Utjecaj proračunske blokade na lokalnu jedinicu

Proračun JLP(R)S ključni je pravni, financijski i politički dokument u kojemu se ogledaju strateški i razvojni ciljevi jedinice. Donošenje proračuna je proces koji zahtijeva politički konsenzus i suradnju između predstavničkog i izvršnog tijela. Izostanak suradnje može dovesti do nedonošenja proračuna. Neusvajanje proračuna predstavlja anomaliju u funkcioniranju jedinice koja dovodi do krize vlasti s ozbiljnim pravnim i funkcionalnim posljedicama. U ovome članku prikazat će se posljedice nedonošenja proračuna i utjecaj te pojave na jedinicu.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu

Vlada Republike Hrvatske donijela je Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2026. godinu. Prihodi se povećavaju za više od 850 milijuna eura čemu su najviše doprinijeli povećani iznosi prihoda od poreza na dobit i PDV-a, ali i sredstva pomoći institucija i tijela EU. Povećava se i rashodovna strana za više od 740 milijuna eura uslijed osiguranja dodatnih sredstava za inkluzivni dodatak i mirovine, rashode za zaposlene u obrazovnom i zdravstvenom sustavu, povećana sredstva transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te jačanje obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske.
Upravljanje likvidnošću lokalnog proračuna pri planiranju i provedbi investicijskih projekata – novčani tokovi i buduće proračunske obveze

Upravljanje likvidnošću u jedinicama lokalne samouprave tijekom provedbe investicijskih projekata zahtijeva povezivanje planiranih izvora financiranja s dinamikom priljeva sredstava i rokovima dospijeća obveza. Različita dinamika tih priljeva i dospijeća može stvoriti potrebu za privremenim financiranjem i kada su ukupni izvori dostatni za dovršetak ulaganja. Cilj članka je pokazati kako podatke o investicijskom projektu povezati s proračunom, višegodišnjim projekcijama i planom novčanih tokova radi procjene pravodobnog podmirenja obveza. Na ilustrativnim primjerima razrađuju se potreba za predfinanciranjem projekta s nacionalnim sufinanciranjem te proračunsko opterećenje izgradnje i početka rada dječjeg vrtića. U procjenu se uključuju vlastita sredstva JLS-a, obveze po kreditu, prihodi iz drugih izvora i budući rashodi poslovanja. Provjera osjetljivosti pokazuje kako rast rashoda poslovanja povećava potrebno financiranje iz nadležnog proračuna i može dovesti do manjka godišnjeg pokrića. Razlikuju se privremena potreba za novčanim sredstvima i trajne obveze financiranja javne usluge, a procjena godišnjeg odnosno višegodišnjeg proračunskog opterećenja, dopunjuje se očekivanim terminima priljeva i plaćanja. Preporučena kontrolna lista povezuje procjenu likvidnosti s dokumentiranom financijskom provjerom prije preuzimanja obveza.
Aktualna pitanja i odgovori

Izrada ormara u vlastitoj režiji – neprofitne
Knjigovodstveno evidentiranje prijenosa unutar općeg proračuna

Prijenosi sredstava i imovine između subjekata općeg proračuna imaju posebna računovodstvena obilježja koja proizlaze iz statusa davatelja i primatelja, njihove pripadnosti pojedinim konsolidacijskim grupama te vrste poslovnog događaja. U članku se obrađuju računovodstvena pravila evidentiranja prijenosa između proračunskih korisnika, financiranja iz nadležnog proračuna, prijenosa sredstava Europske unije, zajmova, prijenosa nefinancijske imovine, kao i razlikovanje prijenosa od razmjenskih transakcija između subjekata općeg proračuna. Posebna pozornost posvećena je usklađivanju povezanih računovodstvenih evidencija i eliminaciji međusobnih transakcija pri konsolidaciji financijskih izvještaja. Na praktičnim primjerima prikazane su specifičnosti evidentiranja kod davatelja i primatelja te važnost pravilne primjene računa Računskog plana.
Izazovi i nepravilnosti utvrđene obavljanjem državne revizije informacijskih sustava u uvjetima digitalizacije

Informacijski sustavi imaju dvostruku ulogu prema kojoj su istodobno alat za provođenje kontrola i predmet kontrole. Obavljanje državne revizije u uvjetima digitalizacije zahtijeva prilagodbu metoda i jačanje vještina revizora radi promicanja transparentnosti i dobrog upravljanja. Istodobno, državna revizija kod subjekata javnog sektora u uvjetima digitalizacije utvrđuje česte nepravilnosti u sustavu unutarnjih kontrola i javnoj nabavi. Kako bi se te nepravilnosti uklonile, subjekti trebaju posvetiti više pozornosti upravljanju informacijskim sustavima kroz utvrđivanje strateškog okvira, procesa i odnosa koji osiguravaju da informacijska tehnologija podupire i unaprjeđuje poslovne ciljeve organizacije. Također, trebaju pratiti uspješnost rada sustava te provedbu pravnog okvira.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proračunu

Ministarstvo financija uputilo je na javno savjetovanje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu. Glavni razlog za izmjene i dopune Zakona o proračunu je usklađivanje s Direktivom Vijeća 2024/1265/EU o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU. Navedena Direktiva uređuje minimalne standarde i zahtjeve koje nacionalni proračunski okviri država članica moraju ispuniti kako bi se osiguralo održivo upravljanje javnim financijama i usklađenost s fiskalnim pravilima EU. Pored usklađivanja s Direktivom Vijeća EU, uvodi se još nekoliko novina u cilju daljnjeg unapređenja procesa planiranja, izrade i izvršenja proračuna te proračunskog računovodstva.
Knjigovodstveno praćenje trgovačke djelatnosti kod proračunskih korisnika

Proračunski korisnici koji uz obavljanje svoje osnovne djelatnosti obavljaju i trgovačku djelatnost obvezni su osigurati odgovarajuće knjigovodstveno praćenje nabave, zaliha i prodaje robe. Posebnost računovodstvenog postupanja proizlazi iz činjenice da se roba nabavljena radi daljnje prodaje evidentira kao kratkotrajna nefinancijska imovina, dok se pripadajući rashodi priznaju u trenutku njezine prodaje. U članku se objašnjavaju postupci utvrđivanja nabavne vrijednosti i kalkulacije prodajne cijene robe, potrebne knjigovodstvene isprave te način ustrojavanja analitičkih i financijskih evidencija. Na praktičnom primjeru prikazuju se knjigovodstveno evidentiranje nabave i prodaje trgovačke robe, razduženje zaliha te praćenje njihovih količinskih i vrijednosnih promjena u skladu s pravilima proračunskog računovodstva.
Obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija

Od 17. studenoga 2026. svaki trgovac i svaki pružatelj usluga uz prodajnu cijenu mora istaknuti i baznu (dodatnu/sidrenu) cijenu prema odredbama Zakona o zaštiti potrošač te ima obvezu objaviti cjenike proizvoda i usluga u digitalnom obliku (u xml ili csv formatu) na svojoj mrežnoj stranici ako ju ima uspostavljenu. Temeljem ovoga Zakona ministar gospodarstva uputio je na javnu raspravu Pravilnik o isticanju bazne cijene proizvoda te Pravilnik o načinu objave cjenika proizvoda s prijedlogom njihovog stupanja na snagu 17. studenoga 2026. te se očekuje da će s tim datumom prestati važiti Odluka o isticanju dodatne cijene i Odluka o objavi cjenika proizvoda i usluga, koje su donesene kao mjere izravne kontrole cijena i objavljene u Nar. nov., br. 101/26. Nova pravila za isticanje baznih/sidrenih cijena i objavu cjenika odnosi se na trgovce svih djelatnosti pa tako i na proračunske korisnike i neprofitne organizacije koji svoje proizvode i usluge prodaju krajnjim potrošačima, o čemu se detaljnije može pročitati u ovom članku.
Knjigovodstveno evidentiranje obveza iz skupine 27 – Obveze za predujmove, depozite, jamčevne pologe i tuđe prihode

U članku se obrađuje evidentiranje obveza iskazanih u skupini 27 Računskog plana, obveza za predujmove, depozite i jamčevne pologe, naplaćene tuđe prihode, naplaćena sredstva proračunskih korisnika, EU predujmove te obveza za povrat u proračun. Za svaku podskupinu objašnjava se kada obveza nastaje i kako se zatvara, uz primjere knjiženja.