Minimalna plaća za 2024. godinu prema Uredbi Vlade RH i prema proširenim kolektivnim ugovorima
Minimalna plaća za 2024. godinu propisana Uredbom Vlade RH iznosi 840,00 eura bruto. Minimalne
plaće u djelatnosti graditeljstva i djelatnosti linijskog pomorskoga prijevoza određene su važećim
granskim kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva, koji je također bio proširen na sve poslodavce, istekao je krajem
2023. godine i do 31. ožujka 2024. primjenjuje se na temelju čl. 199. Zakona o radu. U iznos minimalne
plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za
prekovremeni rad.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.
Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od 1. prosinca 2023. i iskazivanje u obrascu JOPPD
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Inozemni radni staž i pravo na uvećanje plaće u državnim i javnim službama
Osnovna bruto plaća službenika i namještenika zaposlenih u državnoj i javnoj službi je umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. S obzirom da
pojam radnog staža u kontekstu prava na uvećanje plaće nije izričito uređen zakonom, postavlja se
pitanje što se smatra radnim stažem te ostvaruje li službenik pravo na uvećanje plaće za 0,5% i za
svaku godinu radnog staža ostvarenog u inozemstvu.
Porezna obilježja prigodnih darivanja radnika u 2023. godini
Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2023. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 663,62 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 995,43 eura godišnje, dar u naravi do 132,72 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 132,73 eura po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.
Nova prava zaposlenih u državnim i javnim službama uređena trećim dodacima kolektivnim ugovorima
Dodatkom III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i
Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ugovorena su nova prava
zaposlenih u javnom sektoru i povećani iznosi ranije ugovorenih prava. Od novčanih prava, ističe se
povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće, povoljnije pravo na naknadu za bolovanje
za prva 42 dana za zaposlene koji od prvog dana bolovanja ostvaruju naknadu na teret HZZO-a,
povećanje božićnice i pravo na nagradu za uskršnje blagdane kao novo materijalno pravo.
U članku se daje prikaz novih i povećanih prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.
Doprinosi i porez na dohodak za radnike upućene na rad u inozemstvo
Izmjene Zakona o doprinosima kojima se od 1. prosinca 2023. uvodi umanjenje osnovice za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna plaća iznosi
do 1.300,00 eura bruto, ne primjenjuju se na izaslane radnike. Izaslani radnik je radnik prijavljen
u sustave socijalnih osiguranja u Hrvatskoj, kojega je njegov hrvatski poslodavac uputio na rad u
inozemstvo ili ustupio povezanom poslodavcu u inozemstvu, a radnik za to vrijeme ostaje socijalno
osiguran u Hrvatskoj. U razdoblju izaslanja, koje traje ograničeno razdoblje, poslodavac je dužan za
radnika plaćati doprinose u hrvatske sustave socijalnih osiguranja, a osnovica, vrste i stope doprinosa
propisane su Zakonom o doprinosima.
Država nadležna za plaćanje poreza iz plaće izaslanog radnika u pravilu je država u kojoj se obavlja rad,
a iznimke su propisane ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s
državom u koju je radnik upućen na rad.
U članku se obrađuje obračun obveznih doprinosa i poreza na dohodak te izvještavanje o plaćama
i ostalim primicima radnika koje hrvatski poslodavci na ograničeno razdoblje upućuju na rad u
inozemstvo ili ustupaju povezanom poslodavcu u inozemstvu.
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Ako su ispunjeni uvjeti i razlozi za godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada
radnika, propisani odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak,
poslodavci ga obvezno sastavljaju tijekom mjeseca prosinca, a najkasnije do 31. prosinca tekuće
godine.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna, radnicima se omogućava korištenje poreznih prava koja nisu
iskoristili tijekom godine te im se vraća u poreznom razdoblju više plaćeni iznos poreza na dohodak i
prireza.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.
Neoporezivi primici u ispravi o plaći i naknadi plaće
Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.
Izmjene i dopune Zakona o doprinosima od 1. prosinca 2023.
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
kojim je uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice
koristi se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se
primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).
Ako je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti umanjuje se za 300,00 eura, a ako mjesečna bruto plaća iznosi od 700,01 do
1.300,00 eura, osnovica se izračunava po formuli propisanoj Zakonom o doprinosima tako da se iznos
umanjenja smanjuje što je plaća bliža graničnom iznosu od 1.300,00 eura mjesečno.
Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi do 1.300,00
eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu.
Mjerodavan je podatak o ukupnoj plaći radnika pa za radnike koji su istovremeno u radnom odnosu
kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Odluke Vlade RH o privremenim dodacima na plaću za određene zaposlenike državnih i javnih službi
Vlada RH je u razdoblju od lipnja do kolovoza 2023. godine donijela tri odluke kojima se povećavaju
mjesečne plaće određenih službenika i namještenika u državnoj službi i u javnim službama. To su
sljedeće odluke:
1. Odluka o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te
službenicima i namještenicima u javnim službama (Nar. nov., br. 65/23.)
2. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima
(Nar. nov., br. 87/23.) i
3. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 97/23.).
Sve tri odluke su privremenog karaktera, a obrazložene su potrebom poduzimanja interventnih
mjera do cjelovitog uređivanja sustava plaća u državnim i javnim službama.