Novela Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti: ključne izmjene i dopune i njihova praktična primjena

Riznica studeni

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti objavljen je u Nar. nov., br. 110/26., a Hrvatski sabor donio ga je 25. rujna 2026. godine. Riječ je o prvoj opsežnijoj intervenciji u Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine, nakon više od tri godine njegove primjene. Izmjene i dopune nisu usmjerene na promjenu temeljnog koncepta sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, nego na njegovo daljnje preciziranje i prilagodbu iskustvima stečenima u primjeni Zakona. Poseban naglasak stavljen je na povećanje pravne sigurnosti, ujednačavanje postupanja visokih učilišta i znanstvenih instituta, jasnije razgraničenje autonomije visokih učilišta i odgovornosti države za javna sredstva, veću učinkovitost zapošljavanja i napredovanja, fleksibilnije projektno zapošljavanje, zadržavanje najiskusnijih nastavnika i znanstvenika u sustavu, smanjenje administrativnih opterećenja te razvoj nacionalne informatičko-informacijske infrastrukture. Među važnijim novinama ističe se uređenje postupka imenovanja vršitelja dužnosti, proširenje područja djelovanja pojedinih sastavnica bez pravne osobnosti, uvođenje radnog mjesta predavača savjetnika, izmjene uvjeta zapošljavanja i izbora na radna mjesta, mogućnost projektnog zapošljavanja asistenata, mogućnost nastavka rada najviših kategorija nastavnika i znanstvenika do 67. godine, uređenje statusa lektora hrvatskog jezika u inozemstvu, fleksibilnije uređenje upisa i završetka studija, kao i jasnije definiranje uloge Hrvatske akademske istraživačke mreže (CARNET) u nacionalnoj digitalnoj infrastrukturi visokog obrazovanja i znanosti.

EU potpore za inovacije procesa u S3 područjima

Rif listopad

„Inovacije procesa u S3 područjima“ naziv je poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Europske
unije (EU-a) koji se za prijave otvara 1. rujna ove godine i traje do iskorištenosti financijskih sredstava
alociranih za njega, ukupno 17.188.524,40 eura odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz svih sektora prerađivačke industrije
koji putem njega mogu ostvariti pravo na potporu u iznosu od 150.000,00 do 450.000,00 eura, za
provođenje projekata koji su u skladu s uvjetima poziva. Potpore poduzećima namijenjene su prije
svega provođenju aktivnosti inovacija procesa i organizacije poslovanja, posebno usmjerenih na
digitalizaciju ili zelenu tranziciju, u svrhu komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga koji se
mogu svrstati u jedno ili više S3 tematskih prioritetnih područja. Pri tome se S3 odnosi na Strategiju
pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje do 2029. godine. Poziv se financira iz
Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a).

Digitalna transformacija riznice – alati i tehnologije za suvremeno upravljanje likvidnošću

Rif listopad

Novi alati i tehnologije mijenjaju ulogu korporativne riznice iz operativne funkcije usmjerene na
obradu podataka u poslovnu funkciju koja aktivno sudjeluje u upravljanju likvidnošću, financijskim
rizicima i poslovnom odlučivanju. Kroz primjere primjene sustava za upravljanje riznicom, umjetne
inteligencije, napredne analitike i drugih digitalnih rješenja u članku se prikazuje na koji način
automatizacija povećava učinkovitost, transparentnost i kvalitetu financijskih informacija. Naglašava
se da ključna vrijednost digitalne transformacije nije zamjena financijskih stručnjaka, već oslobađanje
njihovog vremena za aktivnosti veće dodane vrijednosti. Uspješna digitalizacija pritom ne ovisi samo
o tehnologiji, nego i o kvaliteti podataka, standardiziranim procesima, odgovarajućim kontrolama i
razvoju digitalnih kompetencija zaposlenika.

Kada veća dobit nije prekomjerna dobit?

Rif listopad

Autor u članku analizira predloženi porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu u kontekstu
usporavanja investicija poduzeća. Upozorava da rast dobiti ne mora biti posljedica viših cijena ili
tržišne moći, nego može proizlaziti iz ulaganja, inovacija, oporavka poslovanja te jednokratnih i
računovodstvenih učinaka pa usporedba profitnih marži sama po sebi ne otkriva zašto je dobit
porasla. Autor predlaže izuzeća i korekcije porezne osnovice kojima bi se stvarna izvanredna dobit
razdvojila od povrata na ranija ulaganja.

Prikaz zahtjeva Međunarodnog revizijskog standarda 570 (izmijenjen 2024.), Vremenskane ograničenost poslovanja

Rif listopad

Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja (engl.
going concern). U odnosu na raniju verziju, Međunarodni revizijski standard 570 (izmijenjen 2024.),
Vremenska neograničenost poslovanja, donosi opsežnije zahtjeve za pravodobno prepoznavanje
događaja i uvjeta koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost subjekta da nastavi vremenski
neograničeno poslovati.

Poslovno planiranje u trgovini: metodologija izrade plana za 2027. godinu

Rif listopad

Poduzeća sastavljaju poslovne planove kako bi uskladila poslovne aktivnosti unutar poduzeća i kako
bi izvršenjem tih planova ostvarila postavljene ciljeve. Glavni poslovni plan, koji najčešće obuhvaća
razdoblje do godine dana, povezan je s dugoročnim planom koji se temelji na strateškim ciljevima
poduzeća. Sastavljanje glavnog poslovnog plana oslanja se na niz procjena iz različitih funkcija
poduzeća. Prilikom sastavljanja glavnog poslovnog plana, ključna je procjena prodaje, s obzirom na
to da se na temelju planirane prodaje izvode svi ostali planovi. U ovom članku objašnjeni su uloga i
važnost sastavljanja poslovnog plana te je prikazana metodologija sastavljanja glavnog poslovnog
plana za razdoblje od godine dana za poduzeće koje se bavi trgovinom.

Obračunska plaćanja i njihov računovodstveni tretman

Rif listopad

Uobičajen način plaćanja koji poduzetnici koriste kako bi naplatili dospjela potraživanja i upravljali
likvidnošću su obračunska plaćanja. Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih
potraživanja. U poslovnoj praksi obračunska plaćanja čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i
asignacija.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja obračunskih plaćanja te navodi situacije
u kojima isti nisu dopušteni.

Osvrt na izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala slijedom usvajanja Omnibus I paketa

Rif listopad

Tijekom prve polovine ove godine Hrvatski sabor usvojio je dva zakona, a ranije 2025. godine i još dva,
slijedom čega je u hrvatsko zakonodavstvo u najvećoj mjeri prenesen Omnibus I paket. Ovaj paket
donio je opsežne izmjene europskog okvira izvještavanja o održivosti usmjerene na pojednostavljenje
regulatornih zahtjeva, smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti europskog
gospodarstva. Vezano za hrvatski zakonodavni okvir kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona
o tržištu kapitala prvo su prenesene odredbe tzv. „Stop-the-clock” direktive te je omogućena odgoda
obveze izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika. Istodobno, tzv. „Content“ direktiva
donijela je značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja podizanjem pragova na više od 1.000
zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Te izmjene regulatornog okvira prenesene su u
hrvatsko zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala koje se
obrađuju u ovom tekstu.