Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja i ugovaranje revizije
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja definirani su Zakonom o računovodstvu, dok Zakon
o reviziji uređuje pitanja vezana za obavljanje revizorskih usluga, kao što su: imenovanje revizorskog
društva, ugovor o reviziji, naknada za obavljenu reviziju, trajanje revizijskog angažmana, ograničenja
obavljanja poslova revizije, dužnosti revidiranog subjekta i sl. Nadalje, postupci dogovaranja uvjeta
revizijskih angažmana uređeni su i Međunarodnim revizijskim standardima. Prije samog ugovaranja
revizijskog angažmana obveza je revizora provesti određene preliminarne aktivnosti, razmotriti
postoje li preduvjeti za obavljanje revizije te prepoznati i procijeniti relevantne čimbenike rizika,
kako bi se mogla donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju revizijskog angažmana. Zakon o reviziji
posebno ističe potrebu ispunjavanja zahtjeva vezanih uz neovisnost. Nakon što je donesena odluka
o prihvaćanju angažmana od strane revizora, uvjeti samog revizijskog angažmana moraju se pisano
dogovoriti u pismu o preuzimanju angažmana. Detaljnije o obveznicima revizije sukladno zakonskim
odredbama, imenovanju revizorskog društva, ograničenjima vezanim uz obavljanje revizije te
razmatranju zahtijeva neovisnosti koji prethode ugovaranju revizijskog angažmana, autorica navodi
u nastavku.
Računovodstveni i porezni aspekti autotaksi djelatnosti
Djelatnost autotaksi prijevoza ima niz posebnosti i uređena je Zakonom o prijevozu u cestovnom
prometu (dalje Zakon) te provedbenim propisima donesenim na temelju istog.
U članku se uz pojašnjenje najvažnijih odredbi Zakona pojašnjava računovodstveno praćenje poslovnih
događaja u autotaksi djelatnosti i njihov porezni tretman.
Računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku na nastupe inozemnih izvođača
Nastupi stranih izvođača nisu rijetka pojava tijekom ljetne sezone. S obzirom na brojne nastupe
inozemnih izvođača, u sklopu sustava oporezivanja dobiti ugrađena su zasebna pravila za oporezivanje
naknada koje oni ostvaruju.
Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit po odbitku
na nastupe inozemnih izvođača.
Veza umjetne inteligencije s nematerijalnom imovinom i problem priznavanja umjetne inteligencije u bilanci
Umjetna inteligencija je tehnološki i društveni fenomen koji je u ovom trenutku aktualan u svim
segmentima društva i pojedinaca. Modernim valom umjetne inteligencije (2022.) iz temelja
se mijenjaju ili će se mijenjati neke tehnološke pa time i društvene postavke. Svi vide kako neka
nevidljiva imovina pravi čuda u velikim kompanijama čije vrijednosti enormno rastu bez neke velike
bilančne imovine. I tim čuđenjima ima kraja uvođenjem umjetne inteligencije koja će mijenjati neke
zaboravljene ili zabačene postavke, standarde i sustave. U ovom članku autor analizira i integrira
različita mišljenja i nalaze o fenomenima „nevidljive“ nematerijalne imovine, njenoj povezanosti s
umjetnom inteligencijom i računovodstvenom slijepom točkom priznavanja nematerijalne imovine.
Utjecaj poreznih promjena na plaće i tržište rada
U paketu antiinflacijskih mjera koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, a koje je Vlada RH
sredinom 2026. godine predstavila javnosti, nije predviđeno dodatno porezno rasterećenje plaća.
Nasuprot tomu, u poreznim reformama koje su se provodile do 2025. godine, svaka reforma je
uključivala porezno rasterećenje plaća.
U sljedećem se članku analizira u kojoj su mjeri porezne reforme utjecale na plaće i tržište rada te
učinak tih promjena na osobnu potrošnju i kupovnu moć.
Ukidanje poreza na mirovine propisivanjem 100-postotnog oslobođenja i utjecaj na obuhvat godišnjeg dohotka
U članku „Najava ukidanja poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja 2027. godine“, koji je objavljen
u časopisu Računovodstvo i financije broj 7/2026., sagledani su učinci neoporezivanja mirovina ako bi
se mirovine klasificirale kao primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Međutim, ako se prema
najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, mirovine i nadalje budu smatrale oporezivim
dohotkom na koji bi se primjenjivalo 100-postotno oslobođenje poreza, to će manje povoljno utjecati
na porezne obveze fizičkih osoba koje uz mirovinu ostvaruju i druge izvore godišnjih dohodaka, o
čemu pišemo u nastavku.
Implementacija Alliance ugovora u Republici Hrvatskoj – novi pristup upravljanju infrastrukturnim projektima
U članku se opisuje uvođenje Alliance modela ugovaranja u Republici Hrvatskoj kroz projekt
HŽ Infrastrukture na izgradnji nizinske pruge Zagreb – Rijeka. Model predstavlja novi pristup
javnoj nabavi i upravljanju infrastrukturnim projektima koji se temelji na suradnji svih sudionika,
zajedničkom upravljanju rizicima, transparentnosti i podjeli koristi i troškova.
Analitički postupci pri izradi strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije
Kvaliteta strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije uvelike ovisi o načinu prikupljanja,
povezivanja i analize informacija o poslovanju. U radu se prikazuje primjena analitičkih postupaka koji
omogućuju da strateški i godišnji plan budu međusobno povezani, utemeljeni na rizicima i usklađeni
s ciljevima institucije. Na taj način strateško planiranje je postalo jedan od ključnih instrumenata za
usmjeravanje funkcije unutarnje revizije prema područjima u kojima može pružiti najveću dodanu
vrijednost te pridonijeti jačanju upravljanja i ostvarivanju strateških i operativnih ciljeva javnog
sektora.
Izvještavanje o isplaćenim naknadama iz sustava socijalne zaštite
Za isplaćene naknade iz sustava socijalne zaštite koje se sukladno posebnim propisima isplaćuju
na nacionalnoj i lokalnoj razini, od 1. lipnja 2025. primjenjuje se novi način izvješćivanja, s novim
šiframa. Od 1. siječnja 2026. godine šifrarnik Oznaka neoporezivih primitaka po osnovi socijalnih
potpora dopunjen je s pet novih šifri.
Poslovanje turističkih zajednica s aspekta PDV-a
Turističke zajednice kao tijela s javnim ovlastima ne smatraju se prema čl. 6. st. 5. Zakona o
PDV-u poreznim obveznicima u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s
obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. U slučaju da turistička
zajednica kao tijelo s javnim ovlastima obavlja djelatnost iz Dodatka I. Zakona o PDV-u (primjerice,
organizacija sajmova, usluge promidžbe) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju
u zanemarivom opsegu (vrijednost ispod 60.000,00 eura). Tako turističke zajednice s aspekta PDV-a
mogu biti osobe koje nisu porezni obveznici ili porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a.
Iako nisu obveznici PDV-a turističke zajednice bit će obveznici obračuna PDV-a na stjecanje dobara
ako prijeđu prag stjecanja i kada koriste usluge pružatelja sa sjedištem u inozemstvu samo ako imaju
dodijeljen PDV identifikacijski broj po osnovu stjecanja dobara. O obvezama turističkih zajednica kao
obveznika PDV-a ili kao osoba registriranih za potrebe PDV-a može se pročitati u nastavku članka.