Računovodstveni i porezni pristup zakupa i ulaganja u tuđu imovinu
Poslovni događaj poput sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim
knjigama poduzetnika, pri čemu takve ugovore mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama koje su
vlasnici poslovnog prostora. U određenim situacijama poduzetnici su primorani ili donose odluku o
ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Takva ulaganja također moraju biti pravilno
evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Stoga će autor kroz primjere zakupa
poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu prikazati utjecaj tih ulaganja na financijske izvještaje
poduzetnika, koji se izrađuju sukladno Hrvatskim standardima financijskog izvješćivanja.
Računovodstveno evidentiranje i porezni tretman isporuka bez naknade
U današnjem poslovnom okruženju česta je poslovna praksa davanje dobara ili pružanja usluga bez
naknade (gratis proizvodi i usluge).
Kada je riječ o takvim isporukama dodatni izazov predstavlja računovodstveno i porezno praćenje
takvih transakcija. Porezni tretman prije svega ovisi o tome vrše li se takve isporuke u poslovne ili
neposlovne svrhe te možemo li pojedinu gratis isporuku smatrati sastavnim dijelom neke druge
isporuke koja se odvija uz naknadu.
U članku se obrazlaže način iskazivanja isporuka bez naknade u poslovnim knjigama i njihov porezni
položaj.
Državne potpore u obliku zajmova
Državne potpore odnose se na određene oblike novčanih ili nenovčanih pomoći koje se daju
poduzetnicima u zamjenu ispunjavanja određenih prošlih ili budućih uvjeta vezanih uz poslovanje
poduzetnika. Između ostaloga, jedna od mogućih mjera potpora je odobravanje beskamatnih kredita
ili kredita po kamatnim stopama koje su niže od tržišne, koje je, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi
računovodstvenih standarda, potrebno obračunati kao državne potpore. Autorica u članku prikazuje
računovodstvene postupke evidentiranja potpora u obliku zajmova sukladno odredbama MRS-a 20 –
Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći. Navedene odredbe mogu primijeniti
i obveznici primjene HSFI-a.
Knjiženje prihoda turističkih agencija i utjecaj promjena u fiskalizaciji na njihovo poslovanje
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je posebnostima, što pravnih, što računovodstvenoporeznih. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Kako se bliži digitalizacija poslovanja u Republici Hrvatskoj, koju nam donosi Zakon o fiskalizaciji,
autor se u članku osvrće i na utjecaj novina u fiskalizaciji na poslovanje turističkih agencija.
IPO – inicijalna javna ponuda: obilježja i računovodstveni tretman
U ovom članku obrađena je vrlo aktualna tema, a odnosi se na transakcije koje nastaju na hrvatskom
financijskom tržištu. Riječ je o IPO ili inicijalnoj javnoj ponudi, tj. izlasku privatnih tvrtki na burzu.
U članku su obrađena obilježja IPO, prednosti i nedostaci, regulatorni zahtjevi koje moraju ispuniti
tvrtke koje planiraju IPO i računovodstveno evidentiranje IPO transakcije.
Radni odnosi u udrugama
Udruge imaju važnu društvenu ulogu jer se radi o obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više
fizičkih odnosno pravnih osoba radi zaštite i promicanja vlastitih probitaka. Udruge svoje statutarne
ciljeve ostvaruju vlastitim zalaganjem svojih članova, volonterskim radom, studentskim radom ili
pak ugovaranjem naplatnog pravnog posla, primjerice ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu
ili kojeg drugog ugovora obveznog prava s fizičkom osobom. No postoje udruge koje zapošljavaju
radnike, stoga autorica razrađuje koje su njihove obveze.
Dvojbe oko ocjenjivanja lokalnih službenika i namještenika, upravni ili neupravni postupak
Dana 1. lipnja 2025. godine stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 17/25.), kojima je
uveden čitav niz novina koje se odnose na radnopravni status službenika i namještenika u jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, od prijma u službu, prava i obveza službenika i
namještenika, odgovornosti, ocjenjivanja, premještaja pa sve do prestanka službe. U nastavku ovog
rada autorica će obraditi ocjenjivanje lokalnih službenika i namještenika, donošenje novog pravilnika
o ocjenjivanju te ukazati na neke dvojbe koje se mogu pojaviti u vezi samog postupka ocjenjivanja
odnosno provodi li se postupak ocjenjivanja kao upravni ili neupravni postupak.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22.,
156/22., 33/23., 145/23., 36/24. i 102/25. – u daljnjem tekstu: Zakon), predstavlja jedan od temeljnih
normativnih akata kojim se uređuje sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite, kao i prava i obveze
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Važeći Zakon donio je Hrvatski sabor
na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a isti je do danas više puta noveliran (2019., 2020.,
2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. godine). Cilj ovoga članka jest prikazati novine koje donosi Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 102/25. – u daljnjem tekstu:
Izmjene zakona), a koje je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – II. dio
Autor u ovom drugom članku, nastavno na članak objavljen u srpnju, obrađuje mogućnosti
korištenja europskih sredstava modelom sufinanciranja u Republici Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno,
što omogućava provedbu infrastrukturnih projekata te ostalih projekata u području obrazovanja,
zdravstva i slično. Sufinanciranje projekata nije samo dodjela financijskih sredstava, tu nastaje i obveza
načina pripreme projektnih elemenata sukladno određenim pravilima, obveza pripreme i provedbe
postupaka javne nabave, provedbe ugovora te načina i modela izvještavanja. Projekti sufinancirani
europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se provode u okviru tih projekata, podložni su
kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana „Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje
u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilima o financijskim korekcijama“. Kontrolni mehanizmi propisani u
navedenim dokumentima, korisnicima europskih financijskih sredstava definiraju pravila kojih se
trebaju pridržavati odnosno koje i kakve sankcije u smislu financijskih korekcija će se primjenjivati
u slučaju da se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi
(dalje u tekstu: ZJN 2016) odnosno Direktive o javnoj nabavi.
Izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
Hrvatski sabor je 15. srpnja 2025. usvojio Izmjene i dopune Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u
javnom sektoru. O novinama koje donose izmjene Zakona, autor donosi više u nastavku.