Utjecaj inflacije na poslovne subjekte koji posluju na financijskim tržištima i tržištima nekretnina
Kreiranje investicijskog portfolia u uvjetima inflacije je kompleksan posao investitora. Obzirom na
aktualnu inflaciju važno je analizirati ulaganja u prethodnim inflatornim razdobljima te utvrditi
ciljeve ulaganja. S točke gledišta poslovnih subjekata, ulaganja mogu biti nestabilna (ranjiva), ali
i stabilna u uvjetima inflacije. Također, inflacija ne isključuje ulaganja bez kojih kompanije, javni
sektor i stanovništvo ne mogu egzistirati.
Najava ukidanja poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja 2027. godine
Krajem svibnja 2026. godine Vlada RH je predstavila paket antiinflacijskih mjera kojima je cilj
obuzdavanje inflacije, zaštita životnog standarda građana i zadržavanje proračunske potrošnje
u granicama raspoloživih proračunskih prihoda. Između ostalih, previđene mjere uključuju brojne
porezne novine, a jedna od njih je ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
U članku se daje kratak pregled sada važećih pravila o oporezivanju mirovina i sagledavaju učinci
najavljenog ukidanja oporezivanja mirovina za korisnike tuzemnih mirovina i za porezne rezidente
koji su korisnici inozemnih mirovina, uz pretpostavku da će se izmjenama čl. 8. ili čl. 9. Zakona o
porezu na dohodak mirovine klasificirati kao neoporezivi primitak. U konačnim izmjenama Zakona,
moguće je da neka zakonska rješenja budu uređena drugačije.
Privatni iznajmljivači i antiinflacijske mjere: analiza najavljenog povećanja paušalnog poreza
Najavljene antiinflacijske mjere iz svibnja 2026. godine ponovno su otvorile pitanje položaja privatnih
iznajmljivača i povezanosti te djelatnosti sa stambenom politikom RH. U članku se analiziraju učinci
predviđenog povećanja minimalnih iznosa paušalnog poreza u jedinicama lokalne samouprave I. i II.
kategorije prema indeksu turističke razvijenosti te se prikazuje simulacija učinaka godišnje porezne
obveze prema broju kreveta. Stvarni učinak mjere neće biti jednak za sve iznajmljivače, nego će ovisiti
o donesenim lokalnim odlukama o visini paušala.
U članku se hrvatski model oporezivanja dohotka od turističkog najma po krevetu uspoređuje s
odabranim mediteranskim državama, u kojima se kratkoročni najam uglavnom oporezuje prema
ostvarenoj najamnini, uz strože sustave registracije.
Moguće izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika prema najavljenom programu antiinflacijskih mjera
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske u svibnju 2026. javnosti je predstavljen paket mjera anti infl acijske
politi ke s obrazloženjem da je cilj mjera očuvati životni standard građana i stabilnost gospodarstva
u okolnosti ma pojačanih infl atornih priti saka. Predstavljene mjere, između ostalih, obuhvaćaju i
mjere u poreznom sustavu koje se odnose na uvođenje poreza na prekomjerne profi tne marže bruto
dobiti , izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turisti čke djelatnosti iznajmljivača građana te
ukidanje poreza na dohodak na mirovine. U članku dajemo pregled mogućih izmjena u paušalnom
oporezivanju obrtnika, a prema podacima dostupnim u prezentaciji objavljenoj na mrežnoj stranici
Ministarstva fi nancija.
Porez na prekomjerne profitne marže bruto dobiti kao dio antiinflacijske politike
Inflacija posljednjih godina ponovno je otvorila pitanje granica porezne i fiskalne politike u zaštiti
potrošača, stabilnosti tržišta i očuvanju konkurentnosti gospodarstva. Antiinflacijske mjere u pravilu
daju najbolje rezultate kada su privremene, ciljane i usmjerene na uzroke rasta cijena, a ne samo na
njihove posljedice. U tom se kontekstu predloženo uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže
bruto dobiti može promatrati kao pokušaj države da dodatno oporezuje dio dobiti koji proizlazi iz
neuobičajenog povećanja profitabilnosti u odnosu na prethodno razdoblje. Takav model nastoji
razlikovati redovno i opravdano profitabilno poslovanje od izvanrednog rasta marži u uvjetima
energetskih, uvoznih i općih cjenovnih šokova. Istodobno, mjera otvara niz važnih stručnih pitanja,
osobito u vezi s definicijom profitne marže, referentnim razdobljem, dopuštenim odstupanjima i
dokazivanjem objektivnih razloga povećanja profitabilnosti. Dalje u članku autor analizira aspekte
ove mjere.
Naknade članovima upravnih vijeća, školskih odbora i drugih odgovarajućih tijela ustanova i udruga
Ako se članu upravnog vijeća, školskog odbora, domskog odbora i članovima drugih njima
odgovarajućih tijela ustanova i drugih pravnih osoba isplaćuje naknada za članstvo i rad u tom tijelu,
taj se primitak smatra drugim dohotkom. Drugim dohotkom smatra se i primitak koji se isplaćuje
predstavnicima radnika u tome tijelu.
U članku se obrađuje određivanje visine naknade, obračun javnih davanja na primitke u novcu i na
primitke po osnovi službenih putovanja članova upravnih vijeća, način isplate i iskazivanje u obrascu
JOPPD.
Podsjetnik neprofitnim organizacijama za predaju polugodišnjeg financijskog izvještaja za 2026. godinu
Neprofitne organizacije koje obvezno ili dobrovoljno vode dvojno knjigovodstvo te one osnovane
u posljednje tri godine sastavljaju financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
godine. Obrazac PR-RAS-NPF predaje se FINA-i najkasnije do 30. srpnja 2026., a bilješke nije potrebno
sastavljati. Ministarstvo financija nije još objavilo Uputu za sastavljanje financijskih izvještaja
neprofitnih organizacija, ali autorica u članku donosi sažete napomene za popunjavanje obrasca.
Modernizacija proračunskog računovodstva – koristi i izazovi digitalizacije
Značaj i važnost proračunskog računovodstva za upravljanje javnim financijama je neupitna.
Riječ je o sustavu iz kojega se generiraju podaci za izračun dva najznačajnija pokazatelja fiskalne
održivosti neke zemlje, a to su rezultat proračuna (deficit, suficit) i razina javnog duga.
Razvoj računovodstvene metodologije posljednjih godina ima cilj ne samo unaprijediti sadržaj i
kvalitetu računovodstvenih podataka i financijskih izvještaja, već i osigurati metodološke preduvjete
za njihovu bržu i lakšu informatizaciju. U ovom radu, naglasak se stavlja na potrebe informatizacije
računovodstvenih sustava, očekivane koristi, ali i izazove koji zahtijevaju adekvatne odgovore.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2026. godinu
Proračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S dužni su do 31. srpnja 2026. predati svom
upravljačkom tijelu izvještaj o izvršenju svog financijskog plana. Obveza im je propisana Zakonom
o proračunu i Pravilnikom o planiranju u sustavu proračuna te Pravilnikom o polugodišnjem i
godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana. Proračunski korisnici državnog
proračuna izvršavaju ga primjenom modificiranog novčanog načela, a proračunski korisnici JLP(R)
S primjenom modificiranog obračunskog načela odnosno načela nastanka događaja. Proračunski
korisnici državnog proračuna u financijskom planu daju podatak o izvršenju prenesenih sredstava
iz prethodne godine i prijenosa sredstava u drugo polugodište 2026. godine, a proračunski korisnici
JLP(R)S o izvršenju trošenja prenesenog viška prihoda ili pokrića manjka prihoda.
Financijsko izvještavanje usustavu proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračuna, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave1, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su za prvo polugodište 2026. sastaviti i predati
financijske izvještaje.
U tekstu se daje pregled obveznika sastavljanja, rokova predaje i ostale specifične informacije na
koje je potrebno obratiti pozornost prilikom predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja
do 30. lipnja 2026