Obrazac JOPPD za razliku naknade za bolovanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Za prva 42 kalendarska dana bolovanja koje od prvog dana tereti sredstva HZZO-a odnosno državni
proračun, državni službenici i namještenici i zaposlenici ustanova javnih službi ostvaruju na teret
poslodavca pravo na razliku između naknade koja tereti sredstva HZZO-a i visine naknade određene
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike odnosno Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama. Osim za državne i javne službe, pravo zaposlenih na
razliku u visini naknade uređeno je i u nekim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, u
lokalnim jedinicama za lokalne službenike i namještenike i kod drugih poslodavaca, bilo kolektivnim
ugovorom koji obvezuje poslodavca i/ili pravilnikom o radu. Zaposleni u državnoj i javnim službama
u određenim slučajevima imaju pravo i na razliku u visini naknade za bolovanje zbog ozljede na radu
i to za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.
Ugovoreno pravo zaposlenika na razliku u visini naknade odnosi se na sate/razdoblja bolovanja koja
su u obrascu JOPPD iskazana kao sati/razdoblja ostvarivanja naknade na teret HZZO-a. Zaposlenik za
iste sate bolovanja ostvaruje primitak iz dva izvora: na teret HZZO-a naknadu u zakonom propisanom
iznosu i na teret poslodavca iznos određen kolektivnim ugovorom. Iako se radi o primitku koji je s
radnopravnog stajališta dio mjesečne plaće/naknade plaće, prema važećim pravilima iskazivanja
podataka o primicima i obveznim javnim davanjima u obrascu JOPPD, ovu razliku treba iskazati kao
ostali primitak porezno izjednačen s plaćom, a ne kao mjesečnu plaću
Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru u 2026. godini
Osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i zaposlenih u javnim službama od
početka 2026. godine iznosi 1.004,87 eura mjesečno bruto. U 2026. godini se najavljuje povećanje
osnovice u dva navrata, ali još nije ugovorena odnosno određena dinamika niti iznosi tih najavljenih
povećanja.
Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice od 947,18 eura mjesečno bruto, a plaće
sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika prema osnovici u iznosu 1.004,87 eura mjesečno bruto. Ako
se u 2026. godini poveća osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika, ta će se
povećana osnovica primjenjivati i pri određivanju plaća pravosudnih dužnosnika.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2026. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora. Visina nekih materijalnih prava određuje se prema
proračunskoj osnovici koja u 2026. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice
koja za prava ostvarena u 2026. godini iznosi 300,00 eura. Prema najavama, moguće je da se u 2026.
godini ugovori novo pravo na novčanu naknadu za troškove prehrane tijekom rada. Prema poreznim
propisima, u 2026. nisu izmijenjeni neoporezivi iznosi naknada, nagrada, pomoći i otpremnina.
Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obvezni su zaposliti osobe s invaliditetom sukladno
propisanoj kvoti od 3 % ukupnog broja zaposlenih. Ako tu obvezu ne ispune, mogu je ispuniti
zamjenski ili su obvezni plaćati novčanu naknadu. U članku se daje pregled kvotnog zapošljavanja
osoba s invaliditetom, način izračuna kvote, mogućnosti ispunjenja obveze te iznosi i rokovi plaćanja
novčane naknade za 2026. godinu.
Najniža mjesečna, najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa u 2026.
Pravilan obračun doprinosa za 2026. godinu ovisi o primjeni propisanih osnovica – najniže mjesečne,
najviše mjesečne te najviše godišnje osnovice. Ove se osnovice utvrđuju prema prosječnoj mjesečnoj
bruto plaći u RH isplaćenoj za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine. U članku se objašnjavaju
postupci korištenja osnovica s obzirom na to o kojem se primitku radi te s obzirom na to na koje se
razdoblje osiguranja isplata odnosi. Fokus je stavljen na specifične situacije iz prakse poput rada u
nepunom radnom vremenu, bolovanja na teret poslodavca, neopravdani izostanak kada osnovica za
obračun doprinosa može biti viša od primitka koji se isplaćuje.
Pravo radnika na minimalnu plaću za 2026. godinu
Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto. U iznos
minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, noćni rad, rad
u otežanim uvjetima i plaća za prekovremeni rad. Plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena na sve poslodavce u određenim djelatnostima,
smatraju se minimalnim plaćama, uz dodatni uvjet da ne mogu biti niže od 1.050,00 eura mjesečno
za puno radno vrijeme.
U 2026. godini se očekuje nastavak provođenja kompenzacijskih mjera Vlade RH za isplatu minimalnih
plaća u prerađivačkoj industriji, kao dio Programa aktivne politike zapošljavanja za 2026. godinu.
Plaća u 2026. godini – obračuni isplata
Iako 2026. godina ne donosi zakonske promjene kod obračuna plaće i dalje ostaje obveza preciznog
snalaženja u postojećim pravilima. Ovaj članak je vodič kroz obračun plaće u 2026. godini. Analizira
se sustav olakšica za doprinose, pravila o korištenju osobnih odbitaka te specifi čnosti umanjenja
porezne obveze uz prakti čne primjere i prikaz izvještavanja putem JOPPD-a.
Obračun dodatka zasmjenski rad u javnim službama
Smjenski rad je poseban oblik organizacije rada koji uključuje izmjenu radnika na istom radnom
mjestu i mjestu rada kroz određeni, vremenski kontinuirani period. Dodatak za smjenski rad nije
obvezan dodatak, već se visina dodatka i uvjeti za njegovu isplatu utvrđuju nekim od posebnih izvora
prava. U javnim službama na koje se primjenjuje zakon kojim se uređuju plaće u državnoj službi
i javnim službama, dodatak i visina dodatka za smjenski rad propisana je Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama te granskim kolektivnim ugovorima. Više o specifičnosti
smjenskog rada te načinu obračuna dodatka za smjenski rad pročitajte u nastavku teksta.
Doprinosi i porez na plaće isplaćene po izvansudskoj nagodbi
Između radnika i poslodavaca česti su radni sporovi vezani za različita potraživanja po osnovi plaće,
naknade plaće, potpora, nagrada i drugih potraživanja na koja imaju pravo temeljem Zakona o radu
odnosno izvorima radnoga prava. Ovisno o načinu rješavanja spora, presudom ili nagodbom, na sudu
ili izvan suda, utvrđuje se način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak.
U nastavku članka se pobliže objašnjava način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak u slučaju
kada se isplaćuju plaća, razlika plaće, naknada plaće ili drugo novčano pravo radnika na temelju
izvansudske nagodbe ili nekog drugog akta, koji je pravno izjednačen s izvansudskom nagodbom,
sklopljene između poslodavca i radnika.
Reobračun i ispravak godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada
U prethodnom broju časopisa pisali smo o obvezi sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak
od nesamostalnog rada kojeg poslodavac provodi za svoje radnike u prosincu.
Ako se naknadno utvrdi pogreška, ispravak pogrešno iskazanog godišnjeg obračuna poreza na
dohodak koji je već podnesen putem izvornog JOPPD-a nije dozvoljen na tom izvornom obrascu, već
se isti obavlja putem dopune izvornog JOPPD-a s oznakom vrste izvješća 3.
Obveza reobračuna godišnjeg obračuna nastaje ako nakon sastavljenog godišnjeg obračuna poreza
na dohodak uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
(npr. isplata bonusa, razlike plaće ili 13. plaće), a za koji poslodavac u trenutku prvog obračuna nije
znao.
Isplata do kraja 2025. godine neoporezivih nagrada i naknada ograničenih na godišnjoj razini
Prema propisima o porezu na dohodak, određeni neoporezivi primici ograničeni su po radniku na
godišnjoj razini, neovisno o tome od koliko poslodavaca je u tijeku godine ostvario taj primitak. Na
godišnjoj razini ograničena je neoporeziva nagrada za rezultate rada, prigodna nagrada, darovi djeci
radnika, naknada za podmirivanje turističkih usluga, napojnice i premije dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja. Paušalna novčana naknada za prehranu i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
ograničene su u mjesečnoj i godišnjoj neoporezivoj svoti. Ako u tijeku godine nije u punom opsegu
iskorišteno porezno pravo na neoporezivi primitak, poslodavac može do kraja 2025. godine radniku
isplatiti određeni neoporezivi primitak do visine godišnjeg limita.
Propisi o porezu na dohodak primjenjuju se prema načelu blagajne i ne omogućavaju prijenos
neiskorištenih neoporezivih primitaka u sljedeću poreznu godinu.