Direktiva (EU) 2023/970 o jednakosti plaća muškaraca i žena
Dana 10. svibnja 2023. godine Europski parlament i Vijeće Europske unije kao nadležna tijela donijela
su Direktivu (EU) 2023/970 koja se odnosi na jačanje primjene načela jednakih plaća muškaraca i
žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.
Za razliku od uredbi koje predstavljaju neposredan izvor prava Europske unije koji se izravno
primjenjuje u Republici Hrvatskoj, direktive države članice moraju prvo implementirati u nacionalno
zakonodavstvo. Odnosno, direktive određuju pojedine ciljeve koje države članice moraju kroz
implementaciju ostvariti, dok im se ostavlja sloboda izbora na koji će način to one provesti.
Direktiva koja je tema ovoga članka donesena je 10. svibnja 2023. godine, a prema čl. 34. Direktive,
države članice su radi usklađivanja s ovom Direktivom dužne uskladiti zakonsku regulativu do 7. lipnja
2026. godine. U skladu s navedenim Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike objavilo je Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, a koji prijedlog uključuje
i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu „(EU)“. Prijedlog za Zakon potvrđuje većinsko
preuzimanje već navedene Direktive.
Novim Zakonom najavljuje se utvrđivanje minimalnih pravila za jačanje načela jednake plaće
muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, zabranu svake izravne ili neizravne
diskriminacije u pogledu plaće na temelju spola te transparentnost plaća i snažniju provedbu prava
na jednaku plaću.
U nastavku ovoga članka u dva su dijela izložene najvažnije odredbe Direktive (EU) 2023/970. Prvi dio
se odnosi na sadržaj preambule, dok je u drugom dijelu izložen normativni dio Direktive.
Zbrajanje razdoblja osiguranja navršenog u državama članicama Europske unije i utjecaj na prava iz zdravstvenog osiguranja
Osiguranici hrvatskog sustava zdravstvenog osiguranja koji su u razdoblju koje utječe na njihova
prava iz zdravstvenog osiguranja bili zaposleni u drugoj državi EU ili su u drugoj državi EU obavljali
samostalnu djelatnost, mogu od HZZO-a tražiti da im se pravo odredi uz primjenu načela zbrajanja
razdoblja i asimilacije činjenica koje utječu na visinu određenog prava. Ova načela obvezuju sve
države članice EU.
U članku se obrađuje utjecaj tih načela na status u osiguranju, pravo na ortopedska i dentalna
pomagala i na visinu novčanih naknada.
Rad uz mirovinu i novine od 1. siječnja 2026.
U posljednjih nekoliko godina promjene na tržištu rada značajno su utjecale na proširenje mogućnosti
rada umirovljenika uz istovremenu isplatu mirovine. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je
stupio na snagu 1. srpnja 2025., uz zadržavanje prethodno proširenih mogućnosti rada uz mirovinu,
donosi i izmjene u zakonskoj regulativi rada umirovljenika, koje se obrađuju ovim člankom.
Zašto su još lani stagnirala ulaganja i što nam donosi regulativa Stup II?
Članak analizira stagnaciju privatnih ulaganja u 2024. pripisujući problem visokim troškovima rada i
energije, kao i zastarjelom Zakonu o poticanju ulaganja (ZoPU). Ključni fokus je na učinku minimalnog
globalnog poreza na dobit (Stup II), koji prijeti poništiti svrhu postojećih hrvatskih poreznih olakšica
jer one nisu klasificirane kao kvalificirani povrativi porezni krediti. Autor predlaže hitnu reformu
ZoPU-a po uzoru na prakse drugih zemalja EU, poput Poljske, Mađarske, Belgije i Irske, kako bi se
poticaji preoblikovali u oblike koji su usklađeni s regulativom Stupa II.
Faktoring kao financijski instrument i njegovo evidentiranje u računovodstvu
Faktoring predstavlja oblik financiranja koji obuhvaća pravni i financijski odnos, a odnosi se na otkup
predmeta faktoringa od strane faktoring društva (pružatelja usluge faktoringa). Proces se provodi na
temelju ugovora o faktoringu, pri čemu se predmeti faktoringa otkupljuju s pravom ili bez prava na
regres. Budući da je područje faktoringa vrlo opsežno, autor će u nastavku rada definirati sam proces
faktoringa, prikazati njegove glavne vrste te pojasniti računovodstveni tretman pojedinih oblika
faktoringa u skladu s važećim računovodstvenim standardima. Osim toga, bit će analiziran i utjecaj
računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring društva.
Planiranje i evidencija prihoda i rashoda EU projekata kod proračunskih korisnika državnog proračuna
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila je sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od oko
14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su nam
ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizma. EU sredstva postala
su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i njihovih
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLP(R)S, što uvelike utječe
na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i unaprjeđenje kvalitete života građana.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Izrada i donošenje financijskog plana neprofitnih organizacija za godinu
Neprofitne organizacije koje su sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te
izradi i izvršavanju financijskih planova obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva dužne su za 2026.
godinu izraditi i donijeti financijski plan. U članku se pojašnjava način izrade financijskog plana te
se ukazuje na ključne elemente kojima treba posvetiti posebnu pozornost prilikom njegove izrade i
donošenja.
Mogućnosti poništenja/izmjene odluke nakon njene dostave prije izvršnosti
Mogućnosti naručitelja da intervenira u odluku o odabiru/odluku o poništenju nakon njenog donošenja
i dostave vrlo su ograničene. Zakon o javnoj nabavi vrlo je štur po tom pitanju dok praksa pokazuje da
postoji niz nejasnoća i dvojbi u kojoj mjeri i je li uopće moguće izmijeniti jednom dostavljenu odluku
sudionicima postupka. Autorica u članku nastoji dati odgovore na navedena pitanja uz prikaz prakse
Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske.
Narodne novine rujan 2025
