Nacrt prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama
Rijetko je koji nacrt prijedloga zakona izazvao toliko zanimanje javnosti kao što je to bilo na upravo
završenom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim
službama. Sasvim razumljivo, s obzirom da se radi o prijedlogu Zakona koji uređuje plaće za oko
250.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovom se članku govori o novinama budućeg sustava plaća
koje donosi predloženi Zakon.
Elementor #26505
Državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima zaposlenima u javnim
službama koji rade na radnim mjestima za koje je koeficijent iz uredbe određen u rasponu od
0,631 do 1,867, mjesečna plaća se uvećava za privremeni fiksni dodatak, počevši od plaće za lipanj
2023. godine. Ovisno o koeficijentu, privremeni dodatak iznosi 163,62 ili 130,89 ili 98,17 eura bruto
mjesečno i isplaćivat će se kao dio mjesečne plaće sve dok zaposlenik ne počne ostvarivati plaću
prema uredbama koje će se donijeti nakon što stupi na snagu novi Zakon o plaćama u državnoj službi
i javnim službama.
Zaposlenici državnih i javnih službi imaju za 2023. godinu pravo na regres za godišnji odmor u iznosu
300,00 eura. Dužnosnici i čelnici institucija navedeni u čl. 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa,
ne smiju primiti regres za godišnji odmor.
Prikaz novog Zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
izmijenjena je definicija javnih službi, čime je preciznije uređen i proširen krug ustanova javnih službi
koje su obvezne dostavljati podatke u Registar zaposlenih, a plaće i druga primanja obračunavati i
isplaćivati preko sustava COP-a. Za nove obveznike primjene Zakona, rok za unošenje podataka u
Registar je godinu dana, a za prelazak na isplatu plaća preko COP-a rok je dvije godine. Obuhvat
fizičkih osoba za koje se podaci vode u Registru zaposlenih proširen je na vanjske suradnike državnih
tijela i javnih službi. Poslovni subjekti na koje se primjenjuje Zakon, obvezni su osim plaće i naknade
plaće, preko sustava COP-a isplaćivati ostala materijalna prava zaposlenih, a nakon što to bude
omogućeno i primitke od drugog dohotka i naknade vanjskim suradnicima.
Novina su propisane novčane kazne za čelnika državnog tijela i čelnika javne službe ako ne dostavi
podatke u Registar zaposlenih i ako plaće, materijalna prava i druge primitke ne isplaćuje preko
sustava COP-a.
U članku se obrađuju novine vezane uz način vođenja i sadržaj podataka koji se vode u Registru
zaposlenih i korištenju Sustava za centralizirani obračun plaća (dalje: COP) prema novom Zakonu o
Registru.
Radno vrijeme i plaća prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu
Dana 1. siječnja 2023. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar.
nov., br. 151/22.). U članku se daje prikaz novih odredaba Zakona o radu kojima su uređeni radno
vrijeme i plaća.
Obračun plaće za člana uprave i izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge
Član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge (dalje u tekstu: član
uprave) ne mora i može biti radnik u radnom odnosu u društvu (ili zadruzi) u kojemu obavlja funkciju.
Za člana uprave koji je zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave, doprinosi se
obračunavaju na propisanu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za zaposlene članove uprave
koja iznosi najmanje 888,67 €1 u 2023. godini. Ako je član uprave osiguran po drugoj osnovi (npr. radni
odnos u drugom društvu, obavljanje samostalne djelatnosti i dr.), Porezna uprava će u godišnjem
obračunu uzeti u obzir sve osnovice prema kojima su obračunavani doprinosi u tijeku godine i utvrditi
možebitnu razliku za uplatu doprinosa (godišnja osnovica za člana uprave koji cijelu 2023. godinu
obavlja funkciju iznosi najmanje 10.664,04 €). Ako se utvrdi razlika doprinosa izdaje se rješenje prema
kojemu je obveznik uplate sam član uprave. Kao i svakom drugom zaposleniku, zaposlenom članu
uprave se smiju isplatiti i neoporezive naknade, potpore i nagrade do iznosa određenih poreznim
propisima (troškovi službenog puta, naknada za prehranu, regres…).
Godišnji odmor, naknada plaće i regres za 2023. godinu i naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.
Naknada članovima izbornih tijela na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.
Novine u obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine
Hrvatski sabor je 17. ožujka 2023. godine na 15. sjednici donio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u Nar. nov., br. 33 od 24. ožujka 2023.
godine, a stupio je na snagu 1. travnja 2023. godine, osim članka 19. stavaka 3. i 5. koji utvrđuju
povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja,
a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.
U ovom članku autorice pojašnjavaju najvažnije novine propisane izmijenjenim i dopunjenim
odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Iskazivanje podataka o doprinosima za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u obrascu GOD-DOP
Obrazac GOD-DOP propisan je Pravilnikom o doprinosima i obvezan je prilog zahtjevu za provođenje
godišnjeg obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti koji osiguranik
može zatražiti od Porezne uprave. Prema Uputi MF Središnjeg ureda PU, pri popunjavanju Obrasca
GOD-DOP za 2022. godinu potrebno je plaće i ostale primitke uz plaću isplaćene u 2023. godini u
valuti euro, a odnose se na razdoblje osiguranja u 2022. godini i pripadajuće doprinose za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, iskazati u kunama.
Osiguranik za kojega je po svim osnovama za određenu kalendarsku godinu plaćen doprinos za
mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u iznosu koji prelazi svotu obračunanu na najvišu
godišnju osnovicu, može od Porezne uprave zatražiti povrat preplaćenog doprinosa. Osoba osigurana
u prvom mirovinskom stupu za koju je po svim osnovama za 2022. godinu uplaćeno više od 137.332,80
kn doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti odnosno osoba osigurana u drugom
mirovinskom stupu za koju je u prvi stup uplaćeno više od 102.999,60 kn doprinosa, ima interesa
podnijeti takav zahtjev. Iznosi doprinosa koji su plaćeni u 2023. godini u eurima, a odnose se na
razdoblje provedeno u osiguranju 2022. i u ranijim godinama, za tu se svrhu preračunavaju u kune po
propisanom konverzijskom tečaju.
Zapošljavanje prema izmijenjenom Zakonu o radu, plaća i ostali primici sezonskih radnika
Sezonsko zapošljavanje radnika uređuju dva zakona: Zakon o radu i Zakon o tržištu rada. Zakon o
radu omogućava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla u
sezoni i sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove, na određeno ili na neodređeno vrijeme.
Zakon o tržištu uređuje uvjete i postupak sklapanja ugovora za obavljanje privremenih i povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi i ribarstvu.
U članku se obrađuje sezonsko zapošljavanje radnika prema Zakonu o radu, pravo na plaću, naknadu
plaće i ostale primitke te uvjeti i način ostvarivanja prava u sustavima socijalnih osiguranja. U
sljedećem broju časopisa obradit će se zapošljavanje radnika na privremenim i povremenim poslovima
u poljoprivredi, prema Zakonu o tržištu rada.
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju do
devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja koja
su Zakonom o radu propisana za ugovore radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor
za stalne sezonske poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo
mirovinsko osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor
o radu za stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom
sporazumjeti o njegovom statusu u razdoblju dok nema potrebe za radom.
U razdoblju trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme radnik ima pravo na plaću, naknadu plaće,
naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao drugi radnici zaposleni kod
odnosnog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno, ima sva novčana prava iz radnog odnosa,
osim za razdoblje između dviju sezona kada ne postoji potreba za njegovim radom.