EU potpore za inovacije procesa u S3 područjima
„Inovacije procesa u S3 područjima“ naziv je poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Europske
unije (EU-a) koji se za prijave otvara 1. rujna ove godine i traje do iskorištenosti financijskih sredstava
alociranih za njega, ukupno 17.188.524,40 eura odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz svih sektora prerađivačke industrije
koji putem njega mogu ostvariti pravo na potporu u iznosu od 150.000,00 do 450.000,00 eura, za
provođenje projekata koji su u skladu s uvjetima poziva. Potpore poduzećima namijenjene su prije
svega provođenju aktivnosti inovacija procesa i organizacije poslovanja, posebno usmjerenih na
digitalizaciju ili zelenu tranziciju, u svrhu komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga koji se
mogu svrstati u jedno ili više S3 tematskih prioritetnih područja. Pri tome se S3 odnosi na Strategiju
pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje do 2029. godine. Poziv se financira iz
Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a).
Digitalna transformacija riznice – alati i tehnologije za suvremeno upravljanje likvidnošću
Novi alati i tehnologije mijenjaju ulogu korporativne riznice iz operativne funkcije usmjerene na
obradu podataka u poslovnu funkciju koja aktivno sudjeluje u upravljanju likvidnošću, financijskim
rizicima i poslovnom odlučivanju. Kroz primjere primjene sustava za upravljanje riznicom, umjetne
inteligencije, napredne analitike i drugih digitalnih rješenja u članku se prikazuje na koji način
automatizacija povećava učinkovitost, transparentnost i kvalitetu financijskih informacija. Naglašava
se da ključna vrijednost digitalne transformacije nije zamjena financijskih stručnjaka, već oslobađanje
njihovog vremena za aktivnosti veće dodane vrijednosti. Uspješna digitalizacija pritom ne ovisi samo
o tehnologiji, nego i o kvaliteti podataka, standardiziranim procesima, odgovarajućim kontrolama i
razvoju digitalnih kompetencija zaposlenika.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Kada veća dobit nije prekomjerna dobit?
Autor u članku analizira predloženi porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu u kontekstu
usporavanja investicija poduzeća. Upozorava da rast dobiti ne mora biti posljedica viših cijena ili
tržišne moći, nego može proizlaziti iz ulaganja, inovacija, oporavka poslovanja te jednokratnih i
računovodstvenih učinaka pa usporedba profitnih marži sama po sebi ne otkriva zašto je dobit
porasla. Autor predlaže izuzeća i korekcije porezne osnovice kojima bi se stvarna izvanredna dobit
razdvojila od povrata na ranija ulaganja.
Prikaz zahtjeva Međunarodnog revizijskog standarda 570 (izmijenjen 2024.), Vremenskane ograničenost poslovanja
Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja (engl.
going concern). U odnosu na raniju verziju, Međunarodni revizijski standard 570 (izmijenjen 2024.),
Vremenska neograničenost poslovanja, donosi opsežnije zahtjeve za pravodobno prepoznavanje
događaja i uvjeta koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost subjekta da nastavi vremenski
neograničeno poslovati.
Poslovno planiranje u trgovini: metodologija izrade plana za 2027. godinu
Poduzeća sastavljaju poslovne planove kako bi uskladila poslovne aktivnosti unutar poduzeća i kako
bi izvršenjem tih planova ostvarila postavljene ciljeve. Glavni poslovni plan, koji najčešće obuhvaća
razdoblje do godine dana, povezan je s dugoročnim planom koji se temelji na strateškim ciljevima
poduzeća. Sastavljanje glavnog poslovnog plana oslanja se na niz procjena iz različitih funkcija
poduzeća. Prilikom sastavljanja glavnog poslovnog plana, ključna je procjena prodaje, s obzirom na
to da se na temelju planirane prodaje izvode svi ostali planovi. U ovom članku objašnjeni su uloga i
važnost sastavljanja poslovnog plana te je prikazana metodologija sastavljanja glavnog poslovnog
plana za razdoblje od godine dana za poduzeće koje se bavi trgovinom.
Obračunska plaćanja i njihov računovodstveni tretman
Uobičajen način plaćanja koji poduzetnici koriste kako bi naplatili dospjela potraživanja i upravljali
likvidnošću su obračunska plaćanja. Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih
potraživanja. U poslovnoj praksi obračunska plaćanja čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i
asignacija.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja obračunskih plaćanja te navodi situacije
u kojima isti nisu dopušteni.
Osvrt na izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala slijedom usvajanja Omnibus I paketa
Tijekom prve polovine ove godine Hrvatski sabor usvojio je dva zakona, a ranije 2025. godine i još dva,
slijedom čega je u hrvatsko zakonodavstvo u najvećoj mjeri prenesen Omnibus I paket. Ovaj paket
donio je opsežne izmjene europskog okvira izvještavanja o održivosti usmjerene na pojednostavljenje
regulatornih zahtjeva, smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti europskog
gospodarstva. Vezano za hrvatski zakonodavni okvir kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona
o tržištu kapitala prvo su prenesene odredbe tzv. „Stop-the-clock” direktive te je omogućena odgoda
obveze izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika. Istodobno, tzv. „Content“ direktiva
donijela je značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja podizanjem pragova na više od 1.000
zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Te izmjene regulatornog okvira prenesene su u
hrvatsko zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala koje se
obrađuju u ovom tekstu.
Otvorena pitanja u izvješćivanju o razlici u plaćama po osnovi spola
Direktivom (EU) 2023/970 je propisano što se iskazuje u izvješću o razlici u plaćama i tko je obveznik
izvješćivanja, dok metoda pripreme podataka nije posebno propisana. Iz Direktive stoga ne proizlazi
jasan odgovor na neka od pitanja bez kojih poslodavac ne može pouzdano pripremiti podatke
za izvješće, a koja se odnose na način utvrđivanja prosječnog broja radnika za primjenu obveze
izvješćivanja, koji se sati uzimaju kao radni sati pri izračunu bruto satnice i sl. Ujedno nije jasno
propisano iskazuju li se materijalna prava u bruto ili u neto iznosu, budući da su aktima poslodavaca
materijalna prava redovito utvrđena u neto svoti. Jednako tako nije razjašnjeno računa li se prosjek
varijabilnog dijela plaće u odnosu na sve radnike u kategoriji ili samo u odnosu na radnike s ostvarenim
varijabilnim dijelom plaće.
U članku se na svako od tih pitanja daje obrazložen odgovor te se utvrđuje koje sastavnice plaće i koji
primici ulaze u podatke za izvješćivanje, a što se ne uključuje u izvješće. Iako se izmjenama Zakona o
radu predviđa rok za dostavu prvog izvješća tek 2028. godine, odgovori na navedena pitanja potrebni
su ranije, budući da dostavi izvješća prethodi referentna godina za koju se prikupljaju podaci.
Novine u obvezama proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija prema Zakonu o zaštiti potrošača
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije mogu se na tržištu pojaviti u ulozi trgovca i tada postoji
cijeli niz obveza prema Zakonu o zaštiti potrošača koje su obvezni izvršavati.
Kako je nedavno izmijenjen Zakon o zaštiti potrošača, autorica u tekstu navodi novine kojima valja
posvetiti pozornost.