Amortizacijski fond i dugoročna održivost vodnog gospodarstva
Reforma vodnog sektora, potaknuta novim zakonskim okvirom i procesom okrupnjavanja, postavila je pred
javne isporučitelje vodnih usluga niz velikih izazova. Značajne investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu,
ostvarene putem EU fondova, utjecale su na vrijednost ukupne imovine i izvore financiranja javnih isporučitelja.
Jedan od ključnih alata novog regulatornog okvira jest Uredba o metodologiji određivanja cijene vodnih
usluga, čiji je cilj osigurati financijsku održivost sustava. Temelj te održivosti leži u efikasnom formiranju
amortizacijskog fonda. Sredstva od amortizacije, pogotovo one sučeljene s bespovratnim sredstvima potrebno
je akumulirati za buduće reinvesticije. Transparentno i efikasno upravljanje temeljni je cilj javnih isporučitelja
vodnih usluga. Postizanjem pune transparentnosti poslovanja i uspostavom optimalnog modela financiranja
stvaraju se preduvjeti za dugoročnu održivost i razvoj cijelog vodnog gospodarstva.
Javna nabava inovativnih rješenja
Predmet ovoga članka je javna nabava inovativnih rješenja (PPI i PCP) koja predstavlja moćan alat
kojim javni sektor potiče razvoj i primjenu novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovitije odgovorio na
društvene, ekonomske i ekološke izazove. U Republici Hrvatskoj, iako postoji institucionalna podrška
i regulatorni okvir, primjena ove vrste nabave još uvijek je u razvoju. Članak daje pregled ključnih
elemenata inovativne javne nabave, uključujući pravne definicije, dostupne postupke, preporučene
korake za planiranje i provedbu, kao i mogućnosti financiranja putem europskih fondova.
Planiranje i evidencija prihoda irashoda EU projekata u JLP(R)Skao korisnika projekta
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila su se sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od
oko 14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su
nam ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizama. EU sredstva
postala su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave,
kao i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH
i JLP(R)S, što uvelike utječe na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i
unaprjeđenje kvalitete života građana.
Prva primjena ESRS-a u Hrvatskoj– iskustva i izazovi prvog vala izvještavanja
Ovaj rad analizira prvu primjenu Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) u Republici
Hrvatskoj, s naglaskom na iskustva i izazove prvog vala izvještavanja za poslovnu 2024. godinu. U
fokusu su analiza izvještaja društava iz sastava indeksa CROBEX, evaluacija regulatornog okvira te
kvalitativna i kvantitativna usporedba ključnih elemenata izvještavanja.
Rad detaljno obrađuje procjenu dvostruke značajnosti, gdje se pokazalo da postoji visoka razina
varijabilnosti u pristupu i transparentnosti među društvima. Uočene su razlike u uključivanju internih
i vanjskih dionika, kao i u obrazlaganju izostavljenih tema. U dijelu o utjecajima, rizicima i prilikama
(IRO), istaknuta je široka raspršenost u broju i dubini obrade, s primjerima dobre prakse poput
Podravke i Atlantic Grupe.
Analiza značajnih tema pokazuje da su klimatske promjene, radna snaga i poslovno ponašanje
najčešće uključene, dok su teme poput bioraznolikosti i vodnih resursa rijetko zastupljene. Posebno
je naglašena potreba za sektorskim smjernicama i dodatnom edukacijom. U dijelu o klimatskim
promjenama, istaknuti su izazovi u izvještavanju o emisijama opsega 3, niska razina objave ciljeva
neto nulte emisije i ograničena prisutnost tranzicijskih planova.
Neovisna revizija izvještaja o održivosti još je u ranoj fazi razvoja. Većina društava koristi ograničenu
razinu uvjeravanja, a izazovi uključuju nedostatak standardiziranih metodologija i potrebu za jačanjem
internih kontrola. Ipak, pojedina društva ulažu dodatne napore u povećanje vjerodostojnosti izvještaja.
Analiza CROBEX-a pokazuje da postoji značajna raznolikost u pristupu izvještavanju, s prosjekom
od 35 IRO-a po društvu, ali i velikim razlikama u dubini i širini obuhvata. Samo 16 % društava ima
imenovanog Chief Sustainability Officera (CSO), što ukazuje na potrebu za jačanjem upravljačkih
struktura u području održivosti.
Zaključno, izvještavanje o održivosti u Hrvatskoj je u fazi tranzicije. Iako su postavljeni temelji, pred
društvima su izazovi standardizacije, jačanja kapaciteta i institucionalizacije održivosti kao strateške
funkcije. Rad donosi konkretne preporuke za unaprjeđenje prakse izvještavanja u skladu s ESRS-om.
Knjiženje prihoda turističkih agencija i utjecaj promjena u fiskalizaciji na njihovo poslovanje
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je posebnostima, što pravnih, što računovodstvenoporeznih. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Kako se bliži digitalizacija poslovanja u Republici Hrvatskoj, koju nam donosi Zakon o fiskalizaciji,
autor se u članku osvrće i na utjecaj novina u fiskalizaciji na poslovanje turističkih agencija.
Dvojbe oko ocjenjivanja lokalnih službenika i namještenika, upravni ili neupravni postupak
Dana 1. lipnja 2025. godine stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 17/25.), kojima je
uveden čitav niz novina koje se odnose na radnopravni status službenika i namještenika u jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, od prijma u službu, prava i obveza službenika i
namještenika, odgovornosti, ocjenjivanja, premještaja pa sve do prestanka službe. U nastavku ovog
rada autorica će obraditi ocjenjivanje lokalnih službenika i namještenika, donošenje novog pravilnika
o ocjenjivanju te ukazati na neke dvojbe koje se mogu pojaviti u vezi samog postupka ocjenjivanja
odnosno provodi li se postupak ocjenjivanja kao upravni ili neupravni postupak.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – II. dio
Autor u ovom drugom članku, nastavno na članak objavljen u srpnju, obrađuje mogućnosti
korištenja europskih sredstava modelom sufinanciranja u Republici Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno,
što omogućava provedbu infrastrukturnih projekata te ostalih projekata u području obrazovanja,
zdravstva i slično. Sufinanciranje projekata nije samo dodjela financijskih sredstava, tu nastaje i obveza
načina pripreme projektnih elemenata sukladno određenim pravilima, obveza pripreme i provedbe
postupaka javne nabave, provedbe ugovora te načina i modela izvještavanja. Projekti sufinancirani
europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se provode u okviru tih projekata, podložni su
kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana „Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje
u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilima o financijskim korekcijama“. Kontrolni mehanizmi propisani u
navedenim dokumentima, korisnicima europskih financijskih sredstava definiraju pravila kojih se
trebaju pridržavati odnosno koje i kakve sankcije u smislu financijskih korekcija će se primjenjivati
u slučaju da se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi
(dalje u tekstu: ZJN 2016) odnosno Direktive o javnoj nabavi.
Primjena proračunskih klasifikacija u planiranju proračuna na lokalnoj razini
U radu se analizira primjena sustava proračunskih klasifikacija u fazi planiranja proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), s naglaskom na osiguranje transparentnosti,
dosljednosti i usporedivosti proračunskih podataka. Sustav klasifikacija obuhvaća organizacijsku,
programsku, funkcijsku, ekonomsku i lokacijsku klasifikaciju te klasifikaciju izvora financiranja, a
njihova je primjena obvezna sukladno važećem zakonodavnom okviru. Primjena proračunskih
klasifikacija na lokalnoj razini doprinosi preciznijem planiranju i ostvarivanju strateških i operativnih
ciljeva proračuna, uz poseban naglasak na programsku klasifikaciju kao alat upravljanja temeljen
na rezultatima. Primjenom konkretnih primjera iz prakse, prikazana je uloga klasifikacija u izradi
financijskog plana koji osigurava povezivanje ciljeva, mjera, aktivnosti i pokazatelja uspješnosti.
Također se ukazuje na važnost unificiranih procedura među proračunskim korisnicima radi
kvalitetnijeg upravljanja javnim sredstvima.
Održan 59. simpozij
Izmjene Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a izmijenjeni
su određeni podaci koji se unose u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika i određeni podaci na
tiskanicama prijave osiguranika. U članku se obrađuje sadržaj tih novina.