Ustanove za trajnu naobrazbu ikulturu (pučka otvorena učilišta)kao obveznici obračuna PDV-a
Djelatnost pučkih otvorenih učilišta uređena je Zakonom o pučkim otvorenim učilištima, a osnivaju se
prema Zakonu o ustanovama. Osnivaju se radi obavljanja osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe
odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, djelatnosti javnog
prikazivanja filmova, novinsko nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja
djelatnosti stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije izvan sustava redovite naobrazbe, a mogu
obavljati i muzejsku, knjižničnu, kazališnu i scensko-glazbenu djelatnost. Navedene djelatnosti imaju
različiti porezni status u sustavu PDV-a, dio djelatnosti spada u javnu funkciju koja je prema članku
39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a dio djelatnosti podliježe
oporezivanju. Autorica u nastavku piše o specifičnom poreznom statusu u sustavu PDV-a ustanova za
trajnu naobrazbu i kulturu, tj. pučkih otvorenih učilišta.
Oporezivanje PDV-om usluga povezanih s nepokretnom imovinom
Kod utvrđivanja mjesta oporezivanja usluga povezanih s nepokretnom imovinom primjenjuje se
posebno pravilo te je za ove usluge propisano da se njihovo mjesto pružanja smatra mjesto gdje
se nepokretna imovina nalazi. Za ispravno određivanje mjesta oporezivanja usluga povezanih s
nepokretnom imovinom važno je odrediti smatra li se određena usluga povezanom s nepokretnom
imovinom i gdje se ta imovina nalazi. Pri tome nije važno kome se usluga obavlja, drugom poreznom
obvezniku ili krajnjem potrošaču, uvijek se mjestom oporezivanja smatra mjesto gdje se nepokretna
imovina nalazi. Ako hrvatski porezni obveznik obavlja uslugu koja je povezana s nepokretnom
imovinom u inozemstvu, ista ne podliježe oporezivanju prema hrvatskom Zakonu o PDV-u pa i u
slučaju kada se ista zaračunava naručitelju sa sjedištem u Hrvatskoj. Autorica u članku, polazeći od
definicije usluga povezanih s nepokretnom imovinom prema članku 47. Direktive 2006/112/EZ i prema
odredbama Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011, daje primjere obračuna PDV-a kada ove
usluge obavlja hrvatski porezni obveznik na nepokretnoj imovini u inozemstvu i kada strani porezni
obveznik ove usluge obavlja na nepokretnoj imovini u Hrvatskoj.
Utjecaj Fiskalizacije 2.0 na izvještavanje u PDV-u
Uvođenjem obveze izdavanja eRačuna uz njihovu fiskalizaciju, Porezna uprava će u stvarnom vremenu
dobiti informaciju o obavljenim transakcijama i obvezama obračuna PDV-a u trenutku nastanka
oporezivog događaja, što će poreznim obveznicima omogućiti značajno administrativno rasterećenje
vezano za sastavljanje porezne prijave za razdoblje oporezivanja u kojemu nastaje obveza obračuna
PDV-a. Do stupanja na snagu izmjena Direktive 2006/112/EZ, a koje se izmjene odnose na obvezu
izdavanja eRačuna i usklađivanja Zakona o PDV-u s tim izmjenama, obveza izdavanja i zaprimanja
eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji propisana je samo za račune izdane poslovnim subjektima
sa sjedištem u Hrvatskoj, dok se obveza izdavanja eRačuna ne odnosi na račune izdane poreznim
obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici ili u trećim zemljama. Tako će se prijava PDV-a
sastavljati automatizmom prema izdanim i zaprimljenim računima samo po osnovu računa poreznim
obveznicima sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, dok će se računi
za transakcije s inozemstvom dodavati kao i ostale transakcije koje neće biti obuhvaćene sustavom
digitalnog izvještavanja u stvarnom vremenu. Prema izmjenama Direktive 2006/112/EZ odredbe o
obvezi izdavanja i zaprimanja eRačuna za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu stupit će
na snagu 1. srpnja 2030. te će države članice koje su ranije propisale obvezu izdavanja eRačuna biti
obvezne uskladiti svoje poslovanje s odredbama Direktive koje će biti prenesene u nacionalne propise.
Autorica u članku piše o očekivanim izmjenama Zakona o PDV-u na početku primjene izdavanja
eRačuna između poslovnih subjekata.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici izdavanja eRačuna i fiskalizacije
Prema Zakonu o fiskalizaciji koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine i proračunski
korisnici te neprofitne organizacije bit će, uz određene specifičnosti, obveznici fiskalizacije, kako u
prometu s krajnjim potrošačima, tako i u prometu s poslovnim subjektima. Bez obzira na činjenicu
što su dosada bili obveznici zaprimanja elektroničkih računa prema Zakonu o izdavanju elektroničkih
računa u javnoj nabavi, koji će se i nadalje primjenjivati, proračunski korisnici i neprofitne organizacije
trebaju se pripremiti za početak primjene Zakona o fiskalizaciji u dijelu koji se na njih odnosi, o čemu
autorica piše u nastavku članka.
Povrat PDV-a putnicima iz trećih zemalja za dobra iznesena u osobnoj prtljazi
Putnici koji imaju prebivalište u trećim zemljama mogu ostvariti povrat PDV-a plaćenog za nabavu
dobara u maloprodaji na području Republike Hrvatske, a koja u roku tri mjeseca bez prethodnog
korištenja izvezu s područja Europske unije u okviru putničkog prometa. Na ovaj način osobe
koje nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije ostvaruju porezno
oslobođenje naknadno kroz povrat poreza uz dokaz o izvozu, što ovjerom posebnog obrasca potvrđuje
carinski službenik. Putnik ostvaruje pravo na povrat podnošenjem Zahtjeva za povrat poreza u okviru
putničkog prometa u obliku Obrasca PDV-P koji mu je izdao trgovac kod prodaje dobara, a ovjerio
carinski ured prilikom iznošenja dobara izvan Europske unije. Autorica u članku piše o uvjetima i
načinu povrata PDV-a za dobra izvezena u okviru putničkog prometa.
Trgovina rabljenim vozilima i obračun PDV-a po posebnom postupku oporezivanja marže
Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže kod
prodaje rabljenih dobara. Obračun PDV-a na ostvarenu razliku između nabavne i prodajne vrijednosti
(ostvarenu maržu) primjenjuje se samo ako su rabljena dobra nabavljena od dobavljača koji nije
zaračunao PDV ili od dobavljača koji je također kod prodaje primijenio posebni postupak oporezivanja
marže. Posebni postupak primjenjuju samo trgovci rabljenim dobrima (preprodavatelji) i ne može
se primijeniti kada se prodaje rabljeno dobro koje je porezni obveznik koristio u obavljanju svoje
djelatnosti. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a primjenom posebnog postupka
oporezivanja marže kod prodaje rabljenih vozila.
Iznimne mjere kontrole cijena u trgovini na malo – objavljivanje cjenika i isticanje dodatne cijene
Za proizvode i usluge od značajnijeg društvenog interesa moguće je prema Zakonu o iznimnim
mjerama kontrole cijena propisati određene mjere društvene kontrole cijena koje se mogu propisati
samo iznimno, kada se drugim mjerama gospodarske politike ne mogu spriječiti negativni učinci
primjene cijena. Tako je Vlada Republike Hrvatske s primjenom od 15. svibnja 2025. u skladu sa
Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena uz ranije mjere propisala mjeru koja se sastoji u
obvezi objave važećih cijena na mrežnim stranicama trgovca, kao i obvezu isticanja dodatne cijene
u trgovini na malo. O važećim oblicima izravne kontrole cijena u trgovini na malo autorica piše u
nastavku članka.
Obračun PDV-a u poslovanju turističkih agencija
Kada turistička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje
(smještaj ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku
PDV se obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj
postupak agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga
(kada prodaje usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu
za putovanje – usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom
primjenjuje redovni postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja
na području Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak
oporezivanja s obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak
oporezivanja na način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a
u poslovanju turističkih agencija autorica piše u nastavku članka.
Organizacija kongresa i drugih stručnih i znanstvenih skupova s aspekta PDV-a
U okviru svoje djelatnosti, ako je to predviđeno njihovim statutima, znanstveni instituti, obrazovne
i druge ustanove te udruge mogu organizirati kongrese, konferencije, seminare i druge stručne i
znanstvene skupove u tuzemstvu ili inozemstvu s ili bez naplate kotizacije. S aspekta PDV-a organizacija
stručnih i znanstvenih skupova ako se za iste naplaćuje kotizacija predstavlja oporezivu djelatnost
organizatora pa i u slučaju kada organizator obavlja djelatnost od javnog interesa koja je prema
čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a. Tako će obračun PDV-a u slučaju naplate kotizacije ovisiti
o tome je li organizator tzv. „mali porezni obveznik“ ili je u sustavu PDV-a. Organizaciju kongresa i
naplatu kotizacije organizator može povjeriti i turističkoj agenciji koja kotizaciju za kongres može
prodavati u paketu s uslugama smještaja i prijevoza prema odredbama Zakona o pružanju usluga
u turizmu. Autorica u nastavku članka piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije
kongresa, konferencija, seminara ili drugih edukacija odnosno događanja ovisno o tome prodaje li
se ova usluga izravno ili posredstvom turističke agencije u okviru kongresnog turizma.
Porezne obveze iznajmljivača rezidenata kod pružanja usluga smještaja u apartmanima i kućama za odmor
Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti usluge smještaja gostima mogu pružati i građani u okviru
svog domaćinstva bez posebne registracije obrta ili trgovačkog društva. Usluge smještaja građani
mogu pružati u sobama, apartmanima i kućama za odmor kojih su vlasnici te usluge smještaja u
kampu na vlastitom zemljištu. Za pružanje usluga smještaja u objektu ili kampu, iznajmljivač mora
ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Prema
izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti od 1. siječnja 2025. razlikuje se status iznajmljivača
domaćina od ostalih iznajmljivača. Domaćinom se smatra iznajmljivač koji ima prebivalište na
području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi objekt u kojemu pruža ugostiteljske usluge
smještaja. U nastavku članka autorica daje pregled važećih propisa o plaćanju poreza na dohodak,
turističke pristojbe i članarine turističkim zajednicama građana koji pružaju usluge smještaja u
domaćinstvu.