Otvorena pitanja u izvješćivanju o razlici u plaćama po osnovi spola
Direktivom (EU) 2023/970 je propisano što se iskazuje u izvješću o razlici u plaćama i tko je obveznik
izvješćivanja, dok metoda pripreme podataka nije posebno propisana. Iz Direktive stoga ne proizlazi
jasan odgovor na neka od pitanja bez kojih poslodavac ne može pouzdano pripremiti podatke
za izvješće, a koja se odnose na način utvrđivanja prosječnog broja radnika za primjenu obveze
izvješćivanja, koji se sati uzimaju kao radni sati pri izračunu bruto satnice i sl. Ujedno nije jasno
propisano iskazuju li se materijalna prava u bruto ili u neto iznosu, budući da su aktima poslodavaca
materijalna prava redovito utvrđena u neto svoti. Jednako tako nije razjašnjeno računa li se prosjek
varijabilnog dijela plaće u odnosu na sve radnike u kategoriji ili samo u odnosu na radnike s ostvarenim
varijabilnim dijelom plaće.
U članku se na svako od tih pitanja daje obrazložen odgovor te se utvrđuje koje sastavnice plaće i koji
primici ulaze u podatke za izvješćivanje, a što se ne uključuje u izvješće. Iako se izmjenama Zakona o
radu predviđa rok za dostavu prvog izvješća tek 2028. godine, odgovori na navedena pitanja potrebni
su ranije, budući da dostavi izvješća prethodi referentna godina za koju se prikupljaju podaci.
Središnji registar stanovništva – provjera i dopuna podataka
Od 1. lipnja 2026. građanima je omogućen uvid u podatke u Središnjem registru stanovništva, dok
će se od 1. siječnja 2027. ti podaci koristiti u različitim upravnim postupcima, osobito pri ostvarivanju
socijalnih prava. U članku se objašnjava kako provjeriti i ispraviti podatke, podnijeti dobrovoljne
izjave te uskladiti podatke o srodstvu i kućanstvu sa stvarnim stanjem.
Smije li se sjednica lokalnog predstavničkog tijela održati bez nazočnosti predsjednika?
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave
predstavlja predsjednik tog tijela. Temeljena ovlast predsjednika je ovlast sazivanja sjednica i
predsjedanje njima. Pojedine situacije iz prakse dovele su do toga da se postavlja pitanje smije li
predstavničko tijelo funkcionirati bez predsjednika i koliko dugo? U ovom članku će se dati odgovori
na ta pitanja.
Novine u obvezama proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija prema Zakonu o zaštiti potrošača
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije mogu se na tržištu pojaviti u ulozi trgovca i tada postoji
cijeli niz obveza prema Zakonu o zaštiti potrošača koje su obvezni izvršavati.
Kako je nedavno izmijenjen Zakon o zaštiti potrošača, autorica u tekstu navodi novine kojima valja
posvetiti pozornost.
Pravilnik o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave
U Narodnim novinama br. 86 od 7. kolovoza 2026. godine objavljen je novi Pravilnik o planu nabave,
registru ugovora i pripremi postupka javne nabave. Stupio je na snagu 16. kolovoza osim pojedinih
odredbi koje su stupile na snagu sa 1. rujna 2026. godine. Autor u članku detaljno obrazlaže novine
u Pravilniku u odnosu na dosadašnji Pravilnik.
Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave
U Narodnim novinama br. 94 od 26. kolovoza 2026. godine objavljen je novi Pravilnik o dokumentaciji
o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave. Autor u članku detaljno obrazlaže novine u Pravilniku,
a posebno daje osvrt na odredbe o osnovama za isključenje gospodarskog subjekta i kriterijima za
kvalitativni odabir, navod o zabrani pristupa postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz
trećih zemalja te nedostupnost EOJN kada uslijed tehničkih i drugih razloga nije moguće dostaviti
ponudu ili zahtjev za sudjelovanje, izvršiti izmjenu ili odustati od ponude odnosno zahtjeva za
sudjelovanje.
Isplata pomoći zaposlenima u ustanovama javnih službi
Zaposlenicima javnih službi isplaćuju se novčane pomoći koje nisu povezane s poslovima koje
zaposlenik obavlja, već s nekom obiteljskom situacijom samog zaposlenika i/ili članova njegove
obitelji. Isplaćuje se pomoć za rođenje i posvojenje djeteta, za bolovanje duže od 90 dana, za kupnju
lijekova i ortopedskih pomagala, u slučaju invalidnost zaposlenika i invalidnosti člana obitelji i u
slučaju smrti člana uže obitelji. Obitelj zaposlenika ostvaruje pravo na pomoć nakon njegove smrti,
a u određenim slučajevima djeca pokojnog zaposlenika ostvaruju pravo na novčanu pomoć sve dok
se školuju.
Sve su novčane pomoći određene u neto iznosu, a isplatitelj je odgovoran za pravilno određivanje
poreznog obilježja primitka kojeg isplaćuje. Neoporezivi i oporezivi dijelovi novčanih pomoći iskazuju
se u obrascu JOPPD.
Prijava neprofitnih organizacija u sustav poreza na dobit
Neprofitne organizacije u pravilu nemaju za cilj obavljanje gospodarske djelatnosti, no ono nije
zabranjeno. I neprofitnim organizacijama dozvoljeno je uključiti se u tržišnu utakmicu. Problemi u
praksi nastaju kada obavljanjem gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija stječe neopravdane
povlastice na tržištu. Takve organizacije trebale bi biti upisane u registar obveznika poreza na dobit
i obračunavati i plaćati porez na dobit.
Odbitak pretporeza kod proračunskih korisnika u sustavu PDV-a
Usluge od javnog interesa, kao što su usluge obrazovanja, medicinske njege, socijalne skrbi, usluge u
kulturi i druge usluge navedene u čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođene su PDV-a. Ovo porezno oslobođenje
propisano je tako da su isporuke oslobođene PDV-a, ali bez prava na odbitak pretporeza. Ako porezni
obveznici pored isporuka koje su po čl. 39. Zakona oslobođene PDV-a, obavljaju i oporezive isporuke
imaju pravo na odbitak pretporeza samo po osnovu nabava za potrebe oporezive djelatnosti. Za
one nabave koje se ne mogu izravno pripisati oporezivim ili oslobođenim isporukama, porezni
obveznik ima obvezu utvrditi razmjerni dio pretporeza koji može odnosno koji ne može odbiti, tj. ima
obvezu podjele pretporeza. U nastavku članka autorica piše o pravu na odbitak pretporeza i podjeli
pretporeza kod poreznih obveznika koji obavljaju usluge od javnog interesa i koje su oslobođene
PDV-a.
Fiskalizacija 2027. – određivanje KPD oznake i eIzvještavanje
Fiskalizacija 2.0 od 1. siječnja 2027. godine ulazi u novu fazu. Obveza izdavanja fiskaliziranih eRačuna
proširuje se i na obveznike koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, među kojima su tijela državne
uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski
korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nakon što su
tijekom 2026. godine bili obvezni zaprimati i fiskalizirati ulazne eRačune, od početka 2027. godine
navedeni obveznici preuzimaju i obvezu izdavanja fiskaliziranih eRačuna. Istodobno se proširuju i
njihove obveze eIzvještavanja. Uz podatke o odbijanju fiskaliziranog ulaznog eRačuna, bit će potrebno
dostavljati i podatke o naplati eRačuna te podatke o isporukama za koje eRačun nije bilo moguće
izdati, kada je primatelj obveznik Fiskalizacije 2.0. Na taj se način obveze ovih obveznika u sustavu
Fiskalizacije 2.0 izjednačavaju s obvezama ostalih obveznika fiskalizacije koji su u sustavu PDV-a.
Nova obveza izdavanja eRačuna donosi i obvezu pravilnog iskazivanja KPD oznake za svaku stavku
koja se iskazuje na eRačunu. Pri odabiru KPD oznake potrebno je, uz sadržaj klasifikacije, uzeti u obzir
i obilježja same isporuke. Uz KPD oznaku, na eRačunu se iskazuje i poslovni proces na temelju kojega
račun nastaje, koji može proizlaziti iz ugovora i narudžbenice, samostalne narudžbenice, otpremnice
ili primke, kao i iz korekcije prethodno izdanog računa.