Evidentiranje prodaje s pravom povrata prema MSFI-u 15
Prilikom sklapanja ugovora s kupcima moguće je ugovoriti prodaju proizvoda s pravom na povrat
ispravnih proizvoda. Stoga, sukladno odredbama MSFI-a 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima,
kada subjekt određuje cijenu transakcije i iznos koji se može priznati za isporučena dobra, potrebno je
razmotriti je li ugovoreno pravo povrata proizvoda od strane kupca. Ako je kupcu omogućeno pravo
povrata, prihod je potrebno priznati u iznosu naknade na koju subjekt očekuje da će imati pravo,
što znači da se prihod ne može priznati za proizvode čiji se povrat očekuje. Također, subjekt treba
priznati obvezu povrata i imovinu s osnove povrata za proizvode za koje smatra da će biti vraćeni. U
članku autorica na primjerima prikazuje na koji način obračunati i računovodstveno iskazati prodaju
s pravom povrata, sukladno smjernicama navedenim u toč. B20-B27. MSFI-a 15.
Najčešće računovodstvene pogreške prilikom evidentiranja dugotrajne materijalne imovine (zemljišta i građevinskih objekata)
Dugotrajna materijalna imovina odnosi se na imovinu namijenjenu za korištenje u proizvodnji
proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, očekuje
se da će se koristiti duže od jednog razdoblja i namijenjena je za korištenje na neprekidnoj osnovi
u svrhu aktivnosti poduzetnika. Ovisno o karakteristikama nekretnina (tj. zemljišta i građevinskih
objekata), računovodstveno evidentiranje uređeno je MRS-om 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema
odnosno HSFI-om 6 – Dugotrajna materijalna imovina te MRS-om 40 – Ulaganja u nekretnine
odnosno istoimenim HSFI-om 7, koji uređuju priznavanje imovine, utvrđivanje njezine knjigovodstvene
vrijednosti, amortizacije i gubitaka zbog umanjenja koje je potrebno priznati u vezi s time. Međutim,
u praksi vrlo često dolazi do odstupanja od zahtjeva pojedinog računovodstvenog standarda. U radu
autorica ukazuje na neke od češćih pogrešaka prilikom računovodstvenog evidentiranja nekretnina,
tj. zemljišta i građevinskih objekata, a vezano uz početno priznavanje i mjerenje te naknadno mjerenje
imovine, kao i drugih transakcija povezanih s tom vrstom imovine. Uz pomoć primjera pojašnjava se
na koji način transakcije ispravno evidentirati sukladno računovodstvenim propisima, uvažavajući i
određene zahtjeve i odredbe poreznih propisa.
Revizija naknadnih događaja – primjena MRevS-a 560
Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datuma bilance. Pri tome, razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz
o uvjetima koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na
datum bilance i b) oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je potrebno objaviti
u bilješkama uz financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti
učinke događaja i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru
postanu poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 –
Naknadni događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s
naknadnim događajima.
MRevS 450 – Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih tijekom revizije
Tijekom obavljanja revizije revizor mora voditi evidenciju o uočenim pogrešnim prikazima te utvrditi
učinak neispravljenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje. Efekte pogrešnih prikaza potrebno
je staviti u odnos s utvrđenom razinom značajnosti. O uočenim pogrešnim prikazima te njihovom
utjecaju na revizorovo mišljenje potrebno je pravovremeno komunicirati s menadžmentom i onima
koji su zaduženi za upravljanje, kako bi mogli donijeti odluku o tome hoće li izvršiti odgovarajuće
ispravke financijskih izvještaja ili ne. Ovisno o značajnosti učinka neispravljenih pogrešnih prikaza
na financijske izvještaje, revizor može izraziti pozitivno ili modificirano mišljenje. U članku autorica
razmatra odgovornost revizora prilikom razmatranja učinka pogrešnih prikaza na financijske
izvještaje, a sukladno zahtjevima MRevS-a 450 – Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih
tijekom revizije.
Razlike računovodstvenog i poreznog gubitka
Potrebno je razlikovati dvije različite kategorije gubitka odnosno računovodstveni od poreznog
gubitka. Računovodstveni gubitak (gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se kao razlika prihoda i
rashoda iskazanih i obračunatih sukladno računovodstvenim propisima, evidentira se u poslovnim
knjigama subjekta te iskazuje u računu dobiti i gubitka. Gubitak nakon oporezivanja utvrđuje se na
način da se računovodstvena osnovica (dobit ili gubitak) korigira za tekući porez na dobit utvrđen
u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD ili Obrascu PD-NN), kao i za možebitne efekte odgođenih
poreza. Tako utvrđeni gubitak razdoblja iskazuje se u računu dobiti i gubitka odnosno iskazuje se
u bilanci kao gubitak poslovne godine. Porezni gubitak utvrđuje se prilikom sastavljanja prijave
poreza na dobit, na način da se računovodstvena osnovica korigira za određene stavke umanjenja
i uvećanja, sukladno poreznim propisima. U članku autorica na primjerima prikazuje utvrđivanje
računovodstvenog i poreznog gubitka, pokriće prenesenog gubitka u računovodstvu, korištenje
prenesenog poreznog gubitka pri utvrđivanju porezne osnovice te priznavanje odgođene porezne
imovine s osnove prenesenih poreznih gubitaka.
Prikupljanje revizijskih dokaza postupcima eksternog konfirmiranja
Kako bi pribavio relevantne i pouzdane revizijske dokaze, revizor će vrlo često koristiti postupke
eksternog konfirmiranja zbog potvrđivanja ili zahtijevanja informacija u vezi sa stanjima računa
i njihovim sastavnim dijelovima. Primjerice, revizor uobičajeno provodi postupke eksternog
konfirmiranja radi potvrde određenog salda potraživanja ili obveze kojeg revidirani subjekt ima
evidentiranog u poslovnim knjigama. Sam postupak eksternog konfirmiranja provodi se na način
da revizor uputi pisani zahtjev za potvrdom stanja dužniku ili vjerovniku revidiranog subjekta, s
ciljem da se izravnim pisanim odgovorom od treće stranke (stranke kojoj je upućen zahtjev) pribavi
odgovarajući revizijski dokaz. Stoga, kada koristi postupke eksternog konfirmiranja, revizor ih mora
oblikovati i provesti na način koji mu omogućuje pribavljanje relevantnih i pouzdanih revizijskih
dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje. Autorica u članku ukazuje na odredbe MRevS-a 505 –
Eksterne konfirmacije, koji se bavi revizorovim korištenjem postupaka eksternog konfirmiranja zbog
dobivanja odgovarajućih revizijskih dokaza.
Ulaganje u društva povezana sudjelujućim interesom i njihovo vrednovanje na datum bilance
Društvo povezano sudjelujućim interesom (ili pridruženo društvo) je društvo u kojemu društvo
ulagatelj ima sudjelujući interes temeljem kojeg stječe prava u kapitalu drugog poduzetnika, tj.
ostvaruje značajan utjecaj, ali ne i kontrolu. Ulaganje u društva povezana sudjelujućim interesom
računovodstveno će se evidentirati primjenom metode udjela, uz određene iznimke, a sukladno
zahtjevima HSFI-a 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, odnosno MRS-a 28 – Udjeli u pridruženim
subjektima i zajedničkim pothvatima. U članku autorica razmatra računovodstveni tretman odnosno
priznavanje i mjerenje ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom, osobito na datum bilance,
sukladno HSFI-u 2 i MRS-u 28, uz uvjet da ulagatelj ujedno nije matica nekom drugom društvu.
Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrazac PD-KID
Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim
inozemnim društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava.
Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na
obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog
kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu
»Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID.
U članku autorica na primjeru pojašnjava o primjeni pravila o kontroliranim inozemnim društvima i
Obrascu PD-KID.
Događaji nakon datuma bilance
Posebnu pozornost prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ti poslovni događaji mogu za posljedicu imati usklađivanje financijskih
izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama uz financijske izvještaje. Računovodstveni
tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma bilance definiran je odredbama HSFI-a 4 –
Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja. Također,
potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja u vezi s događajima nakon datuma bilance u
bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini poduzetnika. U članku autorica razmatra koje su
odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon datuma bilance.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.