Porez na dobit

Poduzetnici kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini te koji osnovicu poreza na dobit
utvrđuju uz primjenu obračunskog načela, dužni su najkasnije do 30. travnja 2025. godine za 2024.
godinu, podnijeti prijavu poreza na dobit na novom Obrascu PD. Jednako tako do 30. travnja 2025.
godine i porezni obveznici koji su temeljem vlastitog zahtjeva utvrđivali osnovicu porezu na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit za 2024. godinu podnose na novom Obrascu PDNN. Utvrđenu obvezu poreza na dobit iz Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2024. godinu, treba uplatiti
najkasnije do zadnjeg dana propisanog roka za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja
2025. godine.
Međutim, službenik Porezne uprave obvezan je poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje
podataka ako se u postupku verifikacije zaprimljene prijave poreza na dobit za 2024. godinu, utvrdi
da ista nije ispravno popunjena kao ni usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi
Porezna uprava.

U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.

U 2024. godini proširenje obrasca PD donosi novinu u vidu obveze popunjavanja podataka o rashodima
darovanja. Uz donacije usmjerene na kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, novi obrazac zahtijeva zasebno
iskazivanje donacija za hranu, kao i zasebno iskazivanje donacija za strateške potrebe. Također, jedan
od izazova pri popunjavanju PD obrasca odnosi se i na pravilno prikazivanje prenesenih poreznih
gubitaka koji se trebaju iskazati po godinama.
Autorica u članku daje podsjetnik na rokove za podnošenje PD prijave te rokove plaćanja poreza
na dobit, kao i rokove plaćanja novoutvrđenih predujmova poreza na dobit. Konačno, u članku se
obrađuje ispravak porezne prijave u slučaju značajnih promjena u godišnjim financijskim izvještajima
pružajući informacije o rokovima, načinu podnošenja ispravaka te obvezama poduzetnika.

Prema Pravilniku o porezu na dobit i odredbama Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost, a
koje su obveznici poreza na dobit. Ova obveza primjenjuje se na sve fizičke osobe koje obavljaju takvu
djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja. Drugom djelatnošću
smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redoviti radni odnos ili uz neki drugi
oblik osiguranja, poput mirovinskog osiguranja ili osiguranja po osnovi ugovora o djelu. U članku
autor kroz primjere objašnjava postupak izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti, uzimajući u obzir zakonske propise i pravila koja uređuju ovu problematiku.

Osnovicu poreza na dobit za prijavu poreza u 2024. godini moguće je umanjiti korištenjem dodatne
olakšice koja omogućuje smanjenje osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Ova olakšica uređena je Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o sadržaju evidencije
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.).
Olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit jer njezin izračun i postupak prijave nisu
pretjerano složeni. Osim toga, ova je olakšica dostupna i obveznicima poreza na dohodak koji je
ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, poput obrta. U nastavku članka autor na
konkretnom primjeru prikazuje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove
obrazovanja i izobrazbe.

Kao jednu od mjera sprječavanja premještanja dobiti između povezanih osoba koja posluju u različitim
poreznim jurisdikcijama, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim društvima
koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni za
utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o
dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku
autorica na primjeru pojašnjava na koji način primijeniti pravila o kontroliranim inozemnim društvima
te pripremiti Obrazac PD-KID.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2024. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2025. godini iznosi 4,38 %.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2024. godinu obveza poreza na dobit utvrđuje
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.

Obrti, slobodna zanimanja i poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj u pravilu započinju poslovanje
pod sustavom oporezivanja porezom na dohodak. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore,
aktivno je više od 105.000 obrta, dok je broj slobodnih zanimanja i poljoprivrednika značajan, iako
javno nedostupan. U određenim okolnostima, porezni obveznici iz ovih djelatnosti mogu biti obvezni
promijeniti način oporezivanja te prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit. Tu promjenu mogu
napraviti i dobrovoljno. Ova promjena ima značajan utjecaj na način računovodstvenog praćenja,
izračun osnovice za oporezivanje i obveze izvještavanja poreznih obveznika. U članku su na primjerima
detaljno objašnjeni postupci i posljedice ovih promjena u svrhu bolje prilagodbe i razumijevanja
obveza koje proizlaze iz njih.