Primjena nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u sektoru zdravstva
Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.
Novine u materijalnim pravima od 1. ožujka 2024. za zaposlene u državnoj i javnim službama
Vlada RH i reprezentativni sindikati javnih službi sklopili su dana 1. ožujka 2024. godine novi Temeljni
kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, na rok od četiri godine. Istoga su dana Vlada RH
i sindikati koji zastupaju državne službenike i namještenike sklopili Izmjene i dopune Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike, kojim se mijenjaju neke odredbe izvornog Kolektivnog
ugovora iz 2022. godine. U oba su kolektivna ugovora provedene izmjene radi usklađivanja sa
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je na snazi od 1. siječnja 2024. godine,
a temeljem kojega se plaće isplaćuju od 1. ožujka 2024. godine.
Osim u poglavlju o plaćama i dodacima na plaću, ugovorene su i neke novine koje se odnose na
naknadu troškova i ostala materijalna prava zaposlenih.
Osnovna plaća i dodaci na plaću u javnim službama od 1. ožujka 2024. godine
Novim modelom sustava plaća u državnoj službi i javnim službama na temelju kojega se plaće
počinju isplaćivati od 1. ožujka 2023. godine, na jedinstveni su način uređene plaće državnih
službenika i namještenika i plaće zaposlenih u javnim službama. Specifičnost javnih službi sadržana
je u činjenica da se dodaci koji su Zakonom o plaćama određeni kao dodaci za rad u izvanrednim
radnim okolnostima i neki dodaci za različite oblike organizacije rada uređuju granskim kolektivnim
ugovorima, a svih šest granskih kolektivnih ugovora su istekli 2022. ili 2023. godine. Vlada RH je
donošenjem posebne Odluke koja se primjenjuje od 1. ožujka 2024. premostila tu pravnu prazninu
i odredila nastavak primjene određenih dodataka ugovorenih granskim kolektivnim ugovorima iz
2018. godine čije je trajanje isteklo u 2022. ili 2023. godini. Dodaci za različite oblike organizacije
rada iz čl. 23. Zakona o plaćama, isplaćivat će se na temelju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za
zaposlenike u javnim službama, a neki dodaci iz ranijih granskih kolektivnih ugovora. Uz to, određeni
zaposlenici će prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe zadržati dodatak za
završeni studij na poslijediplomskoj razini, pod uvjetima povoljnijima od Zakona o plaćama.
Prava roditelja koji njeguje dijete s teškoćama u razvoju
U skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, roditelj koji njeguje dijete s
teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na dopust do navršene osme godine djetetovog života ili
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. U razdoblju korištenja tih prava, zaposlenom i
samozaposlenom roditelju pripada pravo na novčanu naknadu odnosno naknadu plaće.
U ovom članku autorica pojašnjava uvjete za ostvarivanje navedenih prava propisanih odredbama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te navodi ostala prava koja se, uz ispunjavanje propisanih
uvjeta, ostvaruju sukladno drugim propisima.
Oblici radnog angažiranja umirovljenika uz isplatu mirovine
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.
Dopust trudne radnice
Dopust trudne radnice je pravo koje ostvaruje trudna radnica temeljem propisa radnog prava, propisa
zaštite na radu te propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Riječ o plaćenom dopustu na
teret poslodavca koji ostvaruje trudna radnica zaposlena na poslovima štetnima za njezino zdravlje.
Kada i pod kojim uvjetima trudna radnica može ostvariti pravo na ovu vrstu dopusta, koliko iznosi
visina naknade za vrijeme korištenja ovog prava te do kada radnica ostvaruje pravo na ovu vrstu
naknade plaće pročitajte u nastavku teksta.
Primjena umanjenja mjesečne osnovice za radnika izaslanog na rad u inozemstvo u tijeku mjeseca i za rad u RH za stranog poslodavca
Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.
Novi iznosi neoporezivih dnevnica za inozemna službena putovanja i rad na terenu u inozemstvu
Od 8. veljače 2024. godine primjenjuje se nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u
inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Iznosi dnevnica propisani
novom Odlukom za porezne se svrhe primjenjuju kao najviši neoporezivi iznosi dnevnica za inozemna
službena putovanja i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu.
Doprinosi za obvezno osiguranje članova uprave trgovačkih društava za 2024. godinu
Člankom 12. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je obveza osiguranja za članove uprave,
izvršne direktore i likvidatore trgovačkih društava te za upravitelje zadruga, ako nisu osigurani po
drugoj osnovi. Ako su osigurani po bilo kojoj drugoj osnovi temeljem koje su upisani u matičnu
evidenciju mirovinskih osiguranika, nemaju obvezu osigurati se po čl. 12. Zakona o mirovinskom
osiguranju.
Za članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji
su zaposleni u pravnoj osobi u kojoj obavljaju navedene dužnosti, za 2024. godinu se primjenjuje
mjesečna osnovica za obračun doprinosa u iznosu najmanje 1.014,00 eura. Ako je plaća koju im
isplaćuje trgovačko društvo ili zadruga manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kako je određeno čl. 21.a Zakona o
doprinosima.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća smatraju podmirenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim korisnika invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
Isplata ostalih materijalnih prava u državnoj službi i javnim službama u 2024. godini
Iznosi primitaka po osnovi naknada troškova, nagrada, pomoći i otpremnina koje ostvaruju državni
službenici i namještenici i službenici i namještenici zaposleni u javnim službama nisu izmijenjeni od
1. siječnja 2024. godine u odnosu na visinu tih prava u 2023. godini. No kako se za isplate ovih
primitaka od 2. siječnja 2024. godine primjenjuju novi neoporezivi iznosi propisani izmijenjenim
Pravilnikom o porezu na dohodak, te novine utječu na porezno obilježje primitaka. Uz to, novim
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama uvedeno je pravo na godišnju nagradu za
rezultate rada kao novi neoporezivi primitak kojega, uz propisane uvjete, za 2024. godinu mogu
ostvariti zaposleni u državnoj i javnim službama.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2024. godini, nakon povećanja neoporezivih iznosa