Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

Predmet ovoga članka je sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova.
Europska Komisija u izvršenju proračuna Unije vrlo ozbiljno pristupa zaštiti financijskih interesa te je
poseban naglasak stavljen na provjeru sukoba interesa, prijevare, korupcije i dvostrukog financiranja.
Mogući ili navodni sukobi interesa mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. Sukob interesa u postupku
javne nabave koji se ne riješi na ispravan način ima utjecaj na pravilnost postupaka. On vodi do
povrede načela transparentnosti, jednakog postupanja i/ili nediskriminacije koja moraju biti
poštovana u javnom ugovoru, kako je propisano u članku 102. Financijske uredbe.

Dana 31. listopada 2024. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Uredbu o postupku, kriterijima
i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama (Nar. nov., br. 127/24.).
Predmetnom Uredbom uređuje se postupak, način ocjenjivanja rada i kriteriji ocjenjivanja koji su
opće primjenjivi na sva radna mjesta u javnim službama, s ciljem vrednovanja rada zaposlenika kroz
sustav plaće. Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u
javnim službama stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine i primjenjuje se na ocjenjivanje počevši od
1. siječnja 2025., za rad zaposlenika u 2025. godini.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu stupio je na snagu s početkom
2024. godine, ali se u u knjigovodstvenim evidencijama primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine.
U članku se pojašnjavaju promjene u knjigovodstvenom evidentiranju prema novom Pravilniku koje
treba uzeti u obzir prilikom prijenosa pročetnog stanja s 1. 1. 2024. godine odnosno evidentiranje
koje treba provesti s 2. 1. 2025. godine zbog usklađenja s novim odredbama.

Financijski sustav ima ključnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta zemlje pa je njegova stabilnost i
efikasnost od iznimnog značaja. Visok stupanj reguliranosti i velika potreba za upravljanjem rizicima
karakteristična je za sve sudionike financijskog sustava te ujedno i jedan od načina osiguranja njegove
efikasnosti i stabilnosti. Ustrojavanje interne revizije kao funkcije koja osigurava podršku organizaciji
u unaprjeđenju sustava upravljanja rizicima i sustava internih kontrola predviđeno je zakonima koji
uređuju poslovanje financijskih institucija.
Zakoni koji uređuju poslovanje kreditnih institucija i mirovinskih društava propisuju obvezu
ustrojavanja funkcije interne revizije dok zakoni koji uređuju poslovanje osiguravajućih društava i
društava za upravljanje investicijskim fondovima ostavljaju mogućnost da organizacija sama procijeni
je li razmjerno prirodi, opsegu i složenosti poslovanja potrebno ustrojiti funkciju interne revizije.
Cilj ovoga članka je istražiti koliko je društava za upravljanje investicijskim fondovima u Republici
Hrvatskoj ustrojilo funkciju interne revizije te koji su to kriteriji prema kojima se donosi odluka o
njezinom ustrojavanju. Svrha članka je opisati mehanizme unutarnjih kontrola, zadatke i odgovornosti
funkcije interne revizije u industriji investicijskih fondova. Podaci za provedbu istraživanja prikupljeni
su metodom anketnog upitnika, a rezultat istraživanja prikazan je u zadnjem poglavlju ovoga članka.

Poslovni plan predstavlja temeljni upravljački izvještaj svakog poduzetnika. Potrebu za izradom
poslovnog plana potvrdili su financijski stručnjaci i menadžeri na svim razinama odgovornosti u
poduzeću. Poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje do jedne godine, a sadrži kvantitativno
iskazane ciljeve poduzetnika u planskom razdoblju. Poslovni plan sastoji se od operativnog i financijskog
plana. U operativnom dijelu poslovnog plana sadržane su operativne odluke menadžmenta kojima
se usmjerava alokacija oskudnih resursa poduzeća. U financijskom dijelu poslovnog plana sadržane
su financijske odluke menadžmenta koje su usmjerene na financiranje nabavke tih resursa te na
investicijske odluke. Aktualno poslovno okruženje obilježavaju značajni poremećaji, što je dovelo do
gospodarske nestabilnosti i krize, a u takvim je uvjetima otežano raditi planove, čak i u kratkom
roku. Ujedno, od 1. siječnja 2025. godine pojedini poduzetnici obvezno će sastavljati izvještaje o
održivosti koji, između ostaloga, trebaju sadržavati informacije o planovima poduzetnika. U članku
autori ukazuju na specifičnosti izrade poslovnog plana u proizvodnji i trgovini te na aktualne izazove
u projekciji budućih aktivnosti u aktualnim gospodarskim uvjetima.

U praksi su česta pitanja treba li naknadno ulaganje u dugotrajnu imovinu priznati kao rashod
razdoblja ili povećanje vrijednosti te imovine. Kako bi pomogli u rješavanju takvih dvojbi u članku na
praktičnim primjerima prikazujemo primjenu računovodstvenih standarda u vezi naknadnih ulaganja
u dugotrajnu materijalnu imovinu.

Zajednica gospodarskih subjekata ili zajednica ponuditelja često je korištena forma nastupa
gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave te samim time se i javni i sektorski naručitelji
često susreću s navedenim institutom, kako kod pregleda i ocjene ponuda, tako i u izvršenju ugovora.
Zajednica gospodarskih subjekata, kao i svako partnerstvo, osim prednosti, nosi i određene rizike koji
u trenutku udruživanja i sastavljanja ponude te fokusa članova zajednice na dobivanje ugovora nisu
prepoznati i na jasan način razrađeni u sporazumu zajednice. U članku su istaknuti pojedini značajniji
slučajevi iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave glede problematike koja se
javlja vezano za navedeni institut.

Na izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana
primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Uz mogućnosti izmjene ugovora sukladno
odredbama samog ugovora, ugovorne strane obvezno moraju primjenjivati i odredbe ZJN 2016 o
izmjenama ugovora koje predstavljaju svojevrsna ograničenja u samoj provedbi izmjena ugovora.
U projektima sufinanciranim EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru nastalih izmjena
ugovora u razdoblju njegova trajanja. Sam postupak ex post provjere utvrđuje okolnosti na osnovu
kojih je naručitelj izmijenio prvobitni ugovor odnosno jesu li nastale izmjene u skladu s odredbama
dokumentacije o nabavi, sklopljenom ugovoru i odredbama ZJN 2016 te Direktive 2014/24/EU.
Prihvatljivost izmjene ugovora i možebitno novonastalog troška, osnova je pristupa ex post kontrole.

Teškoće u razvoju djeteta, koje su takve naravi da dijete nije u stanju izvoditi aktivnosti primjerene
svojoj dobi te je ovisno o pomoći druge osobe, osnova su za korištenje određenih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora. U daljnjem tekstu pobliže će se iznijeti karakteristike, uvjeti za
ostvarivanje prava, način korištenja i visina novčane naknade koja se prima tijekom dopusta ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju,
kao i kategorija potencijalnih korisnika, uz poseban osvrt na novi Pravilnik o načinu obračunavanja i
isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta
s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena (Nar. nov., br. 81/24.).

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.