Djelatnost trgovine s računovodstvenog i poreznog aspekta
Djelatnost trgovine može se obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao posredovanje u
prodaji robe. Zakonom o trgovini propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme,
mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere. Pojedini oblici trgovine imaju
određene posebnosti vezano za obračun PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda
i rashoda poslovanja te u utvrđivanju rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne
događaje specifične za djelatnost trgovine ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije
sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.
Financijske korekcije u postupcima nabave koje provode subjekti koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi
Financijska korekcija određuje se kao postotni iznos obustave isplate financijskih sredstava,
sufinanciranja, nakon što je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost, što ukazuje na okolnost da korisnik
taj iznos mora platiti vlastitim sredstvima. U smislu financijskih korekcija propisane su „jednostavna“
i „paušalna“ financijska korekcija. Jednostavna je jednaka visini nastale financijske posljedice za
ugovor o nabavi, ali kada ju je moguće količinski točno odrediti. Ako se financijska korekcija ne može
količinski točno odrediti, određuje se paušalna financijska korekcija u stopi korekcije (%). U članku se
detaljno pojašnjavaju razlozi nastanka financijskih korekcija za subjekte koji nisu obveznici primjene
Zakona o javnoj nabavi.
Etički izazovi i prilike za unaprjeđenje kvalitete rada vrhovnih revizijskih institucija u okruženju umjetne inteligencije
Vrhovne revizijske institucije imaju ključnu ulogu u osiguravanju zakonitosti, transparentnosti i
učinkovitosti korištenja javnih resursa. Njihov rad temelji se na međunarodnim standardima
(INTOSAI), uključujući ISSAI 130 Etički kodeks, koji određuje temeljne vrijednosti i načela. Međutim,
okruženje u kojemu djeluju vrhovne revizijske institucije brzo se mijenja zbog razvoja i primjene
umjetne inteligencije u različitim područjima društva, što otvara nova pitanja i izazove.
Kako bi zadržale relevantnost i nastavile doprinositi demokratskom društvu, vrhovne revizijske
institucije moraju biti spremne raditi u okruženju i uz pomoć alata umjetne inteligencije. To
podrazumijeva razvoj pismenosti u vezi s umjetnom inteligencijom, razumijevanje etičkih i tehničkih
aspekata primjene umjetne inteligencije te stjecanje novih znanja i vještina koje osiguravaju
superiornost nad sustavima umjetne inteligencije. Revizori moraju razvijati kreativnost, kritičko
razmišljanje i revizijski skepticizam jer ljudska prosudba ostaje temelj revizijskih standarda.
Izgradnja kapaciteta zahtijeva ulaganja u znanje, metodologiju i tehnologiju kako bi vrhovne
revizijske institucije mogle provjeravati i ocjenjivati funkcioniranje sustava umjetne inteligencije u
praksi. Istodobno, revizija mora nalaziti načine kako poboljšati vlastite procese, koristeći umjetnu
inteligenciju za automatizaciju rutinskih zadataka i analizu velikih skupova podataka, uz očuvanje
profesionalne neovisnosti.
Nabava dobara iz druge države članice i obveza obračuna PDV-a na stjecanje dobara
Nabava dobara od dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice smatra se stjecanjem
dobara unutar Europske unije. Stjecanje dobara predmet je oporezivanja PDV-om i stjecatelj ima
obvezu obračuna PDV-a, što se uz određene uvjete odnosi i na proračunske korisnike i neprofitne
organizacije kao stjecatelje. Bez obzira je li određeni subjekt upisan u registar obveznika PDV-a ili se
smatra tzv. “malim poreznim obveznikom” može biti porezni obveznik kao stjecatelj dobara iz druge
države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija upisani u registar obveznika
PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to plaćaju naknadu, obveznici su obračuna
PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na vrijednost nabave, dok su stjecatelji koji nisu obveznici
PDV-a, obveznici obračuna PDV-a samo ako su prešli propisani prag stjecanja. Autorica u članku piše
o obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra
od dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice, iznoseći primjere kada postoji obveza
obračuna PDV-a i kada stjecanje nije predmet oporezivanja PDV-om.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Zadnji obračun PDV-a za 2025.godinu
Obveznici PDV-a, temeljem čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, u obračunu za zadnje razdoblje oporezivanja
kalendarske godine moraju napraviti godišnje usklađenje i možebitno ispravke obračuna tijekom
godine. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV) za prosinac odnosno tromjesečni
obveznici u prijavi za listopad – prosinac, što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave za 2025. godinu
treba dostaviti najkasnije do 20. siječnja 2026. godine. O godišnjem usklađivanju i ispravcima
obračunanog PDV-a tijekom godine autorica piše u nastavku članka.
Izmjene Zakona o PDV-u
S primjenom od 1. siječnja 2026. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o PDV-u. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje odredbi Zakona vezano za početak primjene
Zakona o fiskalizaciji i obvezi izdavanja računa u elektroničkom obliku te njihovoj fiskalizaciji. Nakon
stupanja na snagu Zakona očekuju se izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u čiji je prijedlog trenutno u
procesu javnog savjetovanja.
Obveza podnošenja izvješća oprovedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu
Povjerenica za informiranje je dana 19. prosinca 2025. donijela i objavila Odluku o obrascu i načinu
dostave podataka za Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu,
kojom poziva sva tijela javne vlasti da Povjereniku za informiranje dostave izvješće o provedbi Zakona
najkasnije do 31. siječnja 2026. godine. Tko su obveznici dostave izvješća te što sadrži izvješće i na
koji način se isto podnosi, pročitajte u teksta koji slijedi.
Revizija postupaka javne nabave građevinskih radova u projektima financiranim sredstvima EU
Revizija postupaka javne nabave građevinskih radova u projektima financiranim sredstvima Europske
unije ključna je za osiguranje zakonitog, transparentnog i učinkovitog korištenja javnih sredstava.
Obuhvaća cjelokupan postupak nabave, od planiranja i pripreme dokumentacije do izvršenja i
izmjena ugovora, uz primjenu pravila EU i nacionalnog zakonodavstva. S obzirom na složenost i visoku
vrijednost građevinskih ugovora, revizija ima važnu ulogu u sprječavanju nepravilnosti i financijskih
korekcija. Poseban naglasak stavlja se na poštivanje temeljnih načela javne nabave, sprječavanje
sukoba interesa te pravilno definiranje predmeta nabave i tehničkih specifikacija.
Obračun PDV-a za 2025. godinu kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Zakonom o PDV-u propisano je da porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje
razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku
godinu. Tako je obvezno na kraju godine uskladiti odbitak pretporeza prema konačnom postotku
prava na odbitak pretporeza ako je došlo do njegove promjene u odnosu na privremeni postotak
koji je korišten tijekom godine. U zadnjem obračunu treba ispraviti i pogreške ako su se iste dogodile
tijekom godine, a uočene su pri sastavljanju zadnjeg obračuna za kalendarsku godinu. Detaljnije o
obračunu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja u 2025. godini može se pročitati u časopisu
Računovodstvo i financije broj 1, a u ovom članku autorica obrađuje samo specifičnosti koje se mogu
javiti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.