Vrijednosno usklađenje imovine (dugotrajne i kratkotrajne) – pripreme za godišnji obračun za 2023. godinu
Približavamo se kraju poslovne godine stoga je na vrijeme potrebno voditi računa o tome da financijski
izvještaji trebaju istinito i fer prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove
poduzetnika. Istinito i objektivno predočavanje zahtjeva vjerno predočenje učinaka transakcija i drugih
poslovnih događaja, a u skladu s kriterijima priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda.
Stoga, pri izradi završnog računa, subjekt mora razmotriti postoje li određeni indikatori umanjenja
vrijednosti imovine, primjerice potraživanja od kupaca, zaliha, financijske imovine, dugotrajne
materijalne imovine i sl. Ako postoje objektivni dokazi te je vrijednost imovine umanjena, potrebno
je evidentirati vrijednosno usklađenje. Vrlo često dolazi do vremenske nepodudarnosti priznavanja
rashoda vrijednosnog usklađenja za računovodstvene i porezne svrhe. U tom slučaju, vrijednosno
usklađenje je privremeno porezno nepriznat rashod za koji je potrebno uvećati osnovicu poreza na dobit
odnosno nastaje odbitna privremena razlika koja zahtijeva priznavanje odgođene porezne imovine u
bilanci. U radu autorica obrađuje računovodstveni i porezni aspekt vrijednosnog usklađenja pojedinih
vrsta dugotrajne i kratkotrajne imovine, s naglaskom na obveznike primjene HSFI-a.
Računovodstvo vremenskih razgraničenja prihoda i rashoda – primjena HSFI-a 14
Vrlo često u praksi nastaju poslovni događaji koji započinju u jednom, a završavaju u drugom
obračunskom razdoblju. Učinci takvih transakcija utječu na prihode i rashode kroz više obračunskih
razdoblja. Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja subjekt mora učinke takvih transakcija
vremenski razgraničiti, tj. priznati u odgovarajućem razdoblju, u skladu s načelom nastanka poslovnog
događaja. Stoga, prihode i rashode potrebno je priznati u iznosima i u onom obračunskom razdoblju
na koje se i odnose, tj. u trenutku njihova nastanka, a ne kada se ostvari primitak ili izvrši isplata
novca ili novčanog ekvivalenta. Razlikuju se stavke aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja, a
njihova specifičnost je iskazivanje kao zasebnih pozicija u bilanci, uz dodatna pojašnjenja u bilješkama
uz financijske izvještaje. U radu autorica prikazuje računovodstveno iskazivanje pojedinih kategorija
aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja uz osvrt na odgovarajući tretman PDV-a.
Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje – primjena MRevS-a 260 (izmijenjenog)
Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Autorica članka u nastavku ukratko pojašnjava
revizorove odgovornosti u vezi s komunikacijom revizora i onih koji su zaduženi za upravljanje, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjenog) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za
upravljanje.
Računovodstveno iskazivanje državnih potpora povezanih s dugotrajnom materijalnom imovinom
Državne potpore su određeni oblici novčanih ili nenovčanih pomoći koje se daju poduzetnicima u
zamjenu ispunjavanja određenih prošlih ili budućih uvjeta vezanih uz poslovanje poduzetnika. Razlikuju
se dvije vrste potpora i to, one koje su povezane s imovinom i one koje su povezane s prihodom,
o čemu ovisi i njihov računovodstveni tretman. Potpore povezane s imovinom ne iskazuju se kao
prihod u trenutku primitka potpore, već ih je potrebno vremenski razgraničiti na sustavnoj osnovi,
tj. priznati kao prihod tijekom razdoblja u kojima se priznaju i povezani troškovi za čije pokriće su
potpore i namijenjene. Državne potpore povezane s imovinom moguće je evidentirati: a) iskazivanjem
odgođenog prihoda ili b) tretiranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti
predmetne imovine. Autorica u članku pojašnjava zahtjeve relevantnih računovodstvenih standarda
te prikazuje računovodstvene postupke evidentiranja državnih potpora povezanih s imovinom.
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja i ugovaranje revizijskog angažmana
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja definirani su Zakonom o računovodstvu, dok
Zakon o reviziji uređuje pitanja vezana za obavljanje revizije, kao što su: izbor revizora, ugovor o
reviziji, naknada za poslove revizije, ograničenja obavljanja poslova revizije i sl. Nadalje, postupci
dogovaranja uvjeta revizijskih angažmana uređeni su i Međunarodnim revizijskim standardima.
Prije samog ugovaranja revizijskog angažmana obveza je revizora provesti određene preliminarne
aktivnosti, razmotriti postoje li preduvjeti za obavljanje revizije te prepoznati i procijeniti relevantne
čimbenike rizika, kako bi se mogla donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju revizijskog angažmana.
Zakon o reviziji posebno ističe potrebu zadovoljavanja zahtjeva vezanih uz neovisnost. Nakon što je
donesena odluka o prihvaćanju angažmana od strane revizora, uvjeti samog revizijskog angažmana
moraju se pisano dogovoriti u pismu o preuzimanju angažmana. Detaljnije o obveznicima revizije,
izboru revizora, ograničenjima vezanim uz obavljanje revizije, zahtjevima neovisnosti te postupcima
revizora koji prethode prihvaćanju i ugovaranju revizijskog angažmana autorica navodi u nastavku.
Računovodstveni i porezni tretman ulaganja u investicijsko zlato
Ne postoji zaseban računovodstveni standard koji definira investicijsko zlato, kao niti računovodstveni
tretman ulaganja u investicijsko zlato. Međutim, pojam investicijskog zlata definiran je s poreznog
aspekta, tj. propisima vezanim za porez na dodanu vrijednost te je u kontekstu PDV-a potrebno
primijeniti posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata. Autorica u članku navodi problematiku
računovodstvenog tretmana ulaganja u investicijsko zlato, kao i moguća rješenja
Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama – primjena MRevS-a 265
Značajne nedostatke u internim kontrolama, koje je revizor uočio tijekom obavljanja revizije financijskih
izvještaja, potrebno je komunicirati onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu. Zahtjevi
i upute u vezi s odgovornošću revizora da komunicira nedostatke u internim kontrolama definirani
su MRevS-om 265 – Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama, onima koji su zaduženi za
upravljanje i menadžmentu.
Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika. Grupu
poduzetnika čine matično društvo i sva njegova ovisna društva. Stoga, konsolidirani financijski
izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad
jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih
i poslovnih politika, a prikazuju financijski položaj i uspješnost grupe kao cjeline. Poslovno spajanje
u kojemu jedan pravni subjekt kontrolira drugog pravnog subjekta, koji su pravno samostalni i
sastavljaju svoje samostalne financijske izvještaje, predstavlja konsolidaciju u užem smislu. Obveza
sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, uz određena izuzeća, odnosi se na onog
poduzetnika koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo. Fizičke osobe, vlasnici društva,
nemaju obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja.
Primjena MSPU 4400 (izmijenjenog) – Angažmani za dogovorene postupke
Dogovoreni postupci su postupci koji su dogovoreni od strane praktičara i angažirajuće strane. Pitanjem
angažmana za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim ili nefinancijskim predmetnim
pitanjima bavi se Međunarodni standard za povezane usluge (MSPU) 4400 (izmijenjen) – Angažmani
za dogovorene postupke. MSPU 4400 (izmijenjen) na snazi je za angažmane čiji su uvjeti ugovoreni na
dan 1. siječnja 2022. godine ili nakon tog datuma. Praktičar je dužan pridržavati se svakog zahtjeva
ovog MSPU-a, osim u slučaju kada neki zahtjev nije relevantan za određeni angažman za dogovorene
postupke, primjerice, ako okolnosti na koje se odnosi zahtjev ne postoje u tom angažmanu. U članku
autorica daje prikaz odgovornosti praktičara kada je angažiran obaviti angažman za dogovorene
postupke, pojašnjava zahtjeve i smjernice standarda te navodi pojedinosti o obliku i sadržaju izvješća
o dogovorenim postupcima u skladu s odredbama MSPU-a 4400 (izmijenjenog).
Početni revizijski angažman i početna stanja te njihov utjecaj na modifikaciju mišljenja u izvješću neovisnog revizora
Početni revizijski angažman je angažman u kojemu financijski izvještaji za prethodno razdoblje nisu
bili revidirani ili je financijske izvještaje za prethodno razdoblje revidirao prethodni revizor. Stoga,
kada revizor obavlja početni revizijski angažman, odgovoran je provesti određene postupke u vezi
s početnim stanjima, kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze s ciljem izražavanja
mišljenja o financijskim izvještajima tekućeg razdoblja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
510 – Početni revizijski angažmani – početna stanja, koji se bavi revizorovim odgovornostima i
postupcima u vezi s početnim stanjima u početnim revizijskim angažmanima te utjecaj prikupljenih
dokaza na modifikaciju mišljenja, u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjenim) – Modifikacije mišljenja
u izvješću neovisnog revizora.