U praksi su česta pitanja treba li naknadno ulaganje u dugotrajnu imovinu priznati kao rashod
razdoblja ili povećanje vrijednosti te imovine. Kako bi pomogli u rješavanju takvih dvojbi u članku na
praktičnim primjerima prikazujemo primjenu računovodstvenih standarda u vezi naknadnih ulaganja
u dugotrajnu materijalnu imovinu.
Zajednica gospodarskih subjekata ili zajednica ponuditelja često je korištena forma nastupa
gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave te samim time se i javni i sektorski naručitelji
često susreću s navedenim institutom, kako kod pregleda i ocjene ponuda, tako i u izvršenju ugovora.
Zajednica gospodarskih subjekata, kao i svako partnerstvo, osim prednosti, nosi i određene rizike koji
u trenutku udruživanja i sastavljanja ponude te fokusa članova zajednice na dobivanje ugovora nisu
prepoznati i na jasan način razrađeni u sporazumu zajednice. U članku su istaknuti pojedini značajniji
slučajevi iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave glede problematike koja se
javlja vezano za navedeni institut.
Na izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana
primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Uz mogućnosti izmjene ugovora sukladno
odredbama samog ugovora, ugovorne strane obvezno moraju primjenjivati i odredbe ZJN 2016 o
izmjenama ugovora koje predstavljaju svojevrsna ograničenja u samoj provedbi izmjena ugovora.
U projektima sufinanciranim EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru nastalih izmjena
ugovora u razdoblju njegova trajanja. Sam postupak ex post provjere utvrđuje okolnosti na osnovu
kojih je naručitelj izmijenio prvobitni ugovor odnosno jesu li nastale izmjene u skladu s odredbama
dokumentacije o nabavi, sklopljenom ugovoru i odredbama ZJN 2016 te Direktive 2014/24/EU.
Prihvatljivost izmjene ugovora i možebitno novonastalog troška, osnova je pristupa ex post kontrole.
Teškoće u razvoju djeteta, koje su takve naravi da dijete nije u stanju izvoditi aktivnosti primjerene
svojoj dobi te je ovisno o pomoći druge osobe, osnova su za korištenje određenih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora. U daljnjem tekstu pobliže će se iznijeti karakteristike, uvjeti za
ostvarivanje prava, način korištenja i visina novčane naknade koja se prima tijekom dopusta ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju,
kao i kategorija potencijalnih korisnika, uz poseban osvrt na novi Pravilnik o načinu obračunavanja i
isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta
s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena (Nar. nov., br. 81/24.).
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.
Osnivanje, poslovanje i prestanak rada zadruga uređuje Zakon o zadrugama. Vođenje računovodstva
zadruga ovisi o tome je li zadruga osnovana s ciljem stjecanja dobiti ili ne. U članku autor obrazlaže
specifičnosti poslovanja zadruga te na primjerima pojašnjava računovodstveno praćenje nekih
poslovnih događaja u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobiti.
Vrhovne revizijske institucije obavljanjem revizije, davanjem naloga i preporuka te izvještavanjem
utječu na izgradnju integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, kao i povjerenja
javnosti. U svrhu davanja neovisne ocjene u vezi s pravilnosti te učinkovitosti poslovanja subjekata
revizije vrhovne revizijske institucije trebaju i same biti neovisne. Neovisnost vrhovne revizijske
institucije temelji se na neovisnosti revizora te obuhvaća funkcionalnu, organizacijsku i financijsku
neovisnost. U svrhu ocjenjivanja neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija primjenjuje se alat
INTOSAI-a (engl. The Supreme Audit Institution Performance Measurement Framework (SAI PMF)) te
indeks Svjetske banke (engl. The Supreme Audit Institutions Independence Index (InSAI)). Državni ured
za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija Republike Hrvatske, tijekom svog tridesetogodišnjeg
rada očuvala je svoju neovisnost i svakodnevno doprinosi njezinom jačanju.
Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.
Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.
Dana 27. srpnja 2024. na snagu je stupio novi Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, broj 85/24., u daljnjem tekstu: novi Zakon o računovodstvu). Zakon je dostupan na poveznici: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1474.html Uzevši …
