Rizici prijevara povezani s prirodnim katastrofama

Racunovodstvo i financije studeni

Klimatski poremećaji, ljudske odluke o činjenju ili ne činjenju određenih aktivnosti i procesa (zaštite okoliša i drugih) u zadnjim desetljećima generirali su i ubrzali negativne promjene koje su sve ozbiljnija ugroza globalnog čovječanstva. Ako se na takvu ugrozu negativno uključi i suvremena digitalna tehnologija i njena zadnja uspješnica poput umjetne inteligencije, onda rizici eksponencijalno bujaju u svim segmentima ljudskog djelovanja. Kada se tih tehnologija dočepaju negativni karakteri za koje mislimo da nisu svojstveni ljudskoj populaciji sve pozitivno novih tehnologija pretvara se u alat kriminalaca i prevaranata. Kada to rade kriminalci nakon katastrofa otimanjem imovine unesrećenim ljudima, onda je to teška bolest dijela, ali na svu sreću, ne cijele civilizacije. Oblici prijevara povezanih s prirodnim katastrofama kontinuirano se javljaju u novim pojavnim oblicima za što prevarantima ide u prilog razvoj novih tehnologija. Međutim, iako je vrlo teško i zahtjevno, razvijaju se i novi alati, mjere i sustavi suzbijanja prijevara. Svakako, za fizičke i pravne osobe neophodne su stalne edukacije i obuke o novim metodama prevaranata, kao i mjerama za njihovo suzbijanje. Također, potrebno je kontinuirano razvijati sustave internih kontrola i veću međusobnu povezanost (unutar tvrtki ili u lokalnoj zajednici) za bolju razmjenu korisnih informacija o mjerama i postupcima suzbijanja prijevara.

Porezne olakšice za sanaciju posljedica požara na području Omiša

Racunovodstvo i financije studeni

Radi ublažavanja posljedica požara, koji je u kolovozu 2026. godine zahvatio područje Grada Omiša, propisane su posebne porezne olakšice. Riječ je o oslobođenjima od plaćanja poreza za nekretnine i plovila oštećene u požaru. Isto tako, za propisana razdoblja predujmovi poreza na dohodak i poreza na dobit te obveze paušalnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju se u iznosu od 0,00 eura. Posebno je uređen porezni tretman donacija za otklanjanje posljedica požara, uključujući oslobođenje od PDV-a za isporuke dobara i usluga bez naknade. U članku se objašnjavaju uvjeti za korištenje navedenih olakšica.

EU potpore za internacionalizaciju poslovanja MSP-ova putem organizacija za poslovnu podršku

Racunovodstvo i financije studeni

„Internacionalizacija poslovanja MSP-ova putem organizacija za poslovnu podršku“ naziv je otvorenog natječaja na kojega se mogu prijaviti poduzetničke, gospodarske i obrtničke organizacije te udruge poduzetnika, interesne i druge organizacije koje promiču interese mikro, malih i srednjih poduzetnika (MSP-ova). Projekti koji će se financirati sredstvima poziva odnose se na aktivnosti nužne za prezentaciju poslovanja poduzetnika na inozemnim tržištima kroz sudjelovanje na međunarodnim događanjima: sajmovima, matchmaking susretima i B2B događanjima. Ukupan iznos bespovratnih sredstava alociranih za poziv je 3 milijuna eura, dok pojedinačni prijavitelj može ostvariti pravo na bespovratna sredstva u minimalnom iznosu od 50.000 eura i maksimalnom iznosu od 1 milijun eura.

Računovodstveni i porezni tretman kamata

Racunovodstvo i financije studeni

Računovodstveni i porezni tretman kamata na pozajmice i njihovo oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit daje vrlo korisne informacije zajmodavcima i zajmoprimcima u procesu odlučivanja o načinu ugovaranja pozajmica. Autor u članku navodi zakonodavni okvir uz primjere na koji način se kamate računovodstveno i porezno evidentiraju u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama odnosno prijavama.

Izmjene Zakona o obveznim odnosima i utjecaj na obveze prodavatelja kod materijalnih nedostataka stvari

Racunovodstvo i financije studeni

Posljednjom izmjenom Zakona o obveznim odnosima interveniralo se u nacionalno zakonodavstvo prenoseći Direktivu o promicanju popravka robe radi postizanja više razine zaštite potrošača i veće kružnosti gospodarstva. Uz izmjenu Zakona o zaštiti potrošača, nastoji se stvoriti jedinstveno tržište sa značajnijim potrošačkim pravima, koja imaju utjecati na zelenu tranziciju. Uvode se nove obveze za trgovce, produžuju rokovi odgovornosti i slično.

Nova pravila za isticanje baznih (sidrenih) cijena i objavu cjenika od 17. studenoga 2026.

Racunovodstvo i financije studeni

Od 17. studenoga 2026. svaki trgovac i svaki pružatelj usluga uz prodajnu cijenu mora istaknuti i baznu (dodatnu/sidrenu) cijenu prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača te ima obvezu objaviti cjenike proizvoda i usluga u digitalnom obliku (u xml ili csv formatu) na svojoj mrežnoj stranici ako ju ima uspostavljenu. Temeljem ovoga Zakona ministar gospodarstva uputio je na javnu raspravu Pravilnik o isticanju bazne cijene proizvoda te Pravilnik o načinu objave cjenika proizvoda s prijedlogom njihovog stupanja na snagu 17. studenoga 2026. te se očekuje da će Pravilnici zamijeniti Odluku o isticanju dodatne cijene i Odluku o objavi cjenika proizvoda i usluga, koje su donesene kao mjere izravne kontrole cijena i objavljene u Nar. nov., br. 101/26. O novim pravilima za isticanje baznih/sidrenih cijena i objavu cjenika, što se odnosi na trgovce svih djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, turističke agencije, servisna djelatnost, zdravstvene ustanove, stomatologe, ustanove u kulturi, prijevoznike, vodoinstalatere, soboslikare i sve druge uslužne djelatnosti) može se pročitati u nastavku članka.

Podjela društva: obveze izvještavanja s primjerom knjiženja

Racunovodstvo i financije studeni

Organizacijske promjene u trgovačkim društvima mogu zahtijevati izdvajanje pojedinih djelatnosti, preraspodjelu poslovnih resursa ili oblikovanje zasebnih poslovnih cjelina, pri čemu se kao jedno od mogućih rješenja primjenjuje podjela društva kapitala. Podjela je statusna promjena kojom društvo koje se dijeli prenosi cjelokupnu imovinu ili samo dio imovine na druga društva u skladu s planom podjele. Podjela se može provoditi razdvajanjem ili odvajanjem, a prijenos se može izvršiti na nova društva osnovana radi provedbe podjele ili na društva koja već postoje. Razdvajanje se provodi prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, pri čemu ono prestaje postojati bez provođenja postupka likvidacije. S druge strane, kod odvajanja društvo prenosi jedan ili više dijelova svoje imovine na jedno ili više novih ili postojećih društava, ali nastavlja poslovati. Razlika između tih dvaju oblika podjele odražava se i na obveze financijskog i poreznog izvještavanja, koje ovise o tome prestaje li društvo koje se dijeli postojati ili nastavlja poslovati. Autorica u članku prikazuje obveze financijskog i poreznog izvještavanja pri podjeli društva, s posebnim naglaskom na predaju financijskih izvještaja Financijskoj agenciji i ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi. Na primjeru razdvajanja društva s osnivanjem prikazuje se sastavljanje diobene bilance te računovodstvena knjiženja u poslovnim knjigama društva koje prestaje postojati i društava sljednika.

Utjecaj Direktive o transparentnosti plaća na ugovaranje rada – opis poslova

Racunovodstvo i financije studeni

Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja je stupila na snagu i čeka se implementacija u naše propise. Propis koji će doživjeti najveću izmjenu i usuđujemo se reći utjecati na svekoliku populaciju je Zakon o radu. Države članice dužne su poduzeti potrebne mjere radi osiguranja platnih struktura u radnim organizacijama kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. U biti valja omogućiti usporedivost plaća, radi potrebe izvještavanja. Pitanje je kako će se novine odraziti na ugovaranje rada, svakako je za vidjeti.

Novela Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti: ključne izmjene i dopune i njihova praktična primjena

Riznica studeni

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti objavljen je u Nar. nov., br. 110/26., a Hrvatski sabor donio ga je 25. rujna 2026. godine. Riječ je o prvoj opsežnijoj intervenciji u Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine, nakon više od tri godine njegove primjene. Izmjene i dopune nisu usmjerene na promjenu temeljnog koncepta sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, nego na njegovo daljnje preciziranje i prilagodbu iskustvima stečenima u primjeni Zakona. Poseban naglasak stavljen je na povećanje pravne sigurnosti, ujednačavanje postupanja visokih učilišta i znanstvenih instituta, jasnije razgraničenje autonomije visokih učilišta i odgovornosti države za javna sredstva, veću učinkovitost zapošljavanja i napredovanja, fleksibilnije projektno zapošljavanje, zadržavanje najiskusnijih nastavnika i znanstvenika u sustavu, smanjenje administrativnih opterećenja te razvoj nacionalne informatičko-informacijske infrastrukture. Među važnijim novinama ističe se uređenje postupka imenovanja vršitelja dužnosti, proširenje područja djelovanja pojedinih sastavnica bez pravne osobnosti, uvođenje radnog mjesta predavača savjetnika, izmjene uvjeta zapošljavanja i izbora na radna mjesta, mogućnost projektnog zapošljavanja asistenata, mogućnost nastavka rada najviših kategorija nastavnika i znanstvenika do 67. godine, uređenje statusa lektora hrvatskog jezika u inozemstvu, fleksibilnije uređenje upisa i završetka studija, kao i jasnije definiranje uloge Hrvatske akademske istraživačke mreže (CARNET) u nacionalnoj digitalnoj infrastrukturi visokog obrazovanja i znanosti.