Obveze poreznih obveznika za izradu dokumentacije o transfernim cijenama za 2025. godinu
Transferne cijene odnose se na uvjete transakcija između povezanih društava i izravno utječu na
raspodjelu dobiti unutar grupe. Svaka prodaja robe, usluga, nematerijalne imovine, financiranje ili
garancija mora biti postavljena pod uvjetima koje bi u usporedivim okolnostima prihvatile nepovezane
osobe.
Za 2025. godinu proširene su obveze u području transfernih cijena. Uz lokalnu studiju uvodi se i
obveza izrade master file dokumentacije. Izmjenama Općeg poreznog zakona rok poreznog nadzora
produljen je na šest godina, uz pojačan fokus na transakcije s povezanim društvima, osobito kada
postoji rizik korištenja poreznih pogodnosti. Hrvatsko zakonodavstvo sada i izrijekom slijedi OECD
Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave, čime se metodološki
okvir primjene načela tržišnosti dodatno formalizira.
U nastavku se daje pregled ključnih koraka koje porezni obveznik koji posluje s povezanim osobama
treba poduzeti kako bi osigurao usklađenost svoje politike transfernih cijena s važećim propisima.
Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja
U poslovnoj praksi, potraživanja čine značajan dio imovine poduzeća s time da uvijek postoji rizik da dio
tih potraživanja neće biti naplaćen, što dovodi do potrebe njihova otpisa ili vrijednosnog usklađenja.
S poreznog stajališta, pitanje kada i pod kojim uvjetima potraživanje može postati porezno priznati
rashod od iznimne je važnosti za utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit. Općenito, rashodi
nastali zbog nenaplativih potraživanja mogu biti porezno priznati ako su ispunjeni zakonom propisani
uvjeti te je stoga potrebno pravilno razumijevanje kriterija pod kojima se takvi rashodi priznaju, kako
bi se osiguralo pravilno i na zakonu ispravno evidentiranje poslovnih primitaka i izdataka.
Porez po odbitku na licence i autorske naknade
Porez po odbitku (engl. withholding tax) javlja se u prekograničnim transakcijama kada tuzemni
isplatitelj isplaćuje propisane vrste naknada nerezidentima. Licence i autorske naknade koje tuzemna
društva plaćaju inozemnim pravnim osobama podliježu ovom obliku oporezivanja. Pritom je potrebno
razlikovati više porezno relevantnih situacija, ovisno o statusu primatelja, postojanju ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ispunjenju propisanih uvjeta. Kada se naknade isplaćuju
povezanom društvu, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, moguće je ostvariti oslobođenje od
plaćanja poreza po odbitku. U drugim slučajevima, ako uvjeti za oslobođenje između povezanih
društava nisu ispunjeni, a između Republike Hrvatske i države rezidentnosti primatelja je na snazi
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se primijeniti snižena ugovorna stopa, pod
uvjetom da isplatitelj raspolaže propisanom dokumentacijom i ovjerenim Zahtjevom od strane
nadležnog poreznog tijela. Međutim, ako s državom rezidentnosti primatelja nije sklopljen ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nisu ispunjeni formalni uvjeti za primjenu ugovorne stope,
primjenjuju se odredbe tuzemnog zakonodavstva te se porez po odbitku obračunava prema stopi
propisanoj nacionalnim propisima.
U članku se razmatra porezni tretman licenci i autorskih naknada u kontekstu poreza po odbitku, uz
prikaz tipičnih poslovnih situacija i praktičnih primjera obračuna. Kroz primjere se prikazuje primjena
tuzemne, kao i ugovorne stope poreza po odbitku te se pojašnjavaju obveze tuzemnog društva pri
isplati naknada inozemnim primateljima. Također, prikazani su i primjeri knjiženja u poslovnim
knjigama, radi cjelovitog razumijevanja računovodstvenog i poreznog aspekta evidentiranja tih
transakcija.
Utvrđivanje obveze doprinosa za obavljanje druge djelatnosti kod fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit
Prema odredbama Pravilnika o porezu na dobit i Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost,
a koje su ujedno obveznici poreza na dobit. Ova obveza odnosi se na slučajeve kada fizička osoba
obavlja samostalnu djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja
(primjerice, osiguranja po osnovi mirovine ili osiguranja prema drugoj pravnoj osnovi).
Drugom djelatnošću smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redovito zaposlenje
ili uz neki drugi oblik osiguranja, pri čemu se obveza doprinosa utvrđuje prema propisanim pravilima
i posebnoj evidenciji koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit. U ovom članku autor kroz praktične
primjere objašnjava način izračuna obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, s posebnim
naglaskom na pravilno utvrđivanje osnovice te popunjavanje propisanih obrazaca.
Porezna olakšica za troškove obrazovanja i izobrazbe u prijavi poreza na dobit za 2025. godinu
Osnovicu poreza na dobit u prijavi za 2025. godinu moguće je umanjiti korištenjem dodatne porezne
olakšice koja omogućuje umanjenje porezne osnovice za određeni postotak opravdanih troškova
nastalih po osnovi obrazovanja i izobrazbe. Navedena olakšica uređena je Zakonom o državnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o
sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.) i u tom
dijelu duži niz godina nije bilo nikakvih promjena.
Riječ je o olakšici koju koristi značajan broj obveznika poreza na dobit, ponajprije zbog toga što su
izračun i postupak prijave relativno jednostavni, a mogućnost umanjenja osnovice može rezultirati
vidljivim poreznim učinkom. Dodatno, ova olakšica dostupna je i obveznicima poreza na dohodak koji
dohodak ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, primjerice obrtnicima.
U nastavku članka autor, na konkretnom primjeru, prikazuje način izračuna umanjenja porezne
osnovice temeljem opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe te osnovne praktične napomene
važne za pravilnu primjenu olakšice.
Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva – ObrazacPD-KID za 2025. godinu
Kao jednu od mjera sprječavanja premještanja dobiti između povezanih osoba koja posluju u različitim
poreznim jurisdikcijama, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim društvima
koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni za
utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o
dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku
autorica na primjeru pojašnjava na koji način primijeniti pravila o kontroliranim inozemnim društvima
te pripremiti Obrazac PD-KID.
Izvještavanje o poslovnim događajima s povezanim osobama: Obrazac PD-IPO za 2025. godinu
Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i podnošenja izvješća o poslovnim
događajima ostvarenima s povezanim osobama, s ciljem osiguravanja transparentnosti poreznog
položaja poreznih obveznika te nadzora nad primjenom načela tržišnosti u međusobnim transakcijama
povezanih subjekata. Za navedene potrebe koristi se Obrazac PD-IPO, koji se podnosi kao sastavni
prilog uz prijavu poreza na dobit za 2025. godinu, pri čemu je rok njegove predaje izjednačen s rokom
za podnošenje godišnje prijave poreza na dobit.
Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama obuhvaća podatke o najznačajnijim vrstama
transakcija koje mogu imati utjecaj na poreznu osnovicu, a osobito o primljenim i danim zajmovima
i kreditima te o isporukama dobara i usluga ostvarenima između povezanih osoba. Navedene
informacije omogućuju poreznim tijelima uvid u financijske i poslovne odnose unutar povezanih
skupina, kao i procjenu usklađenosti ugovorenih uvjeta s tržišnim uvjetima.
Povezanim osobama, u smislu obveze izvještavanja putem Obrasca PD-IPO, smatraju se osobe kako
su definirane člankom 13. stavkom 2. Zakona o porezu na dobit te člankom 49. Općeg poreznog
zakona. Riječ je o široko postavljenom krugu osoba koji obuhvaća, među ostalim, povezana društva,
osobe s vlasničkim ili upravljačkim utjecajem te druge subjekte kod kojih postoji mogućnost utjecaja
na poslovne odluke i uvjete transakcija.
U nastavku članka analizira se krug obveznika podnošenja Obrasca PD-IPO, razmatra se obuhvat
povezanih osoba u kontekstu važećeg poreznog okvira te se detaljnije prikazuju sadržaj obrasca i
praktični aspekti njegova popunjavanja. Poseban naglasak stavlja se na najčešće dvojbe iz prakse,
kao i na rizike poreznih korekcija u slučaju nepotpunog ili netočnog izvještavanja.
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba u 2026. godini
Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2026. godini iznosi 2,65 %.
Prijava poreza na dobit za 2025.godinu
Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o
porezu na dobit, obveza poreza na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit
U Nar. nov., br. 151 od 15. 12. 2025. objavljene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, koje
stupaju na snagu 1. 1. 2026. U članku se prikazuju najvažnije novine u predloženim izmjenama i
dopunama Zakona.