije prestanka obnašanja dužnosti. Pravo na naknadu imaju i dužnosnici koji ispunjavaju
uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu. Ako se bivši lokalni dužnosnik tijekom toga razdoblja
zaposli, započne profesionalno obavljati drugu dužnost ili ostvari pravo na mirovinu, prestaje mu
pravo na naknadu.