Što donose predložene izmjene Zakona o porezu na dobit?
U postupku javnog savjetovanja do 18. listopada 2025. bio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o porezu na dobit. U članku se prikazuju najvažnije novine u predloženim
izmjenama i dopunama Zakona.
Detaljnije o novinama u porezu na dobit pisat ćemo po konačnom usvajanju predloženih izmjena i
dopuna.
Prestanak djelatnosti obrtnika/ samostalne djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prestanak obavljanja djelatnosti obrtnika ili nositelja samostalne djelatnosti koja je oporeziva
porezom na dobit zahtijeva provedbu jasno definiranih računovodstvenih i poreznih postupaka. Bez
obzira na razloge prestanka, obveznik je dužan zatvoriti poslovne knjige, uskladiti imovinu i obveze,
provesti završne obračune te podnijeti propisana izvješća Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima.
U praksi upravo faza zatvaranja djelatnosti otvara niz specifičnih pitanja – od evidentiranja zaliha
i dugotrajne imovine, preko obračuna poreza na dohodak ili poreza na dobit, do primjene poreza
na dodanu vrijednost i obveze podnošenja završnih financijskih izvještaja. Razumijevanje ispravnog
računovodstvenog i poreznog postupanja u ovoj situaciji ključno je za pravilno okončanje poslovanja
i izbjegavanje naknadnih poreznih rizika.
Ovaj članak daje pregled obveza i praktičnih koraka koje je potrebno provesti pri prestanku obavljanja
djelatnosti, s naglaskom na razlike između obrtnika i obveznika poreza na dobit te na najčešće
nedoumice koje se javljaju u praksi.
Zašto su još lani stagnirala ulaganja i što nam donosi regulativa Stup II?
Članak analizira stagnaciju privatnih ulaganja u 2024. pripisujući problem visokim troškovima rada i
energije, kao i zastarjelom Zakonu o poticanju ulaganja (ZoPU). Ključni fokus je na učinku minimalnog
globalnog poreza na dobit (Stup II), koji prijeti poništiti svrhu postojećih hrvatskih poreznih olakšica
jer one nisu klasificirane kao kvalificirani povrativi porezni krediti. Autor predlaže hitnu reformu
ZoPU-a po uzoru na prakse drugih zemalja EU, poput Poljske, Mađarske, Belgije i Irske, kako bi se
poticaji preoblikovali u oblike koji su usklađeni s regulativom Stupa II.
Porezno neutralne statusne promjene
Porezno neutralne statusne promjene, poput pripajanja, spajanja, podjele i izdvajanja, predstavljaju
kompleksna pravna i porezno-računovodstvena pitanja koja zahtijevaju usklađeno postupanje
prema Zakonu o porezu na dobit (članci 20.a. – 20.r) i Pravilniku o porezu na dobit (članci 41.a. –
41.l.), uz istodobno poštivanje računovodstvenih standarda – bilo Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) ili Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI).
U praksi, svrha porezno neutralnog tretmana jest omogućiti reorganizaciju poduzetnika bez
trenutačnog poreznog učinka, pod uvjetom da transakcija nije usmjerena na izbjegavanje ili
smanjenje porezne obveze. Time se omogućuje kontinuitet poslovanja, zadržavanje porezne osnovice
i transparentnost izvještavanja.
Ovaj članak obrađuje ključne zakonske pretpostavke za primjenu porezne neutralnosti i daje pregled
najčešćih praktičnih nedoumica koje proizlaze iz statusnih promjena.
Dokumentacija o transfernim cijenama
transferne cijene,načelo nepristrane transakcije, glavna datoteka (master file), posebni
dio (local file), izvješće po državama (CbCR)
Analiza usporedivosti i izbor najprimjerenije metode transfernih cijena
Osnovno načelo transfernih cijena je načelo nepristrane transakcije odnosno neovisno tržišno
načelo. Kako bi se potvrdilo tržišno načelo u cijenama između povezanih osoba potrebno je odabrati
najprimjereniju metodu transfernih cijena i izbor metode pojasniti u dokumentaciji o transfernim
cijenama.
Da bi se utvrdila najprimjerenija metoda potrebno je prethodno pronaći usporedive podatke odnosno
provesti analizu usporedivosti.
U ovom članku prikazuje se proces analize usporedivosti, obrazlažu se pet najznačajnijih metoda
transfernih cijena te pojašnjava njihova primjena.
Kamate na zajmove međupovezanim društvima i obračun poreza po odbitku
U poslovanju povezanih društava česta je praksa da jedno društvo, najčešće matično, osigurava
financijska sredstva putem zaduženja kod banaka ili drugih financijskih institucija, kako bi osiguralo
likvidnost na razini cijele grupe. Ta se sredstva potom dalje raspoređuju unutar grupe kroz odobravanje
zajmova povezanim društvima, osobito onima kojima su sredstva u tom trenutku potrebna za tekuće
poslovanje ili investicije.
Iako je najčešći model taj u kojemu matično društvo posuđuje i dalje plasira sredstva, u praksi se
često susrećemo i s modelom u kojemu financijsku funkciju unutar grupe obavlja jedno od povezanih
društava koje nije matično, ali je operativno zaduženo za financiranje. Takvo društvo može dalje
odobravati zajmove sestrinskim ili drugim povezanim subjektima u okviru grupacije.
Pritom je, sa stajališta poreza na dobit, neophodno uzeti u obzir visinu kamatne stope koja se
primjenjuje na takve zajmove. Naime, ako ugovorena kamata odstupa od kamatne stope propisane
od ministra financija koja se primjenjuje na zajmove između povezanih osoba, treba voditi računa o
možebitnom povećanju osnovice poreza na dobit zbog nepriznatog rashoda ili podcijenjenog prihoda.
Dodatnu kompleksnost donosi činjenica da se društva često zadužuju u inozemstvu, gdje su kamatne
stope povoljnije, a zatim se plasiraju sredstva povezanim domaćim društvima. U takvim slučajevima,
pri isplati kamata inozemnim društvima potrebno je obratiti pozornost na obvezu obračuna, obustave
i plaćanja poreza po odbitku, u skladu s tuzemnim propisima i primjenjivim ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Programske kontrole i verifikacija Obrasca PD i PD-NN za 2024. godinu
Poduzetnici kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini te koji osnovicu poreza na dobit
utvrđuju uz primjenu obračunskog načela, dužni su najkasnije do 30. travnja 2025. godine za 2024.
godinu, podnijeti prijavu poreza na dobit na novom Obrascu PD. Jednako tako do 30. travnja 2025.
godine i porezni obveznici koji su temeljem vlastitog zahtjeva utvrđivali osnovicu porezu na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit za 2024. godinu podnose na novom Obrascu PDNN. Utvrđenu obvezu poreza na dobit iz Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2024. godinu, treba uplatiti
najkasnije do zadnjeg dana propisanog roka za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja
2025. godine.
Međutim, službenik Porezne uprave obvezan je poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje
podataka ako se u postupku verifikacije zaprimljene prijave poreza na dobit za 2024. godinu, utvrdi
da ista nije ispravno popunjena kao ni usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi
Porezna uprava.
Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit – novine u području transfernih cijena
U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.
Podnošenje PD obrasca: rokovi plaćanja, evidentiranje prenesenog gubitka i rashoda darovanja
U 2024. godini proširenje obrasca PD donosi novinu u vidu obveze popunjavanja podataka o rashodima
darovanja. Uz donacije usmjerene na kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, novi obrazac zahtijeva zasebno
iskazivanje donacija za hranu, kao i zasebno iskazivanje donacija za strateške potrebe. Također, jedan
od izazova pri popunjavanju PD obrasca odnosi se i na pravilno prikazivanje prenesenih poreznih
gubitaka koji se trebaju iskazati po godinama.
Autorica u članku daje podsjetnik na rokove za podnošenje PD prijave te rokove plaćanja poreza
na dobit, kao i rokove plaćanja novoutvrđenih predujmova poreza na dobit. Konačno, u članku se
obrađuje ispravak porezne prijave u slučaju značajnih promjena u godišnjim financijskim izvještajima
pružajući informacije o rokovima, načinu podnošenja ispravaka te obvezama poduzetnika.