Planiranje i evidencija prihoda i rashoda EU projekata kod proračunskih korisnika državnog proračuna
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila je sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od oko
14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su nam
ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizma. EU sredstva postala
su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i njihovih
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLP(R)S, što uvelike utječe
na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i unaprjeđenje kvalitete života građana.
Sudjelovanje gospodarski hsubjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave
Osnovni cilj Europske unije (EU) je stvoriti jedinstveno unutarnje tržište osnovano na četiri temeljne
tržišne slobode: sloboda kretanja robe, usluga, radnika i kapitala, u kojemu svaki gospodarski subjekt
iz jedne države članice ima pravo na jednaki pristup tržištu druge države članice. Globalizacijom i
širenjem tržišta, EU je dio šireg konteksta svjetskog tržišta u kojemu gospodarski subjekti teže pristupu
svjetskim tržištima različitih ekonomija pa tako gospodarski subjekti iz trećih zemalja žele ostvariti
pristup tržištu EU. Sudjelovanje stranih ponuditelja u postupcima javne nabave je uobičajeno. EU
pokušava zaštititi svoje jedinstveno unutarnje tržište od utjecaja robe, usluga i kapitala iz trećih
zemalja, donošenjem niza dokumenata i smjernica.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Izrada i donošenje financijskog plana neprofitnih organizacija za godinu
Neprofitne organizacije koje su sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te
izradi i izvršavanju financijskih planova obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva dužne su za 2026.
godinu izraditi i donijeti financijski plan. U članku se pojašnjava način izrade financijskog plana te
se ukazuje na ključne elemente kojima treba posvetiti posebnu pozornost prilikom njegove izrade i
donošenja.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a – specifičnosti proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2025. godine ostvarili vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu koji nije veći od 60.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz
sustava PDV-a. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2026. godine. Prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Putni troškovi i dnevnice vanjskih suradnika u neprofitnim organizacijama
Isplata neoporezivih primitaka, poput dnevnica za službena putovanja, u pravilu se veže uz
zaposlenike isplatitelja. Međutim, porezni propisi omogućuju određenu fleksibilnost i kada je riječ o
osobama izvan radnog odnosa koje za isplatitelja obavljaju poslove. Neprofitne organizacije tako,
pod jasno propisanim uvjetima, mogu vanjskim suradnicima isplaćivati neoporezive naknade za
pokriće troškova službenih putovanja.
Minimalna plaća za 2026. godinu
Vlada Republike Hrvatske donijela je 24. listopada 2025. Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu (NN 132/2025) kojom se minimalna bruto plaća povećava na 1.050,00 eura što predstavlja rast od 8,25 % u odnosu na minimalnu plaću u 2025. godini (970,00 eura).
Porezna rezidentnost fizičke osobe
Porezni status fizičke osobe ključan je za pravilno ispunjenje poreznih obveza jer određuje opseg i način oporezivanja ostvarenog dohotka. U cilju optimiziranja poreznog položaja važno je razumijevanje koncepta porezne rezidentosti i njenih implikacija o čemu pišemo u nastavku.
Treba li poslodavac odlučivati o zahtjevu za zaštitu prava radnika izjavljenog povodom upozorenja na obveze iz radnog odnosa?
Prema Zakonu o radu otkaz o radu može biti redoviti ili izvanredan. Redovito otkazivanje ugovora o radu dozvoljeno je samo u jednom od četiri zakonom propisana slučaja: poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Prema odredbi iz čl. 119. Zakona o radu (NN, br. […]