Rad uz mirovinu i novine od 1. siječnja 2026.
U posljednjih nekoliko godina promjene na tržištu rada značajno su utjecale na proširenje mogućnosti
rada umirovljenika uz istovremenu isplatu mirovine. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je
stupio na snagu 1. srpnja 2025., uz zadržavanje prethodno proširenih mogućnosti rada uz mirovinu,
donosi i izmjene u zakonskoj regulativi rada umirovljenika, koje se obrađuju ovim člankom.
Zašto su još lani stagnirala ulaganja i što nam donosi regulativa Stup II?
Članak analizira stagnaciju privatnih ulaganja u 2024. pripisujući problem visokim troškovima rada i
energije, kao i zastarjelom Zakonu o poticanju ulaganja (ZoPU). Ključni fokus je na učinku minimalnog
globalnog poreza na dobit (Stup II), koji prijeti poništiti svrhu postojećih hrvatskih poreznih olakšica
jer one nisu klasificirane kao kvalificirani povrativi porezni krediti. Autor predlaže hitnu reformu
ZoPU-a po uzoru na prakse drugih zemalja EU, poput Poljske, Mađarske, Belgije i Irske, kako bi se
poticaji preoblikovali u oblike koji su usklađeni s regulativom Stupa II.
Faktoring kao financijski instrument i njegovo evidentiranje u računovodstvu
Faktoring predstavlja oblik financiranja koji obuhvaća pravni i financijski odnos, a odnosi se na otkup
predmeta faktoringa od strane faktoring društva (pružatelja usluge faktoringa). Proces se provodi na
temelju ugovora o faktoringu, pri čemu se predmeti faktoringa otkupljuju s pravom ili bez prava na
regres. Budući da je područje faktoringa vrlo opsežno, autor će u nastavku rada definirati sam proces
faktoringa, prikazati njegove glavne vrste te pojasniti računovodstveni tretman pojedinih oblika
faktoringa u skladu s važećim računovodstvenim standardima. Osim toga, bit će analiziran i utjecaj
računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring društva.
Planiranje i evidencija prihoda i rashoda EU projekata kod proračunskih korisnika državnog proračuna
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila je sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od oko
14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su nam
ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizma. EU sredstva postala
su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i njihovih
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLP(R)S, što uvelike utječe
na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i unaprjeđenje kvalitete života građana.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Izrada i donošenje financijskog plana neprofitnih organizacija za godinu
Neprofitne organizacije koje su sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te
izradi i izvršavanju financijskih planova obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva dužne su za 2026.
godinu izraditi i donijeti financijski plan. U članku se pojašnjava način izrade financijskog plana te
se ukazuje na ključne elemente kojima treba posvetiti posebnu pozornost prilikom njegove izrade i
donošenja.
Mogućnosti poništenja/izmjene odluke nakon njene dostave prije izvršnosti
Mogućnosti naručitelja da intervenira u odluku o odabiru/odluku o poništenju nakon njenog donošenja
i dostave vrlo su ograničene. Zakon o javnoj nabavi vrlo je štur po tom pitanju dok praksa pokazuje da
postoji niz nejasnoća i dvojbi u kojoj mjeri i je li uopće moguće izmijeniti jednom dostavljenu odluku
sudionicima postupka. Autorica u članku nastoji dati odgovore na navedena pitanja uz prikaz prakse
Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske.
Narodne novine rujan 2025
Ništetnost i pobojnost ugovora
Temeljno obilježje ugovornih odnosa je dispozitivnost stranaka da dobrovoljno i samostalno uređuju i
utvrđuju sadržaj međusobnih pravnih odnosa. Međutim, ugovorne strane prilikom sklapanja ugovora
nisu bez ograničenja. Tako prema čl. 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. – 155/23.),
ugovorne strane u pravnom prometu slobodno uređuju obvezne odnose, ali ne mogu ih uređivati
suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. Upravo će ti kriteriji biti
mjerodavni kad se govori o nevaljanim ugovorima. Zakon o obveznim odnosima predviđa dvije vrste
nevaljanosti ugovora odnosno ništetnost i pobojnost ugovora.
Ništetnost i pobojnost ugovora, kao i njihovi učinci, propisani su u odredbama čl. 322. do čl. 335.
Zakona o obveznim odnosima. Navedene odredbe imaju važnu funkciju u zaštiti ravnopravnosti
sudionika u pravnom prometu, osiguranju načela savjesnosti i poštenja, provedbi zabrane zlouporabe
prava, kao i zaštiti načela jednake vrijednosti činidaba.
Odbitak pretporeza – sudska praksa
U okolnostima kada postoji dvojba o primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ1 Sud Europske
unije2 je nadležan za njihovo tumačenje. U svojoj bogatoj sudskoj praksi na području poreza na
dodanu vrijednost se, među ostalim, bavio slučajevima vezanim uz pravo na odbitak pretporeza. U
ovom članku autorica daje pregled dijela navedene sudske prakse Suda EU-a.