Računovodstveni i porezni aspekt troškova promidžbe, reprezentacije i darovanja
Propisi o oporezivanju PDV-om, porezom na dobit odnosno porezom na dohodak različito uređuju
porezni status troškova promidžbe, troškova reprezentacije i troškova po osnovu danih darovanja.
Prema Zakonu o PDV-u, za troškove reprezentacije i danih darovanja koja se ne smatraju poslovnim
izdacima nije dopušten odbitak pretporeza dok se troškovi promidžbe smatraju poslovnim izdacima
za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Prema Zakonu o porezu na dobit i Zakonu
o porezu na dohodak, troškovi reprezentacije porezno su priznati u visini 50 %, dok su troškovi
promidžbe uz propisane uvjete priznati u ukupnom iznosu. Trošak po osnovu danih darovanja prema
određenim uvjetima smatra se porezno priznatim rashodom, ali sa stanovišta PDV-a donacije u
naravi smatraju se isporukom bez naknade koja podliježe oporezivanju, ako je kod nabave korišten
pretporez. Iznimka je donacija hrane prema posebnim propisima. Autorica u članku ukazuje na razlike
u poreznom određenju ovih troškova te daje primjere njihovog računovodstvenog praćenja.
Pripreme za sastavljanje zadnjeg obračuna PDV-a za 2025. godinu kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
godišnja usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljati tijekom godine. Obveza i način
sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je čl. 85.
st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane
su i kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja
za 2025. godinu porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna
najkasnije do 20. siječnja 2026. godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna
PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao
obveznika PDV-a.
Obveznici PDV-a – ulazak u sustav PDV-a, prava i obveze nakon prelaska praga
Prag za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine propisan je u visini 60.000,00 eura. Nakon
ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa porezni se obveznik obvezan upisati u registar
obveznika PDV-a već sljedeći dan. Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a
(Obrascu P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Autorica u članku piše o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a – specifičnosti proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2025. godine ostvarili vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu koji nije veći od 60.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz
sustava PDV-a. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2026. godine. Prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Škole u sustavu poreza na dodanu vrijednost
Usluge odgoja i obrazovanja djece i mladeži kada ih obavljaju javne ustanove, oslobođene su plaćanja
PDV-a temeljem čl. 39. Zakona o PDV-u. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak
pretporeza. Ako obrazovne ustanove pored usluga obrazovanja, obavljaju i oporezive isporuke mogu
biti porezni obveznici koji imaju obvezu upisa u registar obveznika PDV-a ili se samo smatraju tzv.
„malim poreznim obveznicima“, ako im je vrijednost oporezivih isporuka manja od propisanog praga
za ulazak u sustav PDV-a. Autorica u članku piše o oslobođenim i oporezivim isporukama škola koje
su kao porezni obveznici upisane u registar obveznika PDV-a.
Obveze za PDV kod malih poreznih obveznika
Mali porezni obveznici prema odredbama Zakona o PDV-u smatraju se poreznim obveznicima koji nisu
upisani u registar obveznika PDV-a. Radi se o osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost
i samim time se smatraju poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu manjem od praga
za ulazak u sustav PDV-a, ne smatraju se redovnim poreznim obveznicima i nemaju obvezu upisa u registar
obveznika PDV-a. Na njih se primjenjuje posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Posebni
postupak oporezivanja u ovom slučaju znači da porezni obveznik na svoje isporuke ne obračunavaju PDV
i nema pravo na odbitak pretporeza. Ovi se porezni obveznici u poslovanju s poreznim obveznicima u
drugim državama članicama kao u trećim zemljama, smatraju osobama registriranim za potrebe PDV-a.
Tako su kao osobe registrirane za potrebe PDV-a obvezni obračunati PDV kod stjecanja dobara unutar
EU, ako je stjecanje u vrijednosti koja prelazi prag stjecanja odnosno obveznici su PDV-a kod primanja
usluga iz inozemstva za koje je propisano mjesto oporezivanja sjedište poreznog obveznika primatelja
usluge. Autorica u članku piše o obvezama malih poreznih obveznika kod isporuka u tuzemstvu te u slučaju
poslovanja s poreznim obveznicima sa sjedištem u inozemstvu.
Prodaja robe u komisiji– računovodstveno praćenje i obračun PDV-a
Jedan od oblika posredovanja u trgovini je i prodaja robe putem ugovora o komisiji. Ugovor o
komisijskoj prodaji robe je oblik posredovanja kada komisionar prodaje robu u svoje ime, a za račun
vlasnika robe (proizvođača, uvoznika ili drugog trgovca). Uvjeti i način sklapanja ugovora o komisijskoj
prodaji robe uređeni su Zakonom o obveznim odnosima. Ugovorom o komisiji trgovac preuzima tuđu
robu (proizvode) u komisiju, a zatim tu robu prodaje u svoje ime, a za račun vlasnika (komitenta). Kako
se radi o tuđoj robi na vlastitom skladištu odnosno u vlastitoj prodavaonici, trgovac robu iskazuje u
izvanbilančnoj evidenciji. Autorica u članku piše o računovodstvenom i poreznom aspektu poslovanja
trgovca koji prodaje robu na osnovu ugovora o komisiji.
Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i priprema za fiskalizaciju
Djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uređena je Zakonom o obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Sa stajališta poreza na dohodak ova se djelatnost oporezuje kao
djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema pravilima propisanim člankom 29. Zakona o porezu
na dohodak. Način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u
propisan je Pravilnikom o upisniku OPG-a. Radi se o evidenciji sa stanovišta praćenja poljoprivredne
proizvodnje dok je evidencija u porezne svrhe i u svrhe praćenja obavljanja djelatnosti propisana
poreznim propisima te propisima o trgovini. Ovisno o visini primitaka koje ostvaruje, OPG može biti
izvan sustava poreza na dohodak ili obveznik poreza na dohodak odnosno dobit. Kao obveznik poreza
na dohodak OPG isti može plaćati u paušalnom iznosu ili temeljem podataka iz poslovnih knjiga.
Autorica u članku piše o poreznom aspektu poslovanja OPG-a, obveznim evidencijama koje mora
voditi kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te o obvezama fiskalizacije nakon 1. siječnja
2026., kao i o statusu nositelja i člana OPG-a u odnosu na obvezna osiguranja.
Stope PDV-a
Stopa koja se primjenjuje na oporezive transakcije je ona koja je na snazi u trenutku oporezivog
događaja. Iznimno, PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna
PDV-a u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije te u slučaju uvoza. Na stjecanje dobara
unutar Europske unije obavljeno u tuzemstvu, kao i na uvoz dobara primjenjuje se stopa PDV-a koja
se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu. Zakonom o PDV-u propisana je standardna stopa PDV-a
od 25 %, stopa nula te dvije snižene stope 13 % i 5 %. U članku se daje pregled po grupama proizvoda
čiji se promet oporezuje pojedinim stopama, a temeljem odredbi članka 38. Zakona o PDV-u, članka
47. Pravilnika o PDV-u te niza mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave.