Porez na dobit

Kao jednu od mjera sprječavanja premještanja dobiti između povezanih osoba koja posluju u različitim
poreznim jurisdikcijama, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim društvima
koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni za
utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o
dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku
autorica na primjeru pojašnjava na koji način primijeniti pravila o kontroliranim inozemnim društvima
te pripremiti Obrazac PD-KID.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2024. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2025. godini iznosi 4,38 %.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2024. godinu obveza poreza na dobit utvrđuje
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.

Obrti, slobodna zanimanja i poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj u pravilu započinju poslovanje
pod sustavom oporezivanja porezom na dohodak. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore,
aktivno je više od 105.000 obrta, dok je broj slobodnih zanimanja i poljoprivrednika značajan, iako
javno nedostupan. U određenim okolnostima, porezni obveznici iz ovih djelatnosti mogu biti obvezni
promijeniti način oporezivanja te prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit. Tu promjenu mogu
napraviti i dobrovoljno. Ova promjena ima značajan utjecaj na način računovodstvenog praćenja,
izračun osnovice za oporezivanje i obveze izvještavanja poreznih obveznika. U članku su na primjerima
detaljno objašnjeni postupci i posljedice ovih promjena u svrhu bolje prilagodbe i razumijevanja
obveza koje proizlaze iz njih.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 114/23.), izmijenjena su
i dopunjena pravila o priznavanju rashoda darovanja, koja se po prvi puta primjenjuju u poreznoj
prijavi za 2024. godinu. Izmijenjena su pravila u smislu da se uz prethodno razdoblje može promatrati
i tekuće, kako bi se mogao utvrditi dopušteni iznos darovanja, a dopunjena u smislu da pod određenim
uvjetima darovanja mogu biti priznata i iznad 2 % prihoda.
Autor u članku detaljnije piše o pravilima za priznavanje rashoda darovanja kod obveznika poreza na
dobit koja se po prvi puta primjenjuju u poreznoj prijavi za 2024. godinu.

Primjenom metoda za utvrđivanje transfernih cijena može se utvrditi jesu li uvjeti komercijalnih
i financijskih odnosa povezanih osoba u skladu s neovisnim tržišnim načelom. U postupku izbora
metode treba nastojati izabrati najprimjereniju metodu koja će odgovarati posebnim činjenicama
i okolnostima pojedinog slučaja te bi u postupku odabira metode trebalo uzeti u obzir prednosti i
nedostatke metode, primjerenost metode obzirom na prirodu kontrolirane transakcije te dostupnost
pouzdanih informacija o transakcijama na slobodnom tržištu.

Tema ovoga rada je ukratko navesti promjene koje će primijeniti obveznici poreza na dobit tijekom
poreznog razdoblja započetog u 2023. i 2024. godini. U prvom dijelu ovoga rada navode se promjene
koje se odnose na sve obveznike poreza na dobit, a koje su donesene u sklopu porezne reforme. U drugom
dijelu rada daje se kratak uvod u dio globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti. Ta promjena
će obuhvatiti samo subjekte obveznike poreza na dobit koji su dio velike multinacionalne kompanije
koja ostvaruje konsolidirane prihode veće od 750.000.000,00 eura. U ovom radu se opisuje mjera
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a) iz Akcijskog plana za borbu protiv smanjenja
porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (engl. Base Erosion and Profit Shifting: BEPS), koja se odnosi
na uvođenje minimalne globalne stope poreza na dobit od 15 %. Model pravila OECD-a za tu mjeru uz
određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od
14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih
poduzeća i velike domaće skupine u Uniji. Ta Direktiva je implementirana u hrvatski porezni sustav
putem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, koji će biti kratko opisan u ovom radu.

Transferne cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba mogu značajno utjecati
na financijski rezultat, a samim time i na oporezivanje dobiti poslovnog subjekta.
S ciljem sprječavanja mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza putem tehnike transfernih cijena
OECD je na međunarodnoj razini razvio smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne
kompanije i porezne uprave. Ove smjernice koje poreznim obveznicima i poreznim upravama pružaju
praktične upute za određivanje i kontrolu transfernih cijena Republika Hrvatska je implementirala u
svoju nacionalnu poreznu regulativu kroz Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. Porezni obveznici koji
obavljaju transakcije s povezanim osobama dužni su sastaviti dokumentaciju kojom dokazuju da su
transakcije provedene po tržišnim uvjetima uz primjenu načela nepristrane transakcije. U slučaju da
su transakcije provedene po netržišnim uvjetima potrebno je korigirati osnovicu poreza na dobit za
učinke razlika između tržišnih uvjeta i uvjeta po kojima je transakcija provedena.

Pristizanjem ljetne sezone sve su češći nastupi inozemnih izvođača u Republici Hrvatskoj. Od 2018.
godine u primjeni je oporezivanje nastupa izvođača u slučajevima kada je riječ o isplatama koje nisu
fizičke osobe. Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit
po odbitku na nastupe inozemnih izvođača.