Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

U okviru svoje djelatnosti, ako je to predviđeno njihovim statutima, znanstveni instituti, obrazovne
i druge ustanove te udruge mogu organizirati kongrese, konferencije, seminare i druge stručne i
znanstvene skupove u tuzemstvu ili inozemstvu s ili bez naplate kotizacije. S aspekta PDV-a organizacija
stručnih i znanstvenih skupova ako se za iste naplaćuje kotizacija predstavlja oporezivu djelatnost
organizatora pa i u slučaju kada organizator obavlja djelatnost od javnog interesa koja je prema
čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a. Tako će obračun PDV-a u slučaju naplate kotizacije ovisiti
o tome je li organizator tzv. „mali porezni obveznik“ ili je u sustavu PDV-a. Organizaciju kongresa i
naplatu kotizacije organizator može povjeriti i turističkoj agenciji koja kotizaciju za kongres može
prodavati u paketu s uslugama smještaja i prijevoza prema odredbama Zakona o pružanju usluga
u turizmu. Autorica u nastavku članka piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije
kongresa, konferencija, seminara ili drugih edukacija odnosno događanja ovisno o tome prodaje li
se ova usluga izravno ili posredstvom turističke agencije u okviru kongresnog turizma.

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjerama izravne kontrole cijena u trgovini na malo (Narodne novine, br. 75/2025.), uvode se dvije obvezne mjere …

U hrvatskom pravnom sustavu postoje različiti pravni izvori kojima se uređuje radno pravo. Kod
korištenja izraza radnog prava podrazumijeva se sustav pravnih pravila kojim se uređuju radni odnosi,
kako individualni, tako i kolektivni. Za radne odnose, među ostalima, važni su nam zakoni, kolektivni
ugovori, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnik o radu i ugovor o
radu. U radnim odnosima često dolazi do situacija u kojima se na jednog radnika mogu istovremeno
primjenjivati različiti izvori radnog prava. U praksi se često događa da je isto pravo radnika uređeno
upravo na različit način. U takvim slučajevima se prirodno postavlja pitanje koje će se pravo primijeniti.
Odgovor na to pitanje daje nam čl. 9. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23). U navedenoj odredbi
propisano je da kad je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom,
primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Europski revizorski sud u svojim redovnim aktivnostima veliki naglasak stavlja na područje javne
nabave budući da već niz godina u svojim izvješćima kontinuirano utvrđuje da sustavi kontrole i
revizije u državama članicama nisu dovoljno djelotvorni u sprječavanju ili otkrivanju nepravilnosti,
uključujući neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi. Kroz svoje preporuke za unaprjeđenje, Sud
pomaže zajamčiti da se potrošnjom financijskih sredstava EU-a ostvaruje najveća moguća vrijednost
za uloženi novac.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje su objavljene u Nar. nov., br. 16/25.,
propisan je Prilog 6. Oznaka neoporezivog primitka po osnovi socijalnih potpora, kojim su uvedene
nove šifre za označavanje neoporezivih socijalnih potpora. Nove šifre će se koristiti za iskazivanje u
obrascu JOPPD naknada koje se prema posebnim propisima isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Primjena novog načina iskazivanja počinje od 1. lipnja 2025. godine, za socijalne potpore koje se
isplaćuju od toga datuma.

U članku se obrađuje obveza doprinosa za osobe koje su u različitim okolnostima i situacijama
osigurane od rizika ozljede na radu i profesionalnih oboljenja. Obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa dužni su na obrascu JOPPD izvijestiti Poreznu upravu o osnovici i iznosima obveznih
doprinosa.

U suvremenom radnom okruženju sve je veća potreba za fleksibilnim oblicima rada, među kojima
značajnu ulogu ima i dodatni rad. U Republici Hrvatskoj dodatan rad uređen je Zakonom o radu
za radnike koji rad obavljaju na temelju ugovora o radu, dok se kao usporediv institut „dodatnog
posla“ spominje u Zakonu o državnim službenicima, kao i u Zakonu o službenicima i namještenicima
u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ova mogućnost omogućuje radnicima povećanje
prihoda, a poslodavcima dodatnu radnu snagu u uvjetima povećane potrebe za radom.
U ovom članku analizirat će se pravni okvir dodatnog rada prema navedenim zakonima.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja kontrolu podataka o stažu osiguranja i osnovicama
za zaposlene radnike. Kontrola se obavlja kod poslodavaca fizičkih i pravnih osoba koji su za tu svrhu
dužni izraditi tablice propisane Pravilnikom o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise
prava iz mirovinskog osiguranja.

U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.

Ugovor o javnoj nabavi sklapa se na temelju provedenog postupka jednostavne nabave i sukladno
uvjetima i zahtjevima propisanim u pozivu za dostavu ponuda i ponudi odabranog ponuditelja
odnosno ugovaratelja. U pravnom smislu okvir jednostavne nabave obuhvaćen je člankom 4. Zakona
o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16. i 114/22.), kojim su propisana načela javne nabave, člankom 12.
ZJN 2016, kojim su propisani pragovi za primjenu Zakona, člankom 15. ZJN 2016 kojim je propisana
jednostavna nabava, člancima 16. – 19. ZJN 2016, kojima je propisana procijenjena vrijednost nabave
te člankom 28. ZJN 2016, kojim je propisan Plan nabave i registar ugovora.