Plaćanje premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja zaposlenicima
Poslodavci mogu svojim zaposlenicima plaćati premiju dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja
u neoporezivom iznosu do 500,00 eura godišnje po zaposleniku. U sklopu premije dodatnog osiguranja
se često ugovaraju sistematski pregledi pa je bitno razgraničiti porezni tretman prema onome što se
odnosi na premiju i onome što je preventivni pregled. U članku se piše detaljnije o uvjetima, vrstama
i načinu plaćanja premije.
Digitalizacija prikupljanja doprinosa i poreza na dohodak– važeći sustav i moguća pojednostavljenja
Važeći digitalni sustav integriranog prikupljanja podataka o doprinosima za obvezna socijalna
osiguranja, porezu na dohodak i neoporezivim primicima na obrascu JOPPD primjenjuje se od 2014.
godine i dosada je u više navrata dopunjavan i mijenjan. Digitalni sustav omogućava kontrolu
plaćenih doprinosa i poreza na dohodak na dan isplate oporezivih primitaka i povoljno utječe na
uspješnost njihove naplate.
Ispunjavanje propisanih obveza izvještavanja o doprinosima, porezu na dohodak i neoporezivim
primicima, utječe na troškove poslodavaca i drugih isplatitelja dohodaka. Poslodavci su prisiljeni
ulagati u računalne programe i njihovo održavanje, u edukaciju i obrazovanje računovodstvenih
radnika o pravilnoj primjeni propisanih informatičkih pravila, troši se vrijeme na proučavanje
zakonskih novina, na ispravke ranije dostavljenih podataka. Pri tome se nije u cijelosti realizirala
najava ukidanja drugih obrazaca i evidencija na kojima se za potrebe drugih državnih institucija,
iskazuju isti podaci
Obračun, isplata i izvješćivanje o plaćama u slučaju prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog
poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/
ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju ili
prijenosa gospodarske cjeline na temelju čl. 137. Zakona o radu preuzima zatečene i zaposlene radnike
sa svim pravima i obvezama koja za te radnike proizlaze iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih
ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava.
U članku se opisuje tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za radnike
čiji su ugovori o radu preneseni na novoga poslodavca i na koji način se izvještava Poreznu upravu.
Aktualna pitanja i odgovori
Plaća li se porez na promet nekretnina kada ustanova u postupku pripajanja stječe vlasništvo nad nekretninama ustanove koja se pripaja?
Trgovina rabljenom robom, umjetničkim djelima, kolekcionarskim i antiknim predmetima i obračun PDV-a primjenom posebnog postupka oporezivanja marže
Promet rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta može se oporezivati
primjenom posebnog postupka oporezivanja marže. Posebni postupak sastoji se u oporezivanju
ostvarene razlike u cijeni odnosno marže. Posebni postupak oporezivanja može se primijeniti kod
oporezivanja navedenih dobara kada trgovac pri nabavi nije mogao odbiti pretporez. Autorica u
članku na praktičnim primjerima pojašnjava primjenu posebnog postupka oporezivanja marže te o
obveznim evidencijama koje je preprodavatelj obvezan u ovom slučaju osigurati.
Rizici primjene poreznih propisa i uloga edukacijskih aktivnosti u upravljanju poreznom usklađenošću
Suvremeni porezni sustavi obilježeni su složenošću i učestalim izmjenama propisa, digitalizacijom
poreznih postupaka te sve većim zahtjevima za transparentnošću poslovanja. U takvom okruženju
porezni obveznici suočeni su s različitim poreznim rizicima koji proizlaze iz složenosti propisa i
mogućnosti njihove pogrešne interpretacije, operativnih pogrešaka, nedostatne dokumentacije,
nepravodobnog usklađenja ili neadekvatnog poreznog planiranja. Učinkovita porezna usklađenost
zahtijeva integrirani pristup koji objedinjuje edukaciju, interne kontrole, kvalitetnu dokumentaciju,
pravodobno praćenje propisa i suradnju s poreznim tijelima, čime se osigurava dugoročna stabilnost
i transparentnost poslovanja.
U radu se analiziraju ključni porezni rizici, načini njihova otkrivanja i upravljanja, kao i postupanja
u slučaju porezne neusklađenosti, uz važnost uloge edukacijskih aktivnosti u osiguravanju porezne
usklađenosti i smanjenju poreznih rizika.
Digitalizacija poreznih sustava: između reformi i praktičnih izazova
U radu se analizira prilagodba poreznih pravila kroz međunarodne inicijative, kao što su Stup 1, Stup
2, porezi na digitalne usluge i paket ViDA. Posebna pozornost posvećuje se konceptu Porezne uprave
3.0, koji podrazumijeva integraciju poreznih pravila u digitalne sustave poreznih obveznika. Ističu se
prednosti u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja i povećanja porezne usklađenosti, ali i
s njim povezani rizici. Uz rizike algoritamskog upravljanja i kvalitete podataka, upozorava se na sve
veći operativni teret koji digitalizacija stavlja pred računovođe — od obrade i interpretacije podataka
generiranih iz različitih sustava do činjenice da formalno ispravni podaci nisu nužno i stvarno točni.
Time se dodatno naglašava potreba za stručnom prosudbom u digitalnom okruženju.
Postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja u Poreznoj upravi
Porezna uprava je ovlaštena izdati obvezujuće mišljenje podnositelju zahtjeva na njegov pisani upit
o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija. Obvezujuće mišljenje izdaje se u vezi
planiranih poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika, na koja se zbog svojih osobitosti ,
ne mogu primijeniti općenita službena tumačenja poreznih propisa te donijeti opće mišljenje. Porezni
obveznici podnose zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja putem nadležne ispostave Porezne
uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.
Izdano obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak samo za Poreznu upravu, a troškove njegovog
izdavanja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva, po posebnom pozivu poreznog ti jela. Za izdavanje
obvezujućeg mišljenja nadležni su članovi savjetodavnog ti jela koje imenuju ravnatelj Porezne uprave
i pročelnici Područnih ureda, a koje se sastoji od ovlaštenih djelatnika Središnjeg i Područnih ureda
Porezne uprave te po potrebi vanjskih suradnika.
Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident, a
osim poreznog obveznika samo njegov porezni savjetnik. Međuti m, zahtjev za izdavanjem obvezujućeg
mišljenja može podnijeti i fi zička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili kod
koje još nije obavljena registracija obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima.
Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji – najčešće dvojbe u primjeni Zakona
Fiskalizacija računa u Republici Hrvatskoj provodi se već niz godina, najprije u okviru fiskalizacije u
prometu gotovinom, a od 1. siječnja 2026. prema novom Zakonu o fiskalizaciji u okviru fiskalizacije
računa u krajnjoj potrošnji, poznate i kao Fiskalizacija 1.0. Njome su obuhvaćeni svi računi izdani
građanima odnosno potrošačima, neovisno o načinu njihova plaćanja. Iako se ne radi o potpuno
novom sustavu, u praksi se i dalje pojavljuju brojne dvojbe o tome tko se smatra obveznikom
fiskalizacije, kada postoji obveza izdavanja računa i koji računi podliježu fiskalizaciji. Na to upućuju i
brojni upiti dostavljeni Središnjem uredu Porezne uprave te objavljena mišljenja o primjeni pojedinih
odredbi Zakona.
U članku se obrađuju najčešća pitanja povezana s fiskalizacijom računa u krajnjoj potrošnji. Među
ostalim, pojašnjava se kako paušalni obrtnik postupa u slučaju primitka predujma od građanina te
treba li račun izdan građaninu sadržavati njegov OIB. Posebno se razmatra postupanje poslodavca
kada zaposleniku omogućuje korištenje službenog automobila u privatne svrhe ili korištenje Multisport
kartice. Obrađuju se i računi za usluge pružene građanima u inozemstvu, mogućnost primjene
Fiskalizacije 1.0 kod plaćanja pouzećem te način provedbe fiskalizacije pri prodaji autobusnih karata
u ime i za račun prijevoznika. Autorica u članku na praktičnim primjerima pojašnjava navedene
dvojbe i prikazuje postupanje u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji i objavljenim mišljenjima Središnjeg
ureda Porezne uprave.
Integrirani pristup korporativnom upravljanju prema ažuriranom IIA Modelu tri linije
Najnovija stajališta Instituta internih revizora o Modelu tri linije objavljena u srpnju 2026. godine
dodatno naglašavaju njegovu ulogu kao načelnog okvira za učinkovito korporativno upravljanje,
pri čemu je upravljačko tijelo primarni korisnik informacija koje proizlaze iz aktivnosti triju linija.
Model tri linije ističe odgovornost svake linije te njezin jedinstveni doprinos učinkovitom upravljanju,
upravljanju rizicima i sustavu internih kontrola, uz mogućnost prilagodbe različitim organizacijskim
strukturama, razinama organizacijske zrelosti i profilima rizika. Poseban naglasak stavljen je na
koordinaciju, suradnju i međusobno oslanjanje između triju linija, kao i integraciju aktivnosti jamstva
i savjetovanja. Time se upravljačkom tijelu i višem menadžmentu osiguravaju pouzdanije i cjelovitije
informacije za donošenje odluka. Za funkciju interne revizije, Institut internih revizora potvrđuje da
se, u slučajevima kada se rukovoditelj interne revizije oslanja na rad drugih linija, moraju uspostaviti
odgovarajući zaštitni mehanizmi kako bi se očuvala organizacijska neovisnost funkcije interne revizije
i individualna objektivnost internih revizora.