Mjesto stjecanja dobara unutar Europske unije i pravo na odbitak pretporeza u slučaju primjene odredbe članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u
Prema temeljnoj odredbi o mjestu stjecanja dobara unutar Europske unije prema članku 27. stavak
1. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja je tamo gdje je otprema dobara završila. Međutim, neovisno
o tome, prema odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja dobara smatra se
područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stjecatelj stekao
ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u državi članici u kojoj
je otprema dobara završila. Autorica u članku piše o tome kako je važno voditi računa da kretanje
dobara iz države članice iz koje se dobra otpremaju, bude u državu članicu s čijim se brojem kupac
identificirao u slučaju pojedine nabave dobara iz druge države članice.
Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Hrvatski sabor je usvojio 23. rujna 2022. te se
očekuje njegova objava u Narodnim novinama, a propisano je da dio odredbi stupa na snagu prvog
dana od dana objave, a dio odredbi na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U cilju ublažavanja rasta cijena energenata i poreznog rasterećenja građana izmjenama Zakona
smanjene su stope PDV-a na isporuku grijanja, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke te isporuku i
ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte i objekte koji se koriste za aktivnosti od javnog
interesa. Autorica u članku daje pregled izmjena s navođenjem obveza poreznih obveznika na dan
početka primjene novih stopa vezano za popis zaliha proizvoda u trgovini na malo te o postupanju u
prijelaznom razdoblju s predujmovima, povratom robe i naknadnim promjenama porezne osnovice.
Povećani neoporezivi primici od 1. listopada 2022. i ostale izmjene Pravilnika o porezu na dohodak
Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022., ministar financija je zadužen povećati određene neoporezive
primitke propisane Pravilnikom o porezu na dohodak. U realizaciji te obveze, Pravilnik o izmjenama
i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak prošao je postupak e-savjetovanja, kao dio procedure prije
stupanja na snagu. Primjena novih neoporezivih iznosa predviđena je od 1. listopada 2022. godine.
Usluge iz inozemstva i obveza obračuna PDV-a
Koda proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja porezni obveznik
koji ima sjedište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno je, ovisno o vrsti
usluge, utvrditi ima li korisnik obvezu obračunati porez na dodanu vrijednost. Obveza obračuna PDV-a
ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja o čemu ovisi i obračun PDV-a.
PDV na usluge medicinskih telefonskih konzultacija
Europski sud pravde (European Court of Justice) rješavao je pitanje mogu li medicinske telefonske
konzultacije, koje pruža određena medicinska ustanova u ime državnih fondova zdravstvenog
osiguranja putem takozvanih „zdravstvenih trenera“, biti oslobođene oporezivanja PDV-om sukladno
odredbama iz članka 132. stavka 1. točke c) Direktive 2006/112/EZ? Autor u članku daje prikaz i
komentar presude u sudskom predmetu C-48/19 u svezi oporezivanja usluga medicinskih telefonskih
konzultacija.
Računi u procesu uvođenja eura – specifičnosti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne, za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom o
fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Trošarinsko oporezivanje neharmoniziranih duhanskih proizvoda
Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi nisu dio europskog harmoniziranog
trošarinskog sustava. Njihovo oporezivanje nije harmonizirano na razini Europske unije te države
članice mogu samostalno urediti nacionalno zakonodavstvo u tom području, pri čemu su ograničene
temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To su proizvodi namijenjeni udisanju
pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu smatrati supstitutima za duhanske prerađevine (cigarete,
cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje).
Evidentiranje stjecanja dobara kod obrtnika obveznika poreza na dohodak
Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovnih događaja utvrđuju primjenjujući novčano
načelo. Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak
prema obavljenoj isplati dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka
(uplate) odnosno izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja
stjecanja dobara iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za
obračun poreza na dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u knjizi primitaka
i izdataka zbog razlike u tečaju koji se primjenjuje u jednom i drugom slučaju.
Ovršni postupak naplate poreznog duga kojeg provodi Porezna uprava
Porezna uprava provodi ovršni postupak radi prisilne naplate nepodmirenih obveza po osnovi poreza,
doprinosa i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, ako je porezni
dug dospio. Postupak prisilne naplate poreznog duga porezno tijelo najčešće provodi na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje
ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih
sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod
poslodavca.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao „mali porezni obveznici“
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji ostvaruju vrijednost isporuka u okviru oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu manjem od 300.000,00 kuna, smatraju se „malim poreznim
obveznicima“. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike koji
podrazumijeva da su njihove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, na izlaznim računima ne iskazuju
PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Sukladno članku 90. Zakona o PDV-u oni se nisu obvezni
upisati u registar poreznih obveznika, ali se pod određenim uvjetima smatraju osobama koje se
trebaju registrirati za potrebe PDV-a.