Novi Zakon o mirovinskom osiguranju
Hrvatski sabor je 27. lipnja 2025. usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se uređuju
prava iz mirovinskoga osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i uvjeti za njihovo ostvarivanje
i korištenje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi određene novine u odnosu na Zakon o
mirovinskome osiguranju iz 2014., koje se obrađuju ovim člankom. Izmjene se u najvećoj mjeri odnose
na povećanje razine adekvatnosti mirovina, kao i proširenje mogućnosti rada umirovljenika.
Financijsko izvještavanje i umjetna inteligencija
Digitalna transformacija neizbježno mijenja financijske funkcije poduzeća, a umjetna inteligencija
(UI) pritom zauzima sve važnije mjesto. Od automatizacije knjigovodstvenih zadataka do izrade
prediktivnih modela i analize rizika, UI pruža mogućnosti koje do jučer nisu bile zamislive u okviru
tradicionalnog financijskog izvještavanja.
Ovaj članak istražuje kako tehnologije temeljene na UI mijenjaju ulogu računovođe i prirodu
financijskih izvješća, koje regulatorne i infrastrukturne promjene podupiru ovu tranziciju te kakve
se etičke i operativne dvojbe javljaju u sve digitalnijem okruženju. Posebna pozornost posvećena je
hrvatskom kontekstu, uključujući projekt Fiskalizacija 2.0 i njegovu povezanost s europskom ViDA
direktivom.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – I. dio
Pisac u ovom prvom članku pojašnjava mogućnosti korištenja europskih sredstava modelom
sufinanciranja u Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno i omogućava provedbu infrastrukturnih projekata
te ostalih projekata koji nisu takvog karaktera, školstvo, zdravstvo i dr. Mogućnost sufinanciranja
europskim sredstvima nije samo osiguranje bespovratnih financijskih sredstava kako bi se proveli
projekti koji možda ne bi bili provedeni ili bi možebitno bili provedeni u nekom kasnijem razdoblju i
kroz duže vremensko razdoblje, to je europska politika koja osigurava usklađenost kvalitete života
svih građana članica unije. Projekti sufinancirani europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se
provode u okviru tih projekata, podložni su kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana
„Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilniku o financijskim
korekcijama“.
Osvrt na novine u sastavljanju Bilješki uz financijske izvještaje kod polugodišnjih financijskih izvještaja za 2025.
Sukladno odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu obveznici
financijskog izvještavanja, uz propisane financijske izvještaje, sastavljaju i Bilješke uz financijske
izvještaje. U Bilješkama uz financijske izvještaje potrebno je pojasniti svaki od financijskih izvještaja,
ali i određene specifičnosti poslovanja koje nisu vidljive u unificiranim, formalnim obrascima koje
popunjavaju svi obveznici. Posebnost u sastavljanju Bilješki za izvještajno razdoblje od 1. siječnja
do 30. lipnja 2025. predstavlja uvođenje nove funkcionalnosti u aplikaciji RKPFI kod izrade Bilješki o
čemu više autorice pojašnjavaju u nastavku ovog članka.
Arbitraža i mirenje u radnim sporovima
Radni sporovi su česta pojava u radnim odnosima te mogu negativno utjecati na odnose između
poslodavaca i radnika u sporu, kao i na ukupnu produktivnost i radnu atmosferu ostalih radnika.
Kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sudski postupci, sve se više potiče korištenje alternativnih metoda
rješavanja sporova, među kojima se posebno ističu arbitraža i mirenje. Riječ je o postupcima koji
omogućuju mirno, brzo i učinkovito rješavanje sukoba. Kod uspješno provedene arbitraže ili mirenja
često je moguć i nastavak suradnje među strankama.
U skladu s navedenim, Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23.), u čl. 136. st. 1., upućuje na
mogućnost rješavanja radnog spora ugovornih strana putem arbitraže odnosno mirenja. Mirenje
i arbitraža su različiti postupci koji mogu biti jednako učinkoviti, ovisno o potrebama konkretnog
spora.
Arbitraža je vrsta izvansudskog rješavanja spora u kojemu stranke arbitru povjeravaju odlučivanje o
sporu koje može rezultirati odlukom koja je pravnom snagom izjednačena s pravomoćnom sudskom
odlukom.
Pojam „mirenje“ danas je zastario te se umjesto navedenog termina koristi izraz „mirno rješavanje
spora“. Termin mirenje je u Zakonu o radu korišten u skladu sa starim Zakonom o mirenju, koji je bio
na snazi do 29. lipnja 2023. godine. Ovu materiju danas uređuje Zakon o mirnom rješavanju sporova
(Nar. nov., br. 67/23.), prema kojemu je uvedena i promjena u nazivlju. Mirno rješavanje spora je svaki
izvansudski ili sudski postupak kojim stranke nastoje sporazumno riješiti spor, uključujući medijaciju.
S obzirom na opsežnu zakonsku regulativu, u ovom članku su izložene samo osnovne informacije
vezane za arbitražu i mirenje relevantne za individualne radne sporove.
Ozljeda na radu izaslanog radnika
Članak se bavi problematikom ozljeda na radu izaslanih radnika koji rade u inozemstvu. Objašnjava
pravne, administrativne i zdravstvene postupke koje radnik i poslodavac moraju slijediti kako bi
ostvarili prava iz sustava socijalne sigurnosti. Naglasak je na razlikama u nacionalnim zakonodavstvima
država članica EU te na važnosti pravovremene i ispravne prijave ozljede. Posebno su analizirani
postupci prijave ozljede kada se ona dogodi u državi članici EU, kao i u državama s kojima Hrvatska
ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju. Kroz korištenje elektroničke razmjene podataka,
osigurava se zaštita prava hrvatskih radnika koji su izaslanici u inozemstvu.
Prikaz prijedloga Zakona o fiskalizaciji
Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 koja u Hrvatskoj počinje od 1. siječnja 2026. godine nastavljaju se procesi
digitalizacije u poslovanju poslovnih subjekata i ispunjavanju poreznih obveza. Prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji, proširuje se krug obveznika fiskalizacije, dopunjuju se obveze koje se odnose
na fiskalizaciju gotovinskih računa i uvodi obveza fiskalizacije računa u međusobnim transakcijama
između poslovnih subjekata.
U članku se objašnjavaju ključni pojmovi, sadržaj predloženih novina i dinamika procesa koji
započinjete od 1. siječnje 2026. godine.
DNSH načelo i javna nabava u projektima financiranim sredstvima EU
Predmet ovog članka je Načelo nenanošenja bitne štete (Do no significant harm principle) koji pruža
sveobuhvatnu zaštitu okoliša u više dimenzija, osiguravajući da gospodarske aktivnosti pozitivno
doprinose okolišnim ciljevima EU-a. U okviru NPOO-a jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je
potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu.
Ovo načelo odnosi se na zahtjev da nijedna investicija koja se sufinancira ne smije imati značajnije
negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz EU Green deala, stoga
je važno skrenuti pozornost i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu sa
zahtjevima DNSH-a i EU taksonomije.
Organizacija kongresa i drugih stručnih i znanstvenih skupova s aspekta PDV-a
U okviru svoje djelatnosti, ako je to predviđeno njihovim statutima, znanstveni instituti, obrazovne
i druge ustanove te udruge mogu organizirati kongrese, konferencije, seminare i druge stručne i
znanstvene skupove u tuzemstvu ili inozemstvu s ili bez naplate kotizacije. S aspekta PDV-a organizacija
stručnih i znanstvenih skupova ako se za iste naplaćuje kotizacija predstavlja oporezivu djelatnost
organizatora pa i u slučaju kada organizator obavlja djelatnost od javnog interesa koja je prema
čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a. Tako će obračun PDV-a u slučaju naplate kotizacije ovisiti
o tome je li organizator tzv. „mali porezni obveznik“ ili je u sustavu PDV-a. Organizaciju kongresa i
naplatu kotizacije organizator može povjeriti i turističkoj agenciji koja kotizaciju za kongres može
prodavati u paketu s uslugama smještaja i prijevoza prema odredbama Zakona o pružanju usluga
u turizmu. Autorica u nastavku članka piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije
kongresa, konferencija, seminara ili drugih edukacija odnosno događanja ovisno o tome prodaje li
se ova usluga izravno ili posredstvom turističke agencije u okviru kongresnog turizma.
Nova obveza za trgovce: Objava cjenika i isticanje dodatne cijene
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjerama izravne kontrole cijena u trgovini na malo (Narodne novine, br. 75/2025.), uvode se dvije obvezne mjere kontrole cijena za sve trgovce na malo radi zaštite potrošača: OBVEZA OBJAVE CJENIKA NA MREŽNIM STRANICAMA Trgovci iz kategorija supermarket, hipermarket, diskontna prodavaonica, Cash&Carry dužni […]