Godišnji izvještaj i i zvještaj poslovodstva – sastavljanje i objava
U članku se obrazlažu obveze sastavljanja i sadržaj godišnjeg izvještaja i izvještaja poslovodstva
koji je dio godišnjeg izvještaja. Obvezu sastavljanja izvještaja za 2025. godinu imaju srednji i veliki
poduzetnici te mikro i mali poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje
države članice.
Zaštita od inflacije zadržane dobiti i dividendi
Rast opće stope inflacije znak je upozorenja na negativne utjecaje i posljedice inflacije na
gospodarstvo i građanstvo. Inflacija kao povijesni ekonomski fenomen u korelaciji s geopolitičkim i
globalnim makroekonomskim ciklusima koji utječu na nacionalna gospodarstva (ratovi i energetske
krize, krizni pravci dobave, pandemije). Također, inflacija na razini nacionalnih gospodarstava može
biti posljedica strukturnih poremećaja (struktura gospodarstva, neusklađenost ponude i potražnje,
neusklađenost izvoza i uvoza itd.). Aktualna inflacija s tendencijom rasta primarno je posljedica
globalnih poremećaja koji za posljedicu imaju rast tržišnih cijena zbog rasta ulaznih troškova koji se
prenose na kupce.
Svrha ovoga članka je analiza utjecaja inflacije na kvalitetu zarada i prinosa, kretanja cijene dionica
u inflatornim uvjetima i posebno na zaštitu zadržane dobiti i njeno korištenje za isplatu dividendi i
reinvestiranje u kapitalnu imovinu tvrtki.
Kvalifikacije stručnjaka kao kriterij odabira gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta mogu se odnositi na sposobnost za obavljanje profesionalne
djelatnosti te ekonomsku, financijsku, tehničku i stručnu sposobnost. Autori u članku obrađuju
relevantnu noviju praksu DKOM-a i VUS-a RH koja se odnosi na pitanje obrazovnih i stručnih
kvalifikacija pružatelja usluge ili izvođača radova te imenovanja stručnjaka, kao uvjeta stručne
sposobnosti gospodarskog subjekta u postupku javne nabave.
Plaće i naknade župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika, izračun i ograničenja
Članak objašnjava zakonski okvir za određivanje plaća i naknada lokalnih dužnosnika (župana,
gradonačelnika i načelnika) te njihovih zamjenika. Plaće se određuju umnoškom koeficijenta i
osnovice, uz definirane maksimalne iznose te posebna pravila za zamjenike i dužnosnike koji dužnost
obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa. Također se naglašava ograničenje ukupne mase sredstava
za plaće u jedinicama lokalne samouprave
Pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe zaposlenih u državnoj i javnim službama
Slučajevi za koje radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust određeni su Zakonom o radu i drugim
izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca. Radnik ima pravo na korištenje plaćenog dopusta
za osobito važne potrebe, za obiteljske i druge okolnosti određene propisom ili drugim izvorom
radnog prava, za sudjelovanje na sindikalnim skupovima i sindikalnim aktivnostima i za potrebe
školovanja i stručnog usavršavanja.
Za zaposlene u državnoj i javnim službama dužina plaćenog dopusta za osobne potrebe uređena je
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Temeljnim kolektivnim ugovorom za
zaposlenike u javnim službama.
Obveze Fiskalizacije 2.0 za subjekte u i izvan sustava PDV-a
Razdoblje od 2026. do 2027. godine obilježava postupno uvođenje Fiskalizacije 2.0, pri čemu se od 1.
siječnja 2026. primjenjuje prvi krug obveza, dok se od 1. siječnja 2027. njihov opseg proširuje na sve
obveznike. Iako je Zakon o fiskalizaciji1 na snazi još od 1. rujna 2025., za brojne odredbe propisani
su kasniji datumi stupanja na snagu. Slijedom toga, u 2026. godini razlikuju se obveze u području
fiskalizacije između subjekata koji su sustavu PDV-a i onih koji nisu u sustavu PDV-a.
Subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, a propisani su kao obveznici Fiskalizacije 2.0, imaju obvezu
zaprimanja i fiskalizacije eRačuna te, u dijelu eIzvještavanja, dostave podataka o odbijanju
fiskaliziranog ulaznog eRačuna u Sustav za fiskalizaciju. S druge strane, na subjekte u sustavu
PDV-a odnose se sve navedene obveze, uz dodatnu obvezu izdavanja fiskaliziranih eRačuna, dostave
podataka o naplati te dostave podataka za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun ako je
primatelj obveznik Fiskalizacije 2.0.
Od 1. siječnja 2027. stupaju na snagu odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se obveza izdavanja i
fiskalizacije eRačuna proširuje na subjekte koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, uključujući
tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i
izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
Detaljniji pregled obveza fiskalizacije za subjekte u sustavu PDV-a i one izvan njega, uz prikaz
praktičnih implikacija i rokova primjene, donosimo u nastavku članka.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici PDV-a kod stjecanja dobara iz druge države članice
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, sukladno Zakonu i Pravilniku o PDV-u, načelno mogu
biti obveznici PDV-a ili samo osobe registrirane za potrebe PDV-a. Bez obzira je li određeni subjekt
upisan u registar obveznika PDV-a ili se smatra tzv. “malim poreznim obveznikom” može biti porezni
obveznik kao stjecatelj dobara iz druge države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna
organizacija upisani u registar obveznika PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to
plaćaju naknadu, obveznici su obračuna PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na vrijednost nabave
dobara iz druge države članice, dok su stjecatelji koji nisu obveznici PDV-a, obveznici plaćanja poreza
samo ako su prešli prag stjecanja koji je propisan u visini 10.000,00 eura. Autorica u članku piše o
obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra od
dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Računovodstveno evidentiranje naknadno priznate ozljede na radu u računovodstvu proračunskih korisnika
U slučaju naknadnog priznavanja ozljede na radu potrebno je korigirati ranije obračunatu plaću i
naknadu plaće te provesti odgovarajuća knjigovodstvena evidentiranja, ovisno o izvoru financiranja
rashoda za zaposlene. U radu se prikazuje računovodstveno postupanje proračunskih korisnika
kada se plaća i naknada plaće financiraju iz državnog proračuna, nadležnog proračuna ili vlastitih
sredstava, uz poseban osvrt na korekcije obračuna, refundaciju naknade plaće na teret HZZO-a te
evidentiranje povezanih potraživanja i obveza.
Zajednički rashodi proračunskih korisnika – knjigovodstveno evidentiranje i učinci na konsolidaciju
Knjigovodstveno evidentiranje zajedničkih rashoda proračunskih korisnika nije samo način
knjiženja pojedinačnog poslovnog događaja, nego je naglasak na ispravnom i stvarnom prikazu
nastalih rashoda kako bi se izbjeglo višestruko iskazivanje podataka u konsolidiranim financijskim
izvještajima. Autorica u članku analizira računovodstveno evidentiranje zajedničkih rashoda
proračunskih korisnika u situaciji kada ulazni račun glasi na jednog korisnika, a trošak se djelomično
odnosi i na druge subjekte unutar i izvan općeg proračuna. Na primjerima se prikazuje način
evidentiranja kada svi subjekti iskazuju samo onaj dio rashoda i obveza koje se stvarno odnose na
njihovo poslovanje.