Dugotrajna imovina u obavljanju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja
Fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, upisuju
se u registar poreznih obveznika na obrascu RPO. Ako od samostalne djelatnosti obrta, utvrđuju
dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne knjige primjenjujući načelo blagajne.
U slučaju kada se pri obavljaju samostalne djelatnosti koriste stvarima i pravima čija je pojedinačna
nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada dugotrajnu imovinu
iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI. Obrazac DI poreznim
obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije i dostavlja se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave elektronički uz godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, koja se podnosi
do kraja veljače za prethodno porezno razdoblje.
Zahtjevi Direktive EU o transparentnosti plaća i obveze poslodavaca
Hrvatska je obvezna do 7. lipnja 2026. u svoje nacionalne propise ugraditi obveze uređene Direktivom
(EU) 2023/970 od 10. svibnja 2023. o jačanju načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili
rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja. Zbog te će se obveze
mijenjati Zakon o radu, a ovisno o opsegu izmjena Zakona o radu, možda i neki drugi propisi.
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nove minimalne plaće prema složenosti poslova
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.
godine) – devete izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 14. siječnja 2026. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – devete izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. veljače 2026. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Devetih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Nakon
stupanja na snagu Odluke o proširenju primjene, plaće određene Tarifnim prilogom smatrat će se
minimalnim plaćama u djelatnosti graditeljstva, čiju primjenu nadzire Državni inspektorat i Porezna
uprava.
Mjesečna i godišnja osnovica za doprinose člana uprave trgovačkog društva
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. srpnja 2025. nisu promijenjene odredbe
o obvezi osiguranja člana uprave trgovačkog društva, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja
zadruge. Za ove je osobe obveza osiguranja po toj osnovi propisana samo ako nisu obvezno osigurani
po nekoj od drugih osnova osiguranja.
Zakonom o doprinosima propisane su mjesečne osnovice koje ovise o pravnoj osnovi osiguranja i
godišnja osnovica za obvezne doprinose člana uprave trgovačkog društva, izvršnog direktora,
likvidatora i upravitelja zadruge. Svaka od ovih osnovica je samostalna osnovica za utvrđivanje
najniže obveze doprinosa za svaki mjesec proveden u osiguranju u određenoj godini odnosno na
godišnjoj razini za kalendarsku godinu. Mjesečna osnovica za člana uprave osiguranog po toj osnovi
za 2026. godinu iznosi 1.993,00 eura, a za člana uprave osiguranog po osnovi radnog odnosa najmanje
1.295,45 eura za puno radno vrijeme. Godišnja osnovica za 2026. godinu iznosi 15.545,40 eura.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća, smatraju plaćenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim za korisnike invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Izmjene Pravilnika o PDV-u
S primjenom od 1. siječnja 2026. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o PDV-u. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje odredbi Zakona vezano za početak primjene
Zakona o fiskalizaciji i obvezi izdavanja računa u elektroničkom obliku te njihovoj fiskalizaciji. U
međuvremenu je ministar financija donio i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
Izmjene Pravilnika objavljene su u Nar. nov., br. 11/26., a sadrži odredbe o usklađenju s novim
odredbama Zakona o PDV-u vezano za ukidanje vođenja posebnih evidencija u obliku knjige ulaznih
odnosno izlaznih računa te ostale izmjene, o čemu autorica piše u nastavku članka.
Obveze poreznih obveznika za izradu dokumentacije o transfernim cijenama za 2025. godinu
Transferne cijene odnose se na uvjete transakcija između povezanih društava i izravno utječu na
raspodjelu dobiti unutar grupe. Svaka prodaja robe, usluga, nematerijalne imovine, financiranje ili
garancija mora biti postavljena pod uvjetima koje bi u usporedivim okolnostima prihvatile nepovezane
osobe.
Za 2025. godinu proširene su obveze u području transfernih cijena. Uz lokalnu studiju uvodi se i
obveza izrade master file dokumentacije. Izmjenama Općeg poreznog zakona rok poreznog nadzora
produljen je na šest godina, uz pojačan fokus na transakcije s povezanim društvima, osobito kada
postoji rizik korištenja poreznih pogodnosti. Hrvatsko zakonodavstvo sada i izrijekom slijedi OECD
Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave, čime se metodološki
okvir primjene načela tržišnosti dodatno formalizira.
U nastavku se daje pregled ključnih koraka koje porezni obveznik koji posluje s povezanim osobama
treba poduzeti kako bi osigurao usklađenost svoje politike transfernih cijena s važećim propisima.
Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja
U poslovnoj praksi, potraživanja čine značajan dio imovine poduzeća s time da uvijek postoji rizik da dio
tih potraživanja neće biti naplaćen, što dovodi do potrebe njihova otpisa ili vrijednosnog usklađenja.
S poreznog stajališta, pitanje kada i pod kojim uvjetima potraživanje može postati porezno priznati
rashod od iznimne je važnosti za utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit. Općenito, rashodi
nastali zbog nenaplativih potraživanja mogu biti porezno priznati ako su ispunjeni zakonom propisani
uvjeti te je stoga potrebno pravilno razumijevanje kriterija pod kojima se takvi rashodi priznaju, kako
bi se osiguralo pravilno i na zakonu ispravno evidentiranje poslovnih primitaka i izdataka.
Porez po odbitku na licence i autorske naknade
Porez po odbitku (engl. withholding tax) javlja se u prekograničnim transakcijama kada tuzemni
isplatitelj isplaćuje propisane vrste naknada nerezidentima. Licence i autorske naknade koje tuzemna
društva plaćaju inozemnim pravnim osobama podliježu ovom obliku oporezivanja. Pritom je potrebno
razlikovati više porezno relevantnih situacija, ovisno o statusu primatelja, postojanju ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ispunjenju propisanih uvjeta. Kada se naknade isplaćuju
povezanom društvu, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, moguće je ostvariti oslobođenje od
plaćanja poreza po odbitku. U drugim slučajevima, ako uvjeti za oslobođenje između povezanih
društava nisu ispunjeni, a između Republike Hrvatske i države rezidentnosti primatelja je na snazi
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se primijeniti snižena ugovorna stopa, pod
uvjetom da isplatitelj raspolaže propisanom dokumentacijom i ovjerenim Zahtjevom od strane
nadležnog poreznog tijela. Međutim, ako s državom rezidentnosti primatelja nije sklopljen ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nisu ispunjeni formalni uvjeti za primjenu ugovorne stope,
primjenjuju se odredbe tuzemnog zakonodavstva te se porez po odbitku obračunava prema stopi
propisanoj nacionalnim propisima.
U članku se razmatra porezni tretman licenci i autorskih naknada u kontekstu poreza po odbitku, uz
prikaz tipičnih poslovnih situacija i praktičnih primjera obračuna. Kroz primjere se prikazuje primjena
tuzemne, kao i ugovorne stope poreza po odbitku te se pojašnjavaju obveze tuzemnog društva pri
isplati naknada inozemnim primateljima. Također, prikazani su i primjeri knjiženja u poslovnim
knjigama, radi cjelovitog razumijevanja računovodstvenog i poreznog aspekta evidentiranja tih
transakcija.
Primjena uzoraka u provedbi revizije
U postupku revizije financijskih izvještaja revizor primjenjuje različite metode i tehnike kako bi stekao
razumnu razinu sigurnosti da su računovodstveni podaci klijenta točno i istinito prikazani. Posebno je
važno osigurati da su evidentirane transakcije usklađene s pripadajućom dokumentacijom te da salda u
poslovnim knjigama odražavaju stvarno stanje. Budući da je u praksi, zbog opsega poslovanja i vremenskih
ograničenja, gotovo nemoguće provjeriti svaku pojedinu transakciju, revizor se često oslanja na metodu
uzorkovanja. To podrazumijeva odabir reprezentativnog skupa transakcija ili stavki na kojima se provode
revizijski postupci, testiraju interne kontrole te provjerava točnost i potpunost iskazanih podataka.
U nastavku rada autor će detaljnije prikazati način primjene uzorkovanja u reviziji, kriterije za odabir
odgovarajućeg pristupa, postupke dokazne provjere koji se provode nad odabranim uzorkom te rizike
koji proizlaze iz takvog pristupa. Cilj je objasniti kako pravilno definirati veličinu i strukturu uzorka kako bi
revizor, na temelju prikupljenih dokaza, mogao donijeti utemeljeno revizijsko mišljenje.