Plaće, naknade i ostali primici općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika
Izabrani općinski načelnici, gradonačelnici i župani i njihovi zamjenici imaju pravo izabrati obavljanje
te dužnosti u profesionalnom statusu ili volonterski. Tijekom trajanja mandata, odluku mogu
promijeniti, o čemu su dužni pisanim putem obavijesti predstavničko tijelo lokalne jedinice.
Visinu plaće lokalnih dužnosnika koji tu dužnost obavljaju profesionalno i iznos naknade na koju
imaju pravo dužnosnici koji izabranu funkciju obavljaju volonterski, određuje predstavničko tijelo
lokalne jedinice vodeći računa o ograničenjima propisanim Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju na snazi od 1. srpnja 2025.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov. br. 96/25.) stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine, osim nekih odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. Novouvedena mogućnost zapošljavanja umirovljenika s punim radnim vremenom uz polovinu mirovine i nastavak obrtničke djelatnosti nakon 65 godina uz polovinu mirovine, primjenjivati će se od 1. siječnja 2026. […]
Stjecanje prava i korištenje plaćenog godišnjeg odmora za 2025. godinu
Pravo na plaćeni godišnji odmor je pravo koje radnik ostvaruje za svaku kalendarsku godinu. Većina
radnika ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, a radnici kojima radni odnos prestaje u toku godine
i radnici koji su u kalendarskoj godini kod poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio
jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Odluku o razdoblju
korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to moguće i
potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj želji, uz
obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca. U nekim kolektivnim ugovorima pravo na
korištenje godišnjeg odmora po želji radnika, uređeno je povoljnije.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.
Novi iznosi minimalnih plaća u trgovini primjenjuju se od 1. lipnja 2025.
Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (od 25. rujna 2024. godine) – prve izmjene i dopune objavljena je u Nar. nov., br. 79/25. i stupa na snagu 1. lipnja 2025. godine. Svi poslodavci u djelatnosti trgovine obvezni su počevši od plaće za lipanj 2025. godine radnicima […]
Obveza doprinosa u obrascu JOPPD za razdoblja za koja radnik nema pravo na plaću
Podaci koje poslodavac za radnika osiguranog po osnovi radnog odnosa iskazuje u obrascu JOPPD prate
status u osiguranju radnika, od datuma prijave do datuma odjave u matičnoj evidenciji osiguranika
koju za sve osigurane osobe vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Cijelo razdoblje provedeno
u osiguranju se, ovisno o statusu radnika, prati u obrascu JOPPD kako bi Porezna uprava kontrolirala
osnovicu i obračunane doprinose za razdoblja za koja je propisana obveza doprinosa, za razdoblja u
kojima poslodavcu miruje obveza doprinosa i za razdoblja za koja nema obveze plaćanja doprinosa.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD za razdoblja
kad radnik nema pravo na plaću niti pravo na naknadu plaće, s naglaskom na razlikovanje slučajeva
za koje se na stranici B za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa koristi šifra 0045 i plaćaju
doprinosi na najnižu osnovicu i slučajeve kada se koristi šifra 0046 bez obveze doprinosa.
Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na lokalnim izborima 2025. godine
Odlukama Vlade RH određena je visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima
izbornih povjerenstava i visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih
odbora za rad na provođenju lokalnih izbora 2025. godine.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju lokalnih izbora
smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa i poreza na dohodak. Isplaćene
naknade se iskazuju u obrascu JOPPD, a neto svota primitka obvezno doznačuje na bankovni račun
stjecatelja.
Mirovinski doprinosi za staž s povećanim trajanjem
Za radnike zaposlene na radnim mjestima i u zanimanjima propisanim Zakonom o stažu osiguranja
s povećanim trajanjem, poslodavci su obvezni plaćati dodatne mirovinske doprinose. Dodatni
mirovinski doprinosi se obračunavaju kao doprinosi na mjesečnu plaću. Ostali primici koji se isplaćuju
radnicima i koji predstavljaju samostalnu osnovicu za obračun doprinosa, ne podliježu obvezi
dodatnih doprinosa. Stope dodatnih doprinosa ovise o stupnju povećanja mirovinskog staža i o tome
je li osoba osigurana u sustavu mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Podaci
o obračunanim i plaćenim dodatnim doprinosima dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu JOPPD.
Osim radnika zaposlenih na radnim mjestima i u zanimanjima određenim Zakonom o stažu osiguranja s
povećanim trajanjem, pravo na mirovinski staž s povećanim trajanjem ostvaruju osobe s invaliditetom
kojima je to pravo utvrđeno rješenjem Zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodatne doprinose za njih
ne plaća poslodavac kod kojega su zaposleni, nego HZMO na teret državnog proračuna i to samo
doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.
Različito od zaposlenih radnika koji pravo na staž s povećanim trajanjem ostvaruju samo ako su
zaposleni s punim radnim vremenom, osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na razmjerno uvećanje
staža i ako su zaposlene s nepunim radnim vremenom.
Pravila i primjeri ispravljanja, dopune i brisanja podataka na obrascu INO-DOH
Isplatitelji dohodaka koji pri isplati dohotka nerezidentima zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom njihove porezne rezidentnosti nisu
ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti koji su u 2024. godini ostvarivali
dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost odgode plaćanja predujma poreza
na dohodak u Hrvatskoj, trebali su do kraja siječnja 2025. godine Poreznoj upravi dostaviti obrazac
INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno ostvarenim dohocima u 2024. godini. Ovu obvezu imaju
i rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka iz inozemstva ili u inozemstvu koji žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH, nakon što je Porezna uprava preuzela i obradila
podatke na obrascu dostavljenom za određenu poreznu godinu, naknadno utvrdi neku okolnost koja
utječe na sadržaj iskazanih podataka, dužan je dostaviti ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako
se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu trebalo iskazati podatke o još nekom
stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik ispostavljanja dužan je dostaviti dopunu obrasca INODOH.
Pravo zaposlenih u državnoj i javnim službama na naknadu plaće ili plaću za dane blagdana
U dane državnih blagdana i neradnih dana propisanih posebnim zakonom, zaposlenici ne rade, s
pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće ako bi toga
dana prema rasporedu rada trebao raditi, a zbog blagdana ne radi.
Zaposlenici određenih državnih tijela i ustanova javnih službi zbog potrebe posla rade i u dane
blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom. Ako zaposlenik radi na dan blagdana,
ima pravo na povećanu plaću. Iznos povećanja plaće za zaposlene u državnoj službi određen je
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a za zaposlene u ustanovama javnih
službi Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama. U državnim i javnim
službama se za zaposlene koji rade na dan blagdana koji pada u nedjelju ili subotu, kumuliraju
dodaci za rad blagdanom i dodaci za rad nedjeljom odnosno subotom, zajedno s drugim možebitnim
dodacima za različite oblike organizacije rada.